21. rujan 2016.

Glazba kao metajezik

Autor: Ružica Ambruš-Kiš

Dok riječi pokreću tvoje misli, glazba budi tvoje osjećaje, a pjesma ti pomaže da osjetiš misao.

Glazba nije samo umjetnost već je jezik, govor i pismo. Iako svi ne razumiju njezino pismo - notaciju kao visoko razvijeni sustav simbola koji označavaju apstraktne pojmove, govor svi razumijemo, jer je semantika glazbe apstraktan, ali univerzalan jezik koji naizravnije dotiče naše emocije, motoriku i misli.

Iako ne moramo poznavati jezik glazbe, možemo razumjeti što nam ona govori.

Stoga ona ima čarobnu moć povezivanja ljudi različitih rasa, nacija, naraštaja i kulture. Dapače, nerijetko postaje najbolje sredstvo upoznavanja i razumijevanja te prihvaćanja drugačije kulture iz sadašnjosti ili prošlosti.

Ovisno o tome u kojoj mjeri razumijemo jezik glazbe, percipirat ćemo dio spektra o kojem pojedino glazbeno djelo govori. Ova se pojavnost jasno vidi i iz slike magnetske rezonancije mozga onoga koji sluša glazbu. Dok će amateru, ljubitelju glazbe pri slušanju biti jače animiran desni, kreativni dio mozga u kojem su smješteni centri za melodiju, harmoniju, glazbenu boju, profesionalnome će glazbeniku više sijevati lijevi, analitički dio mozga u kojem su centri za ritam, tempo, metriku, glazbeni oblik, dakle vremenske dimenzije glazbe.

Učenjem jezika glazbe djetetu ćemo darivati najvredniji poklon na putu razvoja apstraktnoga mišljenja.

Na tom, za neuke pedagoge ponekad mukotrpnom putu, poticajan saveznik su emocije koje glazba pokreće u djetetu i olakšava učenje.

Upravo emocionalni i motorički poticaj kojim glazba utječe na pojedinca, ishodište su muzikoterapije. Bilo da se radi o terapiji govora ili drugim poremećajima motorike i psihe, emocionalan impuls glazbe nemjerljivi je saveznik na putu izliječena.

 

Govor glazbe olakšava učenje i na drugim područjima:

  • u učenju stranih jezika: svaki se jezik lakše usvaja pjevajući pjesmice i brojilice izvornoga jezika koji se svladava. Pritom melodija glazbe pomaže prirodnom usvajanju melodije koji svaki jezik ima.
  • u svladavanju apstraknog jezika matematike glazba ima bezbroj izravnih poveznica: i glazba se počinje učiti brojenjem, a razlomci npr. odražavaju omjere odnosa zvuka određenog tona alikvotnim nizom, koji izravno utječe na tonsku boju, itd.

 

Daleko je najznačajnije što govor glazbe koji svi razumijemo – samo na različitim razinama, pruža mogućnost svakome pojedincu da živi život ljepše, vrednije i zdravije, a to je određenje sretnoga života kojem svi težimo.

 

I nikada ne zaboravimo, tamo gdje prestaje riječ, počinje glazba... stoga ponekad zašutimo i prepustimo glazbi da govori umjesto nas, daleko dublje će doprijeti.

 

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Volim se gibat', gibat'...

Od samoga početka rada u školi posebno sam značajnim smatrala područje dječjega glazbenog stvaralaštva. Stoga u svim projektima koje radim učenici sukreiraju proces nastanka i razvoja ideja, izražavajući svoju kreativnost, oslobađajući stvaralačku maštu. Radimo zajedno. Suradnici smo koji se nadopunjuju zajedno stvarajući; ja sam ta koja ih okuplja motivirajući ih da rade što vole, usmjerava ih i pomaže.

Mjuzikl Šuma Striborova priredili učenici OŠ August Šenoa u Osijeku

U procesu stalnih promjena hrvatskih škola čiji su nositelji vrsni učitelji, koji rade iskorake prije odgojno-obrazovnoga sustava, svjedoci smo sve češće, uspješne pripreme i izvođenja glazbeno-scenskih projekata.

S ponosom predstavljamo takve projekte i njihove voditelje:

Intervju s Romanom Borš Mačak, učiteljicom glazbene kulture u OŠ Augusta Šenoe u Osijeku

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Ružica Ambruš-Kiš, Nataša Perak Lovričević, Ljiljana Ščedrov
udzbenik
Ana Janković, Željkica Mamić, Ružica Ambruš Kiš