12. listopad 2020.

13. 10. – Međunarodni dan protiv prirodnih katastrofa

Autor: Uredništvo STEM područja

Grad Zagreb nalazi se u seizmički najaktivnijoj zoni unutrašnjega dijela Hrvatske. Ove su godine stanovnici na području grada Zagreba svjedoci pojačane tektonske aktivnosti te su doživjeli niz jačih i manjih potresa. 

Obilježavanjem  Međunarodnoga dana protiv prirodnih katastrofa želi se podržati sudjelovanje građana i vlade u sprečavanju prirodnih nepogoda. U to ime svake se godine u svijetu organiziraju različite inicijative za konkretnu realizaciju zaštite. Organiziraju se volonterske akcije te održavaju brojne radionice. Događaj je edukativnoga karaktera, što je posebno značajno kad je riječ o prirodnim katastrofama i njihovoj nepredvidljivosti. Nije dovoljna sama usmjerenost na sanaciju moguće prirodne nepogode, već je potrebno biti spreman za primjerenu reakciju ako do nje ipak dođe.

 

 

Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila. To su iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini i/ili njezin gubitak te štetu na javnoj infrastrukturi i/ili u okolišu. Manifestiraju se kao potres, požar, poplava, olujni i orkanski vjetar, odroni i klizanja tla, suša, tuča, vulkanske erupcije itd.

 

Potresi su uzrokovani naglim naletima tektonskih ploča. Zemljina kora razbijena je na komade koji počivaju na poluotopljenome sloju zvanome plašt. Neravnomjerno zagrijavanje u plaštu uzrokuje konvekcijske struje koje pomiču tektonske ploče. Ako su veliki, potresi mogu uništiti čitave gradove.

 

Grad Zagreb nalazi se u seizmički najaktivnijoj zoni unutrašnjega dijela Hrvatske. Ove su godine stanovnici na području grada Zagreba svjedoci pojačane tektonske aktivnosti te su doživjeli niz jačih i manjih potresa. Uzročnici nastanka zagrebačkih potresa bili su tektonski pokreti koji su se dogodili zbog naguravanja i/ili podvlačenja tektonskih jedinica jednu pod drugu. Litosfera je pucala, a pukotine (rasjedi) postali seizmički izvori potresa. U potresu je oštećeno 25 tisuća zgrada, što privatnih, što javne namjene.

 

Nakon potresa neuporabljivo je ili privremeno neuporabljivo više od 6 tisuća zgrada, među kojima su dječji vrtići, osnovne škole, srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene i kulturne ustanove. Obnova je stručno kompleksna i podrazumijeva interdisciplinaran pristup, a i financijski je vrlo zahtjevna.

 

Požare, divlje požare ili šumske požare, mogu uzrokovati prirodni čimbenici ili ljudi. Oni se vrlo teško mogu zaustaviti nakon što započnu, a mogu uništiti velike površine šumskih područja. Vatrogasci će često upotrebljavati vodenice ili zrakoplove koji mogu prskati vodu po velikim šumskim površinama.

 

Poplave se mogu dogoditi kad god postoji velika količina oborina ili topljenje leda koji uzrokuju prelijevanje jezera, rijeke ili ribnjaka. Poplava je kad je zemlja, koja uobičajeno nije pod vodom, prekrivena vodom. Poplave mogu načiniti veliku materijalnu štetu i stradanja ljudi.

Znak upozorenja na poplavu

Prirodne katastrofe djeluju razarajuće na društveno-ekonomski razvoj i na dobrobit čovječanstva jer dovode do velikih ljudskih patnji, ljudskih žrtva i ekonomskih šteta. Najviše gubitaka zabilježeno je u nekoliko posljednjih desetljeća. Što je veći stupanj tehnološke razvijenosti, to je veća izloženost prirodnim katastrofama, a njihovi učinci razorniji. Prema podatcima Ministarstva financija, prijavljene štete od elementarnih nepogoda u Hrvatskoj u razdoblju od 2013. do 2017. godine iznosile su gotovo 11 milijarda kuna ne računajući štete od poplava u 2014. godine u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

 

Opća skupština Ujedinjenih naroda odabrala je 13. listopad za obilježavanje Međunarodnoga dana borbe protiv prirodnih katastrofa. Taj je dan posvećen očuvanju okoliša i sprečavanju daljnjega uništavanja planeta Zemlje. Cilj organiziranih akcija jest promicanje potrebe smanjenja rizika od katastrofa, uključujući i prevenciju, ublažavanje i pripremu na svim razinama te aktivno sudjelovanje od osobne do nacionalne razine. 

 

70 država svijeta razvija različite mehanizme za smanjenje rizika od katastrofa. I Hrvatska sudjeluje u procesu izrade nacionalnih platformi za smanjenje rizika od katastrofa. Neophodan je koordiniran i dobro organiziran sustav zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša u Hrvatskoj, uz suradnju s nadležnim tijelima drugih država i međunarodnih organizacija.

 

članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja