08. prosinac 2016.

"Čarolija Crnog vrta" mjuzikl, autorski rad učenika i učitelja Osnovne škole Mate Balote Buje

Autor: Ružica Ambruš-Kiš

Mjuzikl Čarolija Crnog vrta, treće je autorsko glazbeno - scensko djelo nastalo stvaralačkom sinergijom učenika i učitelja Osnovne škole Mate Balote iz Buja. Glazbeno - scenska realizacija mjuzikla je stvaranje potpuno novoga, izvornog autorskog djela, proces koji snažno potiče motivaciju učenika i njihov literarni, scenski, glazbeni i likovni izraz.

Tema je mjuzikla legenda o nastanku mjesta Brtonigla (Hortus Niger ili Crni vrt), koju je napisala bivša učenica škole Doris Prenc te je po istoj učiteljica razredne nastave Brigita Rittgasser razradila priču i napisala scenarij. Prikazana je idila vilinskoga života u čarobnoj šumi, kojoj prijeti uništenje izgradnjom novoga naselja. Prolazeći kroz preobrazbu duhovnoga i emotivnog stanja glavna vila i graditelj pronalaze razumijevanje, produbljuju poštovanje te izražavaju uzajamnu ljubav. Priča završava povezivanjem i pomirbom prirode i čovjeka. Vrtovi i šuma ostaju očuvani, ali nastaje i novi grad Brtonigla.

Skladanje, aranžiranje, produkcija skladbi i zvučnih efekata djelo su učiteljice glazbene kulture Denize Gjini. Tijekom skladanja, u pojedinim skladbama korišteni su elementi istarske ljestvice, ukomponirane u suvremeni glazbeni izričaj. Uvrštena je tradicijska istarska uspavanka Nanaj nanaj lipi sin, a skladbu Vilinska tuga skladao je učenik Daniel Labinjan, današnji srednjoškolac. Učenici su u glazbenoj radionici aktivno sudjelovali u stvaranju određenih stihova i glazbenih dionica tijekom pjevanja. Glazba je potpuno autorska te je osmišljena i stvorena s puno ljubavi. Glazbena priprema obuhvaća i pripremu pjevačkih dionica sa solistima, ansamblom i pjevačkim zborom.

Režija i scenografija realizacija su učiteljice hrvatskog jezika Barbare Ćaleta Markežić, koja je sa velikim entuzijazmom i na kazališnoj razini pristupila svom zadatku. Uz elemente neverbalnog teatra, istarskog dijalekta i čakavštine, korištena je stara istarska brojalica Anguli-banguli te elementi istarskog plesa Baluna. Scenska priprema obuhvaća uvježbavanje individualnih i skupnih uloga, kao što je pokret stabala. Dizajn kostimografije je autorski doprinos učitelja hrvatskoga jezika Dražena Hineka. Posebnost ovoga mjuzikla je živa scenografija, kao što su stabla koja se kreću, govore i pjevaju. Kostimi za stabla su nastali od običnih bijelih haljina, koje su ručno obojene te popraćene maskama, koje su, također, ručni rad učitelja Dražena Hineka. Potrebno je istaknuti da smo svi željeli mjuziklu dati suvremeni izraz: scenski, glazbeno i kostimografijom.

Koliko su dugo trajale pripreme? Opišite proces nastanka djela!

Pripreme su trajale jednu cijelu školsku godinu. Krajem kolovoza 2015. godine, kada smo okončali ideju i odlučili prijaviti mjuzikl na natječaj Istarske županije povodom institucionalizacije zavičajne nastave, odobrena su nam financijska sredstva za realizaciju te smo započeli na autorskome projektu naše škole tijekom prvoga obrazovnog razdoblja, istražujući zavičajnu baštinu i tragajući za legendom koju bi nabolje mogli prenijeti u mjuzikl. Do kraja prvoga obrazovnog razdoblja smišljen je scenarij s dijalozima i stihovima. Rađale su se glazbene ideje te određeni glazbeni predlošci. Tijekom drugoga polugodišta scenski smo postavili radnju, nastavili smo skladanjem songova, instrumentalnih dijelova te zvučnih efekata. Uvježbavali smo uloge s učenicima individualno i u skupinama te spojili glazbeno - scenske brojeve i složili slike i scenu. Uslijedile su zajedničke probe u vrlo teškim okolnostima, s obzirom da su učenici koji sudjeluju u mjuziklu vrlo svestrani u sportu, glazbi, baletu i ostalim izvanškolskim aktivnostima te je bilo pravo umijeće pronaći zajedničke termine. Uslijedile su učestale i zahtjevne probe, koje smo vodile učiteljica Barbara Ćaleta Markežić i ja, kao izvršne producentice. Probe su, osim tijekom redovnih termina za vrijeme nastave, bile održavane i u poslijepodnevnim satima, vikendom i praznicima, kad god smo bili u mogućnosti. U međuvremenu, osmišljeni su kostimi te je krojačica Željka Markulinčić uzela mjere i stručno šivala kostime po dizajnerskim nacrtima, dok su dodatni dijelovi kostima ručno rađeni. Nabavkom scenografski rekvizita dovršena je cijela logistika te je početkom lipnja projekt kulminirao izvedbom uspješne premijere mjuzikla.

Jeste li imali podršku i razumijevanje kolektiva, ravnatelja i lokalne samouprave?

Podrška kolektiva je bila prisutna tijekom cijelog procesa stvaranja i uvježbavanja. Kolege su nam ponajviše izašle u susret oslobađanjem učenika s određenih sati redovite nastave kako bi mogli biti nazočiti probama. Imali smo i tehničku pomoć u realizaciji, ne samo od kolega iz zbornice, nego i tehničkoga osoblja škole za realizaciju logistike: pripreme za prezentaciju u Pazinu, snimanje kratkoga filma o mjuziklu, izradu letaka, rekvizita i plakata, prijevoz, održavanje kostima, pomoć kolega na probama te iza pozornice. Željela bih istaknuti da nam je najveća podrška bila ravnateljica škole Rosana Jović, koja nas je, od prvoga trenutka izlaganja ideje pa tijekom stvaranja i cjelokupne realizacije projekta, podržavala i pomagala nam. Imati ravnatelja koji prepoznaje entuzijazam i kreativni potencijal djelatnika, nesebično pruža podršku i razumijevanje za proces, od velike je važnosti za nas kreativce.

Što se tiče lokalne samouprave imali smo pomoć Pučkog otvorenog učilišta Buje, koje nam je omogućilo učestale probe te premijernu izvedbu u kino dvorani, s popratnom tehnikom ozvučenja i majstorom svjetla. Kako nam je veliki broj sudionika uključen u rukometne klubove imali smo podršku i razumijevanje za izostanak s određenih popodnevnih treninga te sa nastave u glazbenoj i baletnoj školi. Moram istaknuti i veliku podršku roditelja, koji su nam omogućili da djeca budu dostupna kada god je bilo potrebno te su pomagali s prijevozom. Dobili smo i financijsku podršku Istarske županije.

Kada postoji suradnja, sinergija cijelog sustava, entuzijazam, dobra namjera, želja za stvaranjem i radom, uz veliku volju i želju naših najdražih učenika, koji na koncu i ožive cijelu našu misao, uspjeh je zagarantiran! Također podrška građana Buja, tijekom premijere te na svakoj ponovljenoj izvedbi, bila je izvrsna, nesebična i neprocjenjiva.

Koji biste savjet dali kolegama koji kreću u pripremu i izvedbu glazbeno - scenskoga projekta?

Ovaj mjuzikl je treći glazbeno - scenski projekt naše školi koji sam vodila. Prvi mjuzikl Pjesma za Filipa, bio je također autorski rad učenika i učitelja i ostvarili smo ga 2008. godine. Drugi autorski mjuzikl Srcem sasvim jasno čujem ostvaren je 2013. godine, a u njegovoj realizaciji su sudjelovali učenici razredne nastave. Realizirali smo i projekte Pjesmom i plesom kroz Hrvatsku, Igra tonova te međunarodni projekt Pjesma za mir, koji je ostvaren u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.

U sve su glazbene projekte učenici uključeni od trenutka kada su im predstavljene prve ideje o projektima do završne izvedbe. Njihove reakcije su vrlo pozitivne! Raduju se svakom projektu, timskom radu i stvaralaštvu. Kroz dugogodišnje iskustvo zaključila sam da su učenici puno odgovorniji u radu te imaju izraženiju želju za realizacijom svake aktivnosti u kojoj im se pruža prostor za aktivno sudjelovanje, počevši od uvažavanja njihovih ideja, pa sve do stvaralačkoga rada učenika koji su izuzetno nadareni. U svakoj toj situaciji uspjeh nam nije izostao. Glazbeno - scenska realizacija mjuzikla je stvaranje potpuno novoga, izvornog autorskog djela, što samo po sebi snažno potiče motivaciju učenika. 

Za razliku od toga, klasična je nastava zbora reproduktivnog karaktera, što znači da učenici slušaju, uče i reproduciraju tuđu – autorsku ili tradicijsku glazbu. Nastojimo uvrstiti njima bliske žanrove suvremenije glazbe, što ih potiče da uživaju te sudjeluju i u tom obliku rada. No, stvaralački rad u korelaciji izvannastavnih aktivnosti, kroz koje nastaje novo djelo, poseban je izazov i motivacija za učenike.

Koji Vam je najveći izazov učiteljskoga poziva?

Svi znaju da se u našoj školi realiziraju drugačije predstave, posebno osmišljene, vrlo kreativne i jedinstvene. Timski rad je izvrstan proces stvaranja za svakog učitelja koji je spreman i voli suradnju sa drugima. Korelacija izvannastavnih aktivnosti je svakako jedan suvremeni pristup poučavanju u školskom sustavu te jedna poruka da u našim školama postoje učitelji koji su odavno reformirani, samoinicijativno i zauvijek. Kroz timski rad učimo jedni od drugih, uvježbavamo i razvijamo toleranciju, podržavamo se i surađujemo, razvijamo međusobno razumijevanje, pomažemo si da prebrodimo određenu krizu tijekom stvaranja te iz svega izvlačimo najbolje. Proces stvaranja od početka do kraja projekta je neopisiv, poput rađanja i odrastanja djeteta. Najbolje od svega je što u cijelom procesu stvaranja i izvođenja surađuju djeca pomno promatrajući model ponašanja nas odraslih kojima postajemo uzor, a to je najvrijednija zadaća našega učiteljskog poziva. 

Koliko ste izvedbi imali? Jeste li snimili izvedbu? Jeste li proslavili s učenicima izvedbu?

Sudjelovali smo u predstavljanju projekata zavičajne nastave u organizaciji Istarske županije 7. svibnja 2016. godine u Pazinu, kada je predstavljen kratki film o nastanku mjuzikla i predstavljeni su kostimi. Premijera mjuzikla bila je 9. lipnja 2016. godine u dvorani POU Buje, a krajem lipnja nastupali smo i u Roču, kao gosti Male glagoljske akademije Juri Žakan. Za Noć kazališta reprizirali smo mjuzikl u POU Buje 18. studenoga 2016. godine, a 10. prosinca 2016. nastupamo u mjestu iz naše legende - Brtonigli. Imamo puno poziva, kako u Istri, tako i u drugim krajevima Hrvatske te ćemo se potruditi odazvati se svim pozivima na gostovanje. Premijernu izvedbu smo snimali za naše potrebe te se pripremamo za stručno profesionalno snimanje, bez publike. Uspješno realizirani projekt proslavili smo krasnim popodnevnim druženjem i zabavom, dobili smo priznanja Male glagoljaške akademije te nama vrlo važnu pohvalu i nagradu od ravnateljice škole na podjeli nagrada i priznanja na kraju školske godine. Želja nam je nagraditi učenike izletom na kraju školske godine, a najvažnije u cijeloj ovoj priči je da smo se tijekom cjelogodišnjega rada povezali, bolje upoznali, postali jedna prava obitelj izvan razrednih zajednica i to je ono što nas najviše usrećuje i ispunjava.

Životopis autorice projekta

Profesorica Deniza Gjini, nakon završenoga studija glazbe u Prištini, od 1994. godine živi s obitelji u Istri, a od 2006. godine radi kao učiteljica glazbene kulture u Osnovnoj školi Mate Balote Buje. Od 2007. godine je voditeljica Županiskoga stručnog vijeća učitelja glazbene kulture Istarske županije. Godine 2015. promovirana je u zvanje profesora mentora. U svom profesionalnome razvoju glazbene pedagoginje veliki značaj daje stvaralačkome radu s učenicima. Realizirala je više glazbeno - scenskih projekata, snimila nosač zvuka Na krilima prijateljstva te je autorica pjesmarice Glazbena škrinjica. S pjevačkim zborom kontinuirano sudjeluje na smotrama, festivalima, natjecanjima te međunarodnim projektima. Voditeljica je ženske vokalne skupine Romansa iz Buja koja djeluje u kulturi već 17 godina. Bavi se obradom i aranžiranjem skladbi te produkcijom glazbenih projekata.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Glazba kao metajezik

Glazba nije samo umjetnost već je jezik, govor i pismo. Iako svi ne razumiju njezino pismo - notaciju kao visoko razvijeni sustav simbola koji označavaju apstraktne pojmove, govor svi razumijemo, jer je semantika glazbe apstraktan, ali univerzalan jezik koji naizravnije dotiče naše emocije, motoriku i misli.

Iako ne moramo poznavati jezik glazbe, možemo razumjeti što nam ona govori.

Volim se gibat', gibat'...

Od samoga početka rada u školi posebno sam značajnim smatrala područje dječjega glazbenog stvaralaštva. Stoga u svim projektima koje radim učenici sukreiraju proces nastanka i razvoja ideja, izražavajući svoju kreativnost, oslobađajući stvaralačku maštu. Radimo zajedno. Suradnici smo koji se nadopunjuju zajedno stvarajući; ja sam ta koja ih okuplja motivirajući ih da rade što vole, usmjerava ih i pomaže.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Ivanka Kordić, Minja Ljubomira Kolak
udzbenik
Saša Marić, Ljiljana Ščedrov