Hrana je svaka tvar ili proizvod prerađen, djelomice prerađen ili neprerađen, a namijenjen je konzumaciji ili se može opravdano očekivati da će ga ljudi konzumirati. (Zakon o hrani. Narodne novine 81/13, 14/14.)
Organizacija za prehranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO) obilježava svake godine 16. listopada Svjetski dan hrane, a to je ujedno i dan kad je ta organizacija i osnovana 1945. godine. Svake godine više od 150 zemalja svijeta organizira povodom toga dana velik broj događanja: izložbe, predstave, natjecanja itd.
Obilježavanje Svjetskoga dana hrane bitno je i aktualno radi izgradnje svijesti svjetske populacije o globalnome problemu nestašice hrane u nerazvijenim zemljama radi jačanja solidarnosti u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Jedan od najvećih izazova s kojima se danas svijet susreće jest osigurati dovoljnu količinu hrane za sve. Svjetski dan hrane povezan je s postizanjem globalnoga cilja da nestane gladi na svijetu do 2030. godine.
Vjerojatno najznačajnija uloga poljoprivrede jest rješavanje problema gladi.
Upravo razvoj poljoprivrede može stvoriti uvjete za bolju zaradu i može doprinijeti povećanju poljoprivredne proizvodnje i smanjenju migracija iz ruralnih sredina. Gospodarska statistika promatra poljoprivredu isključivo kao ekonomsku djelatnost. Međutim, poljoprivreda kao način života, kao nasljeđe, kao kulturna prepoznatljivost, kao povijesni suživot s prirodom, upravo je od neprocjenjive važnosti. U mnogim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju seoski turizam postaje sve popularniji među gradskim stanovništvom koje žudi za mirnim mjestom za odmor pokazujući zanimanje za podrijetlo hrane koju jedu.
Bitan je rad na edukaciji stanovništva da njihovo kupovanje domaćih proizvoda koristi ukupnomu hrvatskom gospodarstvu.
Iznimno je bitno ulagati u ekološki proizvedenu hranu zbog zdravlja ljudi jer je veća nutritivna vrijednost te bolji okus takvih namirnica, ali i zbog zaštite okoliša. Ljudi danas konzumiraju proizvode koji su u tolikoj mjeri obrađeni da organizmu ne pružaju potrebne hranidbene, energetske i zdravstvene standarde koji mu osiguravaju zdravlje. Prerada hrane danas je najveći uzrok povećanju učestalosti raznih bolesti.
U Republici Hrvatskoj bilježi se značajan trend rasta ekološke proizvodnje, ekoloških poljoprivrednih subjekata i površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom. Ekološka proizvodnja sveobuhvatan je sustav upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima i proizvodnjom hrane u kojemu su ujedinjeni najbolja praksa u pogledu okoliša i klime, visoka razina bioraznolikosti, očuvanje prirodnih resursa te primjena visokih standarda za dobrobit životinja i visokih proizvodnih standarda koji su u skladu s potražnjom sve većega broja potrošača za proizvodima proizvedenima uz primjenu prirodnih tvari i procesa.
Ono što jedemo, to postajemo.
Vlastiti prirodni uzgoj hrane jest pokret u svijetu, ali i u našoj zemlji koji okuplja mnoge pojedince, poljoprivrednike, razna udruženja i grupe koji se zalažu za praktična rješenja problema gladi i za prehrambeni suverenitet. Pozitivne promjene donose ljudi koji su uzeli stvari u svoje ruke a da ne čekaju promjene globalne politike. To su ekološki proizvođači, permakulturisti, sjemenari i čuvari tradicijskih sorata i pasmina stoke, razna udruženja proizvođača i potrošača koji se bave lobiranjem i zagovaranjem bolje poljoprivredne politike.
članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije
Dodatni materijali:
Infografika PREHRANA slikovito prezentira znanja iz prirode, biologije i kemije uz jaku poveznicu sa svakodnevnim životom. Sadrži podatke o građi probavnog sustava čovjeka, načinima prehrane kroz povijest, energetskoj vrijednosti hrane, elementima života te za zdravlje svakog učenika važnu piramidu pravilne prehrane i način računanja indeksa tjelesne mase.
