Dan rječnika | Profil Klett

16. listopad 2017.

Dan rječnika

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Svake se godine na današnji dan, 16. listopada, u spomen na život i djelo američkoga leksikografa, pravopisnog reformatora i političara Noaha Webstera obilježava Dan rječnika. Noah Webster rođen je 16. listopada 1758. godine, a svoje djelo  An American Dictionary of the English Language počeo je pisati s 43 godine, a trebalo mu je 27 godina da ga dovrši i objavi 1828. Bio je to rječnik, svojevrsni dodatak tradicionalnom engleskom leksiku, u kojem su popisane riječi svojstvene samo američkom govornom području.

 

Ovaj je dan prigoda da se prisjetimo i prvoga tiskanog rječnika hrvatskoga jezika - Rječnika pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum — Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae) objavljenoga u Veneciji 1595. godine.  Njegov je autor  biskup, povjesničar, izumitelj i leksikograf Faust Vrančić. U njemu Vrančić čakavsko narječje, koje je u ono vrijeme bilo jednim od književnih jezika i njime se u prošlosti govorilo na znatno širem području negoli danas, naziva dalmatinskim jezikom. Iako su prvi rječnici koji relativno detaljno obrađuju rječničko blago pojedinih jezika nastali ubrzo nakon izuma tiska, prvi rječnici u modernom smislu te riječi pojavili su se u Europi tek u 17. stoljeću. Vrančićev je rječnik dokaz da hrvatski narod ima razvijenu svijest o važnosti domaćega, narodnoga jezika ima od samih početaka moderne leksikografije ili već više od 400 godina.

 

 

Ako se leksikografska djelatnost promatra u bilo kojem obliku, može se ustvrditi kako postoji gotovo otkad je jezika. Naime, u Nipuru kraj Babilona otkrivene su leksikografske glinene pločice starih sumerskih ideograma iz približno 2500. godine pr. Kr. pa se u tom arheološkom otkriću mogu prepoznati počeci leksikografske djelatnosti. Egipatski papirusi iz 1750. godine pr. Kr. donose riječi razvrstane po predmetima (pojmovima). Kasnije se u antičkoj Grčkoj, s potrebom tumačenja homerskih spjevova, razvija glosografija pa su se počeli javljati i glosariji u kojima se nastojalo objasniti podrijetlo riječi  ili su se donosila njihova konkretna objašnjenja. Leksikografsko umijeće od Grka su preuzeli Rimljani od kojih se proširilo po čitavoj Europi. Valja spomenuti kako je leksikografija tijekom srednjega vijeka bila osobito razvijena kod Arapa, a njome su se bavili i stari Kinezi čiji prvi rječnik Shuowen jiezi nastaje oko 120. god. nakon Kr. i objašnjava 9353 ideograma te naznačuje njihov izgovor.

 

U suvremeno doba globalizacije identitet je malih naroda ili pojedinih društvenih skupina u relativnoj opasnosti od nestanka pa nezavidan broj njih prvu crtu obrane svoga identiteta traži upravo u leksikografiji. Objavljujući rječnike pojedinih jezika, dijalekata, zavičajnih govora ili idioma nastoje sačuvati svoj jezik, koji je vrlo važan element svakoga nacionalnog i kulturnog identiteta, od nestanka. Važnost leksikografske djelatnosti i rječnika kao njezina produkta naglasio je i Pavao Pavličić rekavši: ˝Svaki je rječnik biblioteka, u kojoj se čuvaju sve postojeće i sve zamislive knjige.˝

 

 

 

Rječnik Fausta Vrančića dostupan je u digitaliziranoj baštini NSK u Zagrebu na sljedećoj poveznici: http://dk.nsk.hr/stara_knjiga/NSK_SK_ID09/

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Mjuzikl Šuma Striborova priredili učenici OŠ August Šenoa u Osijeku

U procesu stalnih promjena hrvatskih škola čiji su nositelji vrsni učitelji, koji rade iskorake prije odgojno-obrazovnoga sustava, svjedoci smo sve češće, uspješne pripreme i izvođenja glazbeno-scenskih projekata.

S ponosom predstavljamo takve projekte i njihove voditelje:

Intervju s Romanom Borš Mačak, učiteljicom glazbene kulture u OŠ Augusta Šenoe u Osijeku

Pet koraka do istine (eTwinning projekt) – dobrobit projekta na razvoj medijske pismenosti učenika OŠ Petra Zrinskog

Postavlja se pitanje kako znati što je dobro i točno u tim izvorima znanja, odnosno kako prepoznati, prevenirati i spriječiti ono negativno što može utjecati na učenike, ali i na nas odrasle. Učitelji znaju da je još davno “veliki” češki pedagog, Jan Komenský potaknuo razvoj odgoja i školstva, uveo u školske sustave načela zornosti, postupnosti, svjesnosti i sustavnosti te se zauzimao za nastavu na materinskom jeziku.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Gordana Lovrenčić-Rojc, Ela Družijanić Hajdarević, Valentina Lugomer, Zorica Lugarić
udzbenik
Ela Družijanić Hajdarević, Gordana Lovrenčić-Rojc, Zorka Lugarić, Valentina Lugomer
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić