Germanizmi u hrvatskom jeziku | Profil Klett

12. rujan 2016.

Germanizmi u hrvatskom jeziku

Autor: Maja Trinajstić

Pripremila Ana Kolar Ištuk

Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizama. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti. Zato smo pripremili kratak pregled germanizama u hrvatskome jeziku i zadatke za obradu u razredu.

Što su germanizmi?

    ,,Idem na plac po grincajg.” Ovu smo rečenicu toliko često čuli iz usta naših majka i baka da uopće ne razmišljamo o tome bismo li je mogli izgovoriti na drukčiji način. Moramo priznati da baš nemamo naviku govoriti: ,,Idem na tržnicu po povrće za juhu.” Pojmovi ,,plac” i ,,grincajg” su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika i nazivamo ih germanizmima. Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizama. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti (npr. auspuh, blic, beštek, borer, bremza, cigla, cušpajz, dinstati, felga, fen, lojtra, fleka, hauba, paradajz, rikverc, špajza, špek, veš, i mnoge druge).  

 

Kako su germanizmi dospjeli u hrvatski jezik? 
Pretpostavlja se da su Hrvati mali broj germanskih posuđenica preuzeli još prije doseljavanja u svoju današnju domovinu zbog razmirica Germana i Slavena. Ipak, najintenzivniji utjecaj njemačkog jezika na hrvatski započeo je u 16. stoljeću stvaranjem Vojne krajine pošto se u to vrijeme u Hrvatsku naselio velik broj vojnika s njemačkoga govornog područja. U Vojnoj krajini je službeni jezik bio njemački te su se u to vrijeme počele osnivati mnoge njemačke škole. Njemačko-hrvatski jezični dodiri nastavljaju se zatim doseljavanjem velikog broja obitelji s njemačkoga govornog područja za vrijeme vladavine Marije Terezije (1763.  ̶ 1770.) te Josipa II. (1782.  ̶ 1788.).  
Važno je napomenuti kako je u 18. i 19. stoljeću obrazovani viši sloj u Zagrebu komunicirao na njemačkom jeziku te su se u to vrijeme kazališne predstave izvodile isključivo na njemačkom jeziku, spisatelji su pisali na njemu, govori na raznim svečanostima držani su na njemačkom jeziku te je on bio jezik trgovine i trgovaca. U to su vrijeme samo niži slojevi društva koristili hrvatski jezik. Veliku ulogu u prodiranju njemačkih riječi u hrvatski jezik zasigurno igra i činjenica da je od 1849. do 1860. njemački jezik bio službeni jezik koji se koristio u školama. Od 1918. u školama se njemački jezik više učio od francuskoga ili engleskog te su katedre za njemački jezik osnovane prije onih za druge strane jezike. 
Iako su u posljednje vrijeme u lingvističkim krugovima sve jača nastojanja da se posuđenice zamijene hrvatskim ekvivalentima, germanizmi će se u razgovornom jeziku zasigurno i dalje koristiti jer je ipak riječ o pojmovima iz svakodnevnog ili čak obiteljskog života koji su stoljećima prenošeni iz naraštaja u naraštaje te su postali nezaobilaznima u svakodnevnoj komunikaciji. 
I dalje ćemo glancati beštek ili escajg, kupovati nove felge, vešmašinu, peglu, sauger… nositi cvikere i hozntregere, te štrample i pelc mantil kad zahladi…
 

Digitalni obrazovni sadržaj o germanizmima u udžbeniku Vremeplov 7
Digitalni obrazovni sadržaj o germanizmima u udžbeniku Vremeplov 7

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Škola na daljinu u nastavi njemačkog jezika - drugi strani jezik

 

Kao učiteljica njemačkog jezika u osnovnoj školi trenutno imam više razrede te iz dana u dan tražim načine kako kod njih razviti ljubav i zanimanje za njemački jezik. Definitivno veliki izazov. No iskustvo koje sam zadobila tijekom dvadeset godina rada u nastavi pomoglo mi je da se snađem u ovoj novoj situaciji, da znam odakle početi, a te vještine nadograđujem iz dana u dan.

 

Zašto i kada učiti strani jezik

Da stara latinska poslovica koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš nije zaboravljena, govori činjenica da se u zemljama Europske unije znanje jednoga stranog jezika ne smatra više dovoljnim. Zbog želje da se očuva europska jezična i kulturna raznolikost, naglasak je na višejezičnosti, a to znači da bi se tijekom obaveznog obrazovanja svakom učeniku trebalo omogućiti učenje barem dvaju stranih jezika. Korist od učenja stranog jezika višestruka je.

Weihnachtsgeschichte

Frohe Weihnachten

Prolistajte slikovnicu Weihnachtsgeschichte auf der Trauminsel Peninsula te ju uz pomoć naših prijedloga obradite na satu. Za niže razrede je Profil Klettova suradnica Ana Kolar Ištuk pripremila i prigodne igre za uvježbavanje i ponavljanje "blagdanskog" rječnika. 
 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Susan Kaufmann, Lutz Rohrmann, Annalisa Scarpa-Diewald
udzbenik
Brigitta Frohlich, Ute Koithan, Maruska Mariotta, Petra Pfeifhofer
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, D. Greblički-Miculinić, M. Horvatek Forjan, G. Ljubas, A. Radeljić
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Martina Kolar Billege