Međunarodna udruga školskih knjižničara (IASL) svake godine organizira međunarodni Project Bookmark, a svrha projekta je razmjena straničnika između dviju škola.
Svaka škola u Republici Hrvatskoj može se prijaviti za sudjelovanje u ovom projektu, a uvjete i način sudjelovanja određuje IASL. Vođa projekta u pojedinoj školi može biti školski knjižničar ili pak učitelj/profesor koji je zainteresiran za ovakav kreativan rad s djecom. Učenici uključeni u projekt zajedno s voditeljem odabiru temu i motive za straničnike te ih potom izrađuju. Svake godine ponuđena je šira tema projekta na čijem tragu nastaju zanimljivi straničnici. Ideja je da straničnici predstavljaju zemlju iz koje su poslani; njezinu kulturu, običaje, jezik i tradiciju. Na taj način učenici različitih zemalja razmjenjuju iskustva te uče o drugim zemljama i kulturama.
Osnovna škola Rude ove je školske godine razmijenila straničnike s jednom osnovnom školom iz Portugala. Učiteljica Diana Žalac učenike je poticala na kreativnost te vodila kroz projekt i izradu straničnika, a učiteljica Marina Lastovčić pomogla je učenicima da napišu pismo na engleskom jeziku i predstave svoju školu te svoj zavičaj. Učenici petog razreda OŠ Rude za svoje straničnike odabrali su motiv licitarskog srca koji je poznat kao dio kulturne baštine Republike Hrvatske i čest je motiv na razglednicama, brošurama i materijalima koji predstavljaju našu zemlju u svijetu.
Osnovna škola iz Portugala poslala je straničnike koje su izradili njihovi učenici, a na njima su portreti portugalskih književnika. Učenike OŠ Rude razveselili su pristigli straničnici te pismo koje su dobili od učenika iz Portugala.
Bookmark project učenicima omogućava komunikaciju i razmjenu iskustava s učenicima iz različitih zemalja diljem svijeta, a što je i najvažnije, potiče na čitanje jer su i sami straničnici vezani uz svijet knjige. Sudjelovanje u ovom projektu svima je bilo zabavno, a omogućilo je učenicima doticaj s različitim idejama, iskustvima i stavovima na što obvezuje i UNESCO-ov Manifest za školske knjižnice.
Na tragu ovoga valja se osvrnuti na činjenicu da je početkom mjeseca studenoga ove godine usvojena dugo očekivana i najavljivana Nacionalna strategija za poticanje čitanja. Ovo je dokument iznimne važnosti te pruža svojevrsni okvir, plan i smjernice djelovanja za poticanje čitanja te za aktivnosti vezane uz samo čitanje. Nacionalna kampanja trebala bi se provoditi od 2017. do 2022. godine, a provodit će ju Ministarstvo kulture te Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Na potrebu za ovakvim poticanjem čitanja u Republici Hrvatskoj ukazuju već duže vrijeme podatci o čitateljskim navikama koje dobivamo provedbom raznih istraživanja, a koja uvijek iznova donose porazne rezultate i kazuju da su čitateljske navike, kao i čitalačke kompetencije, na zabrinjavajuće niskoj razini. Ono što bi trebalo postići ovom Strategijom jest osigurati društveni okvir kao podršku čitanju, osigurati razvoj čitalačke pismenosti te poticati čitatelje na kritičko i aktivno čitanje, ali i povećati dostupnost svih izvora čitanja.
Sve aktivnosti i projekti u okviru Nacionalne strategije za poticanje čitanja odvijat će se pod krilaticom Čitajmo da ne ostanemo bez riječi, a kolika je uloga riječi i jezika u suvremenom društvu znanja suvišno je uopće naglašavati.
