Europski dan jezika na satima hrvatskoga jezika | Profil Klett

23. rujan 2016.

Europski dan jezika na satima hrvatskoga jezika

avatar
Autor: Dijana Požgaj

Europski dan jezika prilika je da se na satima stranih, ali i materinskoga jezika promiče jedan od osnovnih ciljeva obilježavanja toga dana, a to je osvještavanje važnosti učenja stranih jezika, ne samo u školama nego i izvan njih te u svim životnim dobima. 

Na satu Hrvatskoga jezika povodom Europskoga dana jezika mogu se provesti različite aktivnosti.

Omiljena aktivnost mojih učenika svakako je prevoditeljska radionica. Svaki razred izrađuje zajednički plakat na kojem zadanu riječ prevode na svjetski jezik koji su odabrali. Uz prevedenu riječ zalijepe i zastavu zemlje u kojoj se jezik govori. Dosad smo na razne strane jezike prevodili izraze kao što su: Volim te, Dobar tek, Hvala. Jedan je plakat ilustrirao kako se naziva učenikova omiljena životinja i kako se ona na tome jeziku glasa. Učenici su rado prevodili riječi kao što su nogomet i ljubav. Jedan je razred napisao nazive stranih jezika glagoljicom, drugi je plakat prikazivao nazive stranih jezika na njihovu jeziku, dok su u trećem razredu preveli naziv našega materinskoga jezika na ostale svjetske jezike.

Prošlogodišnju prevoditeljsku radionicu povezali smo s temom naše eko škole, otpadom. Jedna je skupina prevela riječ reciklirati, dok je druga skupina na razne strane jezike, ali i na kajkavski prevela  izraz Otpad nije smeće.

Pri prevođenju izraza, osvještava se koliko je važno kritički pristupiti dobivenomu prijevodu te dobro provjeriti izraz u nekoliko izvora (rječnik, internetski prevoditelj…). Učenici se ponose svojim prijevodima i iznimno se vesele tim aktivnostima.

S učenicima se mogu proučavati posuđenice u hrvatskome jeziku. Tako će učenici osvijestiti kulturološki utjecaj raznih naroda kroz povijest koji se očuvao u riječima za neke od kojih učenici nisu ni svjesni da su stigle u naš jezik iz nekog drugog jezika.

Učitelj može učenicima predočiti prijevod poznate lirske pjesme nekoga od hrvatskih autora na neki strani jezik. Primjer na našem satu bio je prijevod pjesme Drage Britvića Bože čuvaj Hrvatsku na ukrajinski jezik, na koji ju je, uz mnoge hrvatske antologijske pjesme, preveo Dmytro Pavlyčko. Učenici su prateći tekst na hrvatskome slušali kako on glasi na srodnome slavenskom jeziku.

Učenicima se može pustiti i uglazbljena pjesma, koju poznaju na hrvatskome ili engleskome jeziku, na nekome jeziku koji ne poznaju. Odličan primjer za to jest pjesma Puštam sve iz popularnoga animiranog filma Snježno kraljevstvo (Frozen), prevedena na brojne strane jezike.

 

S učenicima se može provesti sat uvoda u lingvistiku i pritom spomenuti broj jezika na svijetu, podjelu jezika, zanimljive podatke i činjenice o jezicima, s naglaskom na indoeuropsku porodicu jezika. Na prošlogodišnjoj lingvističkoj radionici učenici su naučili podjelu europskih jezika na germanske, romanske i  slavenske i sa zanimanjem su promišljali o tome koji su jezici međusobno srodni.

Učenici mogu za sat Hrvatskog jezika pripremiti kratku prezentaciju neke od zemalja i svoje suučenike naučiti nekoliko osnovnih izraza na jeziku te zemlje. Cijeli sat može se posvetiti primjerice japanskoj kulturi i jeziku tako da učenici nakon odslušane prezentacije uče jesti rižu štapićima, ili izrađuju origami slušajući glazbu na japanskome.

Koju god aktivnost odabrali, vaši će učenici zasigurno uživati u njoj!

Dijana Dill, OŠ Vugrovec - Kašina

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

Rene Medvešek: kazalište kao okrepa

Iz predstave Zora riđokosa, izvor: Kazalište Trešnja

U povodu Dana hrvatskog kazališta, 24. studenog, razgovarali smo s Reneom Medvešekom, glumcem, redateljem i profesorom o njegovom radu na dječjim predstavama, ljubavi prema kazalištu, ali i stranim jezicima, posebice njemačkomu. Kako je otkrio dječji roman Die rote Zora und ihre Bande njemačkog autora Kurta Helda, radnja kojeg je smještena u Senju, pronađite u intervjuu.

 

Mjuzikl Šuma Striborova priredili učenici OŠ August Šenoa u Osijeku

U procesu stalnih promjena hrvatskih škola čiji su nositelji vrsni učitelji, koji rade iskorake prije odgojno-obrazovnoga sustava, svjedoci smo sve češće, uspješne pripreme i izvođenja glazbeno-scenskih projekata.

S ponosom predstavljamo takve projekte i njihove voditelje:

Intervju s Romanom Borš Mačak, učiteljicom glazbene kulture u OŠ Augusta Šenoe u Osijeku

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Kajganić, Vedrana Močnik
udzbenik
Vesna Prepelić-Đuričković
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić