07. rujan 2016.

7 preporuka za roditelje – kako potaknuti razvoj čitalačke pismenosti kod djeteta?

Autor: Ivona Savić

 

 

Iako u razvijanju čitalačke pismenosti škola ima iznimno važnu ulogu, znanstvenici i stručnjaci ipak tvrde da ljubav prema čitanju i razvijanje sposobnosti čitanja započinje i završava – kod kuće te da su roditelji vrlo važan čimbenik koji ima ključnu ulogu u savladavanju vještine čitanja i poticanju čitalačkih navika.

Iako u razvijanju čitalačke pismenosti škola ima iznimno važnu ulogu, znanstvenici i stručnjaci ipak tvrde da ljubav prema čitanju i razvijanje sposobnosti čitanja započinje i završava – kod kuće. Naime, unatoč tomu što su učitelji nezamjenjivi u procesu učenja čitanja i u poticanju čitalačkih navika, istraživanja su potvrdila da se vještina čitanja neće razviti u dobrome smjeru ako se glavnina čitalačke prakse, samoga čitanja i pisanja ne događa kod kuće i ne proizlazi iz autentičnih poriva djeteta koje je zainteresirano za čitanje različitih vrsta tekstova.

Svi stručnjaci koji se bave razvojem čitalačkih navika slažu se u tome što je najvažnije za čitanje – svakodnevno vježbanje čitanja i iskustvo koje se stječe u tom procesu. Oboje pridonosi razvoju i postizanju izvrsnosti u vještini čitanja. Naravno, i sama djeca u svakodnevici znatno češće provode upravo aktivnosti u kojima su se pokazali izvrsnima.

Znanstvenici koji već desetljećima proučavaju čitalačke prakse na Odsjeku za pedagogiju američkog sveučilišta u Minnesoti izdvojili su 7 glavnih preporuka odnosno savjeta za roditelje koji žele pomoći svojemu djetetu u procesu učenja čitanja.

1.

Čitanje se zasniva na 5 čimbenika: dobar jezično-govorni razvoj, sposobnost auditivne i vizualne percepcije, tečnost, obogaćivanje vlastitoga rječnika i razumijevanje. Djetetu ćete najviše pomoći tako da uočite s kojim područjem ima najviše problema i radite upravo na tim temama.

2

Važno je poticati dijete da čita bilo što – nije nužno da to uvijek bude knjiga. Časopisi, stripovi i/ili internetske stranice mogu potaknuti djetetovu znatiželju i pažnju pa će tako samo pokazati zanimanje i razvijati vještinu čitanja.

3

Čitalačke aktivnosti djeteta i domaće zadaće koje uključuju čitanje trebaju biti primjerene njegovoj razini čitalačke vještine. Preteške domaće zadaće ili zadatci mogu obeshrabriti dijete u daljnjim čitalačkim pokušajima.

4

Ni u kakvoj situaciji nemojte djetetu uskratiti ili zabraniti čitanje. Ako vaše dijete želi čitati o nogometu, nemojte ga tjerati da čita o nečemu što ga ne zanima.

5

Potaknite djetetovu motivaciju povezujući čitanje i pisanje sa stvarnim, svakodnevnim aktivnostima. Primjerice, vrlo je korisno predložiti djetetu da napiše pismo djedu, baki ili najdražem pjevaču, a može napisati i popis namirnica koje treba kupiti u trgovini.

6

Nikada se nemojte usredotočiti samo na negativno odnosno na ono što je loše u čitalačkoj vještini vašega djeteta. Obratite pozornost na ono što dijete može učiniti jer tako još više i bolje razvijate vještine i aktivnosti u kojima je uspješno.

7

Stvarajte pozitivnu atmosferu oko čitanja i potaknite dijete da i samo razvija svoje interese i želje jer tako pridonosite tomu da dijete počne doživljavati čitanje kao užitak, a ne kao obavezu.

(Izvor: www.teachthought.com)

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Maštajmo čitajući

Kada je OŠ I. Meštrovića školske godine 2014./2015. sudjelovala u projektu IPA „Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kurikuluma“, u sklopu kurikulumskih područja (ali i kroskurikularno) svi su učitelji razmišljali kako osmisliti aktivnosti koje će pomoći svim učenicima u svladavanju obrazovnih postignuća. Kasnije su se, analizirajući ankete dobivene od učenika i roditelja, proširivale aktivnosti i osmišljavale nove.

AD HOC TURNIR U RIJECI

U debati se uči uvažavati sugovornika, uči se timskomu radu i razvija se tolerancija. Sve sam to željela potaknuti kod svojih učenika, stoga smo početkom školske godine uz veliku pomoć Darije Jeger, jedne od trenerica Hrvatskoga debatnog društva, pokrenuli Debatni klub Meštri.

 

 

Europska dimenzija u kurikulumu OŠ Molve

Projektnu su ideju pokrenule učiteljice Mirjana Kelemin i Marija Halaček, potaknute dobrim iskustvima nakon dvogodišnjega projekta Comenius. Iskustva su pokazala kako je i učiteljima i učenicima vrlo važna međunarodna suradnja koja proširuje vidike i osnažuje sudionike odgoja i obrazovanja. Sam naziv projekta daje naslutiti da se njime želi osnažiti kurikulum Osnovne škole Molve elementima koji podrazumijevaju europsku dimenziju, a najvažniji su:

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Giorgio Motta, Beata Ćwikowska, Olga Vomáčková, Tomáš Černý; suradnice u preradi: Ljiljana Vidaković, Ksenija Čubrilović
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
Aleksandar Lukić, Vid Jakša Opačić, Ivan Paradi, Petar Perić