23. siječanj 2018.

Dnevnik praćenja rasta i razvoja biljaka

Autor: Maja Trinajstić

Dnevnik praćenja rasta i razvoja biljaka u sklopu projekta Želim stablo za nadogradnju micro:bita izvrstan je način bilježenja aktivnosti kojim učenici mogu na kreativan i maštovit način pratiti i dokumentirati sve povezano sa sudjelovanjem u njemu.

Osobitosti dnevničke proze

Bilo da se radi o književnoj vrsti koja je učenicima bliska i zanimljiva te se s njom pobliže upoznaju u 6. razredu čitajući primjere na nastavnim satima ili pak sami zapisuju događaje iz vlastitoga života, dnevnik kao pisana forma djeci je bliska i razumljiva te pruža bezbroj mogućnosti oblikovanja i bilježenja događaja iz života (dnevnik – djelo koje nastaje zapisivanjem svakodnevnih događaja po nadnevcima).

Prilikom pisanja dnevnika valja obratiti pozornost na neka osnovna pravila oblikovanja dnevničke proze. Svaki zapis u dnevniku valja započeti nadnevkom (piše se u gornjem desnom kutu), a sam zapis može početi obraćanjem (Dragi dnevniče!). Sam tekst koji se odnosi na rast i razvoj određene biljke učenici mogu oblikovati sa svojim učiteljima ili profesorima (PiD, Biologija). Prilikom pisanja dnevnika, valja obratiti pozornost na pravopisna i gramatička pravila. Jednako tako učenici mogu odlučiti hoće li pisati na papiru ili će voditi digitalni dnevnik.

Ako se odluče za dnevnik u digitalnom formatu, učenici mogu zamoliti učitelja informatike da im preporuči u kojem bi još programu (osim uobičajenog Worda) ili alatu to mogli učiniti.

Dnevnik praćenja rasta i razvoja biljaka – okvir za unutarpredmetnu korelaciju

S obzirom na činjenicu da proces rasta i razvoja biljke traje te da može proći dosta vremena između dnevničkih zapisa o samom rastu biljke koju učenici prate i uzgajaju, dnevnik se može sadržajno obogatiti u vremenu između pojedinih dnevničkih zapisa. Učenici mogu dnevnik obogatiti citatima djela u kojima se spominje određena biljna vrsta:

  • hrast (himna Lijepa naša)
  •  jabuka (D. Cesarić: Voćka poslije kiše)
  •  grah (Janko i čarobni grah)
  •  žito (D. Tadijanović: Visoka žuta žita)
  •  šljiva (L. N. Tolstoj: Koštica)
  •  đurđice (P. Voranc: Đurđice)
  •  mažuran i bosiljak (narodna pjesma Vrbniče nad morem).
  • lavanda, origano, mirta, kapar, koromač, paprena metvica (Z. Todorovski: Mirakul od mora).

 

Na ovaj način učenici će ponoviti i znanja o pjesničkom slikama prema osjetilima koja sudjeluju u doživljaju (vizualna, auditivna, gustativna, olfaktivna i taktilna pjesnička slika).

 

Navedene citate učenici mogu potkrijepiti fotografijama pojedinih biljaka ili pak samim primjercima suhih listova ili cvjetova pojedine biljke kao prilikom izrade herbarija.

 

U dnevnik praćenja mogu se ubaciti i razne druge vrste teksta kao što su aforizmi, poslovice ili pak recepti za slana jela, slastice ili napitke spravljene od određene biljne kulture, posebno ako je riječ o začinskom bilju.

 

Učenici mogu navesti ljekovita svojstva biljaka, osvrnuti se na upotrebu određene biljke u svakodnevnom životu te njezina blagotvorna svojstva na ljudski organizam, ali i navesti  činjenicu da se prilikom uzimanja biljnih čajeva te raznih biljnih pripravaka uvijek valja savjetovati sa stručnom osobom ako se biljka koristi u ljekovite svrhe.

Mali novinari

Nadalje, učenički dnevnik praćenja može sadržavati i kratki intervju s članom obitelji ili pak sa stručnjakom (agronomom) koji može dati korisne podatke i prenijeti znanja o određenoj biljci te dati korisne savjete za sam uzgoj. Intervju se može sastojati od svega nekoliko pitanja te odgovora na njih. Učenike valja uputiti u samo oblikovanje pitanja te naglasiti da prije samog intervjua oblikuju i zapišu pitanja. Pitanja moraju biti otvorena, a to znači da ih moraju postaviti tako da dobiju što bolji i potpuniji odgovor na njih. Loše postavljeno pitanje: „Je li jabuka dobra za ljudsko zdravlje?“ Dobro postavljeno pitanje: „Zašto je zdravo jesti jabuke?“ Intervju također mogu prvo snimiti, a zatim zvučni zapis pretvoriti u tekst. Ili ako je riječ o dnevniku u digitalnom obliku, snimku jednostavnu mogu ubaciti u PPT prezentaciju ili neki drugi program/alat kojim se služe.

Izradimo strip

Strip kao zanimljiv i dinamičan medij lijepo bi se uklopio i obogatio učenički dnevnik praćenja rasta i razvoja biljke. Učenici o stripu kao o kronološkom slijedu slika povezanih radnjom uče u okviru medijske kulture u 6. razredu te se upoznaju s osnovnim obilježjima stripa (kadar, oblačići (lik misli, lik govori), pripovjedačev okvir, onomatopeja). Na tragu ovoga, učenicima se može predložiti izrada kratkog humorističnog stripa u nekoliko kadrova u kojima su prikazane, primjerice, muke tužnog limuna koji upija zrake Sunca i silno želi postati sladak kao njegova prijateljica smokva, ali mu to ne nikako ne uspijeva! Ideje i upute za izradu stripa u razrednoj nastavi, ali i u višim razredima pogledajte ovdje.

Učenici viših razreda osnovne škole mogu u svoj dnevnik praćenja uvrstiti mali rječnik u kojemu bi popisali sve nazive za određenu biljku, npr. rajčica, paradajz, pomidor te navesti područja Republike Hrvatske u kojima se pojedini nazivi koriste.

Hrvatski jezik u svakodnevnome životu

Mogućnosti za oblikovanje dnevnika praćenja su bezbrojne. Aktivnosti i sadržaj valja prilagoditi dobi učenika, njihovom znanju i interesima, ali prvenstveno valja učenicima prepustiti izbor aktivnosti i odabir sadržaja te im pomoći i omogućiti da vlastite ideje pretvore u stvarnost i iskažu svoju kreativnost. Ono na što valja usmjeriti pozornost učenika prilikom izrade samog dnevnika praćenja jest važnost poznavanja hrvatskoga jezika i njegovih jezičnih zakonitosti u životu svakog pojedinca, povezanost književnosti i svakodnevnoga života, potreba za jezičnim izražavanjem i stvaranjem različitih oblika teksta, a to sve znači osvijestiti funkcionalnu stranu znanja u okviru samog predmeta koji nazivamo Hrvatski jezik.                                                                                     

 

Diary ili Tagesbuch ili...

I kada ste tako sve lijepo zapisali, posnimili i zabilježili na standardnome hrvatskom jeziku, prevedimo dnevnik na strani jezik koji učenici uče u školi bilo kao prvi ili drugi strani jezik. I pri prijevodu na strani jezik treba voditi računa o gramatici i pravopisu, ali dakako u skladu sa stupnjem učenja i razinom znanja. 

Druga je mogućnost da istodobno vodite i dnevnik praćenja rasta i razvoja biljaka na stranom jeziku te da sve navedene postupke, poput navoda djela, aforizama, recepata i dr. radite usporedo i na stranom jeziku. Pritom osim na jezične zakonitosti treba paziti i na kulturološke razlike, pa se ujedno projektom razvijaju i socijalne vještine, a uključuju se i sastavnice Građanskog odgoja te Osobnog i socijalnog razvoja. I tako učeničke vještine i kompetencije rastu i razvijaju se zajedno s biljkom koju uzgajamo.

 

Pripremila: Tatjana Ognjenović

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pet najboljih izvora za učenje geografije

Na koje sve načine učitelj geografije može poučavati svoje učenike geografskim vještinama i znanjima? Koji su najbolji izvori i materijali pomoću kojih učitelj može osmisliti zanimljivu i korisnu nastavu geografije? Koji oblici IKT-a su najučinkovitiji u nastavnom procesu? Zanimljive i konkretne odgovore na ova pitanja donosi australski učitelj geografije Keith Heggart iz Sydneya.

Zanima nas

Rene Medvešek: kazalište kao okrepa

Iz predstave Zora riđokosa, izvor: Kazalište Trešnja

U povodu Dana hrvatskog kazališta, 24. studenog, razgovarali smo s Reneom Medvešekom, glumcem, redateljem i profesorom o njegovom radu na dječjim predstavama, ljubavi prema kazalištu, ali i stranim jezicima, posebice njemačkomu. Kako je otkrio dječji roman Die rote Zora und ihre Bande njemačkog autora Kurta Helda, radnja kojeg je smještena u Senju, pronađite u intervjuu.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Gordana Ljubas, Diana Greblički-Miculinić, Tihana Fraculj, Mihajla Varžak
udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Marijana Zelenika, Saša Veronek Germadnik