27. veljača 2019.

Fašnik, mesopust, poklade

Autor: Marija Klokočar

Poklade, fašnik, mesopust, krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjek ili maškare.

A kako se kod vas kaže?

 

Stiže nam najveselije i najrazigranije doba godine. U Hrvatskoj imamo mnoštvo naziva za razdoblje između Nove godine i uskrsnog posta u kojem se priređuju povorke, ljudi se maskiranju, dopuštene su svakakve ludorije koje u većini hrvatskih krajeva traju više dana, a završavaju obredom spaljivanja, vješanja ili utapanja pokladne lutke. Lutka uvijek simbolizira zlo i nedaće iz prethodne godine, a s njezinim nestankom se može ući u novo, bolje razdoblje.

U svijetu, pa tako i u Hrvatskoj postoji mnogo običaja vezanih uz, najpoznatije ime, Fašnik. Kako se mičemo po karti tako se običaji, nazivi i pokladne pjesme mijenjaju, ali jedno ostaje zajedničko – veselje.

Uobičajeni nazivi za poklade u sjeverozapadnoj Hrvatskoj su: fašnjek, fašnjak, fašenjk ili fašjek. „U Međimurju taj period nije u tolikoj mjeri izrazit nego se koncentrira na tri dana prije Pepelnice, na fašenjsku nedelu, fašenjski pondeleki i fašenjski tork.“ (Hranjec, 2011.) Ljudi se maskiraju, organiziraju se povorke (maškori), a sve u svrhu zabave i prezentacije. Prema Žgancu, maskirana djeca obilaze kuće i pjevaju:

U tim danima se po kućama uz miris nezaobilaznih krafni širi i miris kiselog zelja kojeg u selima još i danas pirjaju s češnjakom, zalijevaju juhom od rajčice, začine vrhnjem i kimom te poslužuju s restanim krumpirom. To se jelo naziva prisiljeno zelje. Na čistu srijedu je post.

ISTOČNA HRVATSKA

U pokladno vrijeme, prije Korizme, koja je vrijeme odricanja i pokore, kažu da iz sebe treba izbaciti sve ludosti. Običaji su slični kao i u kontinentalnoj Hrvatskoj, a jedna od poznatih pjesama glasi:

 

„Poklade su, poklade su,

Milo janje moje.

Barem da su, barem da su

U godini troje!“

ISTRA

„Pod tuđom maskom lakše se živi“

U Istri se maskiranjem kroz povijest pokušalo približiti nadnaravnim silama i umanjiti negativne utjecaje uroka na što ukazuju tradicijske maske, a maškare ostaju vrijeme kada se ljudi pod tuđom krinkom opuštaju i zaboravljaju na svakodnevne brige.

U okolici Rijeke sačuvani su jedinstveni narodni običaji koje svakako treba spomenuti - zvončari.

 

„Vezani za stočarske krajeve, što pokazuje i njihova oprema, prvobitna njihova zadaća bila je tjeranje zlih duhova zime i poticanje novog proljetnog ciklusa. Ogrnuti su ovčjim kožama i velikim zvonom na donjem dijelu leđa. Na glavi imaju posebno stilizirane maske - čudne životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima. Odjeveni su u bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava. U rukama imaju baltu ili bačuku - stilizirani buzdovan. U vrijeme poklada, bez obzira na vremenske prilike, obilaze u velikoj grupi sela svoga zavičaja prema davno utvrđenom rasporedu.“ (preuzeto sa: http://www.halubajski-zvoncari.com/)

DALMACIJA

Kako u cijeloj Hrvatskoj, tako se i duž Jadranske obale ljudi vesele i maskiraju u dane karnevala. Osim maskiranja i karnevala dalmatinski su gradovi i otoci poznati po svojim pokladnim slasticama. Tako su na Korčuli poznati čuveni korčulanski cukaroni, na Braču škanjete, a u Dubrovniku rožata. U Splitu su neizostavne fritule i kroštule.

U južnoj Dalmaciji karneval se naziva „krnjeval“ i u to vrijeme se odigravaju prigodne igre od kojih je izrazito poznata pučka drama „Paška robinja -  pjevana predstava s govorenim dijelovima u kojoj glumci plešu s drvenim sjekiricama. Scena je jednostavna, a u glavnim ulogama su robinja, trgovac i Turci. Govori k tome kako su Turci zarobili kćer bana koju njezin zaručnik odlazi spasiti. Našavši je, javlja se kao trgovac koji robinju želi otkupiti.

Lastovo je poznato kao otok karnevala, a tu se karneval naziva „poklad“. Lastovski poklad ima višestoljetnu tradiciju, prvi put se spominje 1390. godine i samim time mještani imaju obavezu da njeguju tu tradiciju i prenose je na nove generacije. Počinje blagdanom Sv. Antoneta (17. siječnja), a završava Čistom srijedom.

"IZIŠLA JE ZELENA NARANČA"

Izišla je zelena naranča
Među mire od bijeloga grada
Lijepa nam je roda urodila
Lijepa roda tri žute naranče
Trgala ih Mare lijepa Mare
Prvu Mare ku je otrgala
Ter je šalje gradu Dubrovniku
A njoj grade od zlata jabuku
Na temu mu Mare zahvalila
Hvala tebi grade Dubrovniče
Hvala tebi na jabuci zlatnoj
Ne zna grade što je za djevojku
Drugu Mare ku je otrgala
Ter je šalje duždu od mletaka
A njoj dužde tanjahnu galiju
Na temu mu Mare zahvalila
Hvala tebi dužde od mletaka
Hvala tebi na galiji tankoj
Ne zna dužde što je za djevojku
Treću Mare ku je otrgala
Ter je šalje gradu Carigradu
A njoj grade konja i deliju
Na temu mu Mare zahvalila
Znade grade što je za djevojku.

I u Dubrovniku je tradicija poklada jako duga, seže još u 14. stoljeće. Karnevalsku povorku nekada su činili muškarci i žene odjeveni u tradicijske nošnje koji su plesali kola za kneza i zabavljali se uz vesele zvuke puhačkih instrumenata. U 16. stoljeću Mikša Pelegrinović je napisao i pokladnu pjesmu pod nazivom Jeđupka, pisanu simetričnim osmercima čakavskog tipa s uvodom od 60 stihova.

U bilo koji dio Republike Hrvatske odete u vrijeme karnevala ne možete pogriješiti. Samoborski karneval, Riječki karneval, Lastovski poklad, Karneval  u Velikoj Gorici, Međimurski fašnik, Đakovački bušari… samo su neke od manifestacija s mnoštvom zanimljivih sadržaja koje se mogu posjetiti i dobro nasmijati i zabaviti.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Budinski, Suzana Delić, Marina Diković, Gordana Ivančić, Martina Kolar Billege
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik