Emocije s kojima se učitelji susreću i kako se nositi s njima | Profil Klett

08. travanj 2020.

Emocije s kojima se učitelji susreću i kako se nositi s njima

avatar
Autor: Sanja Daić

Zbog koronakrize, preseljenjem radnoga prostora u online sferu, život učiteljica i učitelja uvelike se promijenio. Način poučavanja i praćenja učenika te metode komunikacije potpuno su drukčiji u odnosu na sve ono na što smo se inače naviknuli.

U skladu s tim, mnoge učiteljice i učitelji, nastavnice i nastavnici prolaze širok spektar raznih emocionalnih stanja – preplavljenosti, bespomoćnosti, uplašenosti, brige...

Vještine upravljanja stresom i neugodnim emocijama sada su ključne, ne samo kako biste ostali mirniji, nego i kako biste to prenijeli svojim učenicima. Koji su sve izvori stresa i kako se s njima suočiti, čitajte u redovima koji slijede.

Sukob obiteljskoga i poslovnog života

 

Obiteljski i poslovni život sada su postali vrlo isprepleteni i teško ih je odvojiti. Tu se javljaju sukobi uloga i vrlo lako može doći do umora i zasićenja. Na istome mjestu i u isto ste vrijeme učitelj/ica, ali i majka/otac/kći/sin/brat/sestra/kuharica/dobavljač namirnica itd. U tome može pomoći dogovor o ulogama i zadatcima u obitelji uz kompromis i međusobnu pomoć.

Ako vam je previše, vidite tko vam iz obitelji može pomoći s nekim dijelom obveza.

 

Problem može biti i nedostatak radnoga prostora. Pokušajte u dogovoru s ukućanima osigurati osobni prostor i nazovite ga svojim radnim mjestom. Ako imate sobu u kojoj možete mirno raditi, odlično, no ako nemate svoj prostor, pokušajte obiteljski napraviti zajednički plan u kojemu postoji vrijeme za mirne aktivnosti, vrijeme za druženje, vrijeme za samostalne aktivnosti, raspored za korištenje računala i sl., kako biste bili što produktivniji.

Fleksibilnost radnoga vremena – prednost ili nedostatak?!

 

Veća fleksibilnost radnoga vremena ima svoje prednosti, no jednako tako donosi i neke zamke.

Kad nemamo fiksno vrijeme i mjesto kada trebamo raditi, može se lako dogoditi da radimo tijekom cijeloga dana.

Pokušajte si rasporediti vrijeme za posao tijekom dana i cijeloga tjedna te vrijeme za kućne obveze, odmor, opuštanje ili zabavu. Isplanirajte kad je pogodno vrijeme za odgovaranje na elektroničku poštu, online sastanke, online nastavu, sastavljanje materijala, čitanje učeničkih radova i sl.

 

Uzmite u obzir u koje ste doba dana produktivni za određenu vrstu zadataka te kada imate mogućnost mirnoga rada. Ljudi se razlikuju i po tome jesu li jutarnji ili večernji tip. Neki su naprosto produktivniji u određeno doba dana i posao će tada obaviti znatno uspješnije nego što bi to učinili u drugo doba dana.

 

Vikend pokušajte u što većoj mjeri namijeniti za odmor i obnovu zaliha energije. Važno je povremeno napraviti odmak od misli i odmoriti se. Za neke to može biti vježba, šetnja, hobi, tuširanje... Pronađite ono što vas umiruje i prebacuje fokus s misli na tijelo te potiče svjesnost u trenutku.

 

Učimo dok smo živi...

 

Kao obrazovni stručnjaci, dobro znate kako je učenje cjeloživotni proces. Jedan od izvora stresa trenutačno može biti i prilagodba na funkcioniranje u online svijetu – od slabije informatičke potkovanosti do osmišljavanja novih načina poučavanja i prezentacije sadržaja djeci te zadataka kojima biste provjerili njihovo razumijevanje naučenoga.

 

Prihvatite osjećaje nesigurnosti koji se trenutačno javljaju i imajte razumijevanja za same sebe. Često prema sebi imamo visoke kriterije i očekujemo da moramo biti na visini zadatka. No budimo realni, trenutačna situacija ozbiljno testira naše kapacitete – emocionalne, tjelesne, intelektualne itd. Zato si je važno dopustiti da osjetite suosjećanje prema sebi u situaciji kad se osjećate frustrirano ili preplavljeno obvezama i novim sadržajem.

 

Priznajte si da vam je u tome trenutku teško i prihvatite da se emocionalna neugoda događa. Često je imamo potrebu maskirati i praviti se da se ne događa. No napravite stanku i osvijestite emociju te si za nju dajte odobrenje i razumijevanje.

Nemojte se kriviti ako ne ide sve od prve. Budite nježni prema sebi.

 

Kad vam to postane izvor stresa, sjetite se da niste sami. Sa sličnim osjećajima susreće se i suočava većina kolega. Osvijestite tu povezanost i povežite se s drugima, podijelite emocije i načine suočavanja i nalaženja podrške. Svi smo trenutačno izvan zone komfora, no iz nje obično izlazimo jači i s novim iskustvima, koja će nam pokazati da možemo mnogo više nego što smo mislili.

Budite iskreni i autentični u komunikaciji

 

Osvijestite koje su vaše vrijednosti, što vam je važno i što vas trenutačno drži pozitivnima te pokušajte to njegovati i u kontaktu s djecom – je li to humor, hrabrost, znatiželja?! Podijelite s njima nešto „svoje“ kako biste im pružili osjećaj bliskosti i povezanosti unatoč fizičkoj udaljenosti. Možete im, primjerice, otvoriti online sastanak tako da im ispričate neku šalu, zanimljivost ili ohrabrujući citat.

Djeca će prepoznati da je to došlo iskreno od vas i uljepšat ćete dan i sebi i njima.

Budite iskreni i jasni u komunikaciji s učenicima. Svima je ovo nova situacija, a u skladu s krilaticom da učimo dok smo živi, dopustite si priznati kako neku informaciju možda nemate u tome trenutku, no možete provjeriti i javiti im naknadno.

Recite učenicima i što vam olakšava ili otežava izvođenje nastave na daljinu. Osobito ako to uključuje njihovu suradnju. Upotrebljavajte „ja poruke“ (npr. „Kad svi pišete/govorite u isti tren, to me zbunjuje i otežava mi praćenje vaših poruka. Voljela bih da poštujete dogovoreno pravilo.“). Sada je jasna verbalna komunikacija izrazito važna. Djeci je ovo također nov način komunikacije i možda neke treba više puta podsjećati na dogovorena pravila, no potrudite se da ona budu jasna kako bi rad bio lakši i vama i njima.

 

Zamolite ih za povratne informacije ili ih zatražite od roditelja

 

Neki učitelji suočeni su sa strahom i brigom za svoje učenike. U neopipljivome online svijetu djecu ne vidite, što pojačava osjećaj zabrinutosti. Moguće je da vas brine kako su, kako su njihovi bližnji, kako se emocionalno nose sa situacijom. Ako želite, možete dogovoriti s roditeljima da vam krajem tjedna pošalju kratku poruku o tome što im je trenutačno najveći izazov i kako se nose sa situacijom i zahtjevima škole. To će vam pomoći i u smanjenju brige i u vlastitoj prilagodbi i načinima rada.

Što nosi budućnost?!

 

Što će biti s osmašima, zaključivanjem ocjena i sl. logična su pitanja koja se postavljaju svima uključenima u obrazovni sustav. U trenutačnoj situaciji još nema konačnoga odgovora i zasad nam jedino preostaje da to prihvatimo. Sadašnji je prioritet sačuvati zdravlje, a o tim će pitanjima sustav iznaći optimalno rješenje za sve – ono možda neće biti idealno, kao što ni naši drugi planovi neće biti ispunjeni prema planu, no situaciji ćemo se prilagoditi u mjeri u kojoj možemo. Zasad radite najbolje što možete u skladu s preporukama Ministarstva, do novih i konkretnijih preporuka.

 

Budite blaži prema učenicima

Što se tiče izvedbe zadataka, smanjite zahtjeve. Trenutačno je učenicima puno važnija podrška i spoznaja da ste tu za njih te da je bitno da odrade zadatak i potrude se. Nekima od njih, kao i nama samima, nekih je dana volja i motivacija smanjena u odnosu na uobičajenu.

Empatija prema sebi i prema drugima sada je ključna da zajedno prebrodimo ovu zahtjevnu situaciju.

 

Pružite im nadu...

Prisjetite se nekih zajedničkih uspomena, razrednih šala ili zanimljivosti. Ljudi ovih dana na društvenim mrežama masovno dijele fotografije uspomena na prošlo ljeto, svoje djetinjstvo i sl. Prisjetite se i vi s djecom nekih zajedničkih doživljaja kako biste se zajedno vratili, barem u mislima, u vrijeme uobičajene svakodnevice. Pitajte ih čemu se najviše vesele nakon povratka u školske klupe i osmislite načine zajedničke proslave povratka.

Pružite im nadu i perspektivu – i ovo će proći, a mi ćemo se, kao i uvijek, nekako snaći.

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja