Pripremila Ana Kolar Ištuk
Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizama. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti. Zato smo pripremili kratak pregled germanizama u hrvatskome jeziku i zadatke za obradu u razredu.
Što su germanizmi?
,,Idem na plac po grincajg.” Ovu smo rečenicu toliko često čuli iz usta naših majka i baka da uopće ne razmišljamo o tome bismo li je mogli izgovoriti na drukčiji način. Moramo priznati da baš nemamo naviku govoriti: ,,Idem na tržnicu po povrće za juhu.” Pojmovi ,,plac” i ,,grincajg” su posuđenice i usvojenice u hrvatskom jeziku koje potječu iz njemačkog jezika i nazivamo ih germanizmima. Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizama. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti (npr. auspuh, blic, beštek, borer, bremza, cigla, cušpajz, dinstati, felga, fen, lojtra, fleka, hauba, paradajz, rikverc, špajza, špek, veš, i mnoge druge).
Kako su germanizmi dospjeli u hrvatski jezik?
Pretpostavlja se da su Hrvati mali broj germanskih posuđenica preuzeli još prije doseljavanja u svoju današnju domovinu zbog razmirica Germana i Slavena. Ipak, najintenzivniji utjecaj njemačkog jezika na hrvatski započeo je u 16. stoljeću stvaranjem Vojne krajine pošto se u to vrijeme u Hrvatsku naselio velik broj vojnika s njemačkoga govornog područja. U Vojnoj krajini je službeni jezik bio njemački te su se u to vrijeme počele osnivati mnoge njemačke škole. Njemačko-hrvatski jezični dodiri nastavljaju se zatim doseljavanjem velikog broja obitelji s njemačkoga govornog područja za vrijeme vladavine Marije Terezije (1763. ̶ 1770.) te Josipa II. (1782. ̶ 1788.).
Važno je napomenuti kako je u 18. i 19. stoljeću obrazovani viši sloj u Zagrebu komunicirao na njemačkom jeziku te su se u to vrijeme kazališne predstave izvodile isključivo na njemačkom jeziku, spisatelji su pisali na njemu, govori na raznim svečanostima držani su na njemačkom jeziku te je on bio jezik trgovine i trgovaca. U to su vrijeme samo niži slojevi društva koristili hrvatski jezik. Veliku ulogu u prodiranju njemačkih riječi u hrvatski jezik zasigurno igra i činjenica da je od 1849. do 1860. njemački jezik bio službeni jezik koji se koristio u školama. Od 1918. u školama se njemački jezik više učio od francuskoga ili engleskog te su katedre za njemački jezik osnovane prije onih za druge strane jezike.
Iako su u posljednje vrijeme u lingvističkim krugovima sve jača nastojanja da se posuđenice zamijene hrvatskim ekvivalentima, germanizmi će se u razgovornom jeziku zasigurno i dalje koristiti jer je ipak riječ o pojmovima iz svakodnevnog ili čak obiteljskog života koji su stoljećima prenošeni iz naraštaja u naraštaje te su postali nezaobilaznima u svakodnevnoj komunikaciji.
I dalje ćemo glancati beštek ili escajg, kupovati nove felge, vešmašinu, peglu, sauger… nositi cvikere i hozntregere, te štrample i pelc mantil kad zahladi…
