06. ožujak 2019.

Grbovi i njihovo značenje kroz povijest na primjeru grba grada Zagreba

Autor: Helena Strugar

Heraldika (francuski héraldique, od srednjovjekovnog latinskog heraldus: glasnik) pomoćna je povijesna znanost koja proučava postanak grbova, pravila njihova sastavljanja i povijest njihova razvoja. 

 

Davno je Pavao Ritter-Vitezović u svojem djelu Grbopis Ilirika napisao: „Domovine, naime, sjaj u njima blista; sjaj kojim se svaki sugrađanin u svom rodu proslavljuje.“ Ako ste se odlučili da vaše razredne zastave krase i grbovi, otkrijte u tekstu kolika je važnost grbova bila nekada, a kolika je danas. Predstavi se zastavom!

 

 

Grbovi su se počeli upotrebljavati već krajem 12. st. kako bi se lakše raspoznavalo ratne prijatelje i neprijatelje. U početku je heraldika samo opisivala grbove, a tek se poslije počinju pojavljivati heraldička djela kao Njemački štit (Clipeus Theutonicorum) Konrada von Murea oko 1240. godine.  Grbovi su u početku bili crno-bijeli, a tek u 14. stoljeću  počinju se uvoditi boje. Heraldika je točno propisivala koje se boje smiju upotrijebiti.

Krajem 14. st. pojavili su se prvi grbovnici i rodoslovlja na prostorima Hrvatske, tada počinje zanimanje za heraldiku i u ovim krajevima. U 18. st. uslijedili su heraldički radovi. P. Ritter-Vitezović napisao je 1701. Stematografiju ili opis ilirskih grbova (Stemmatographia sive armorum Illyricorum delineatio). Ivan Voršić napisao je 1772. heraldički udžbenik Kratki podatci o heraldičkom umijeću (Artis heraldicae notitia brevis).

U svom pregledu Vitezović počinje rečenicom da je primjena grbova odnosno plemićkih obilježja ili znamenja počela od Romula. I daje vrlo kratak pregled povijesti grbova Rima i Bizanta te Franačkog Carstva. Za razdoblje srednjeg vijeka govori da su vladari počeli unositi u grbove „tako reći sve živo, a država neživo“. Po Vitezoviću u grbovima se uvijek primjenjuje sedam boja:

Vitezović - sedam boja grbova

Ima i ostalih manje primjenjivanih boja npr. rumena – čast i pobjeda, tamnosmeđa – tvrdoća i snaga.

Prva primjena grbova vezana je uz vojsku, a tek kasnije se širi i na obitelji.

Primijenit ćemo ovo znanje lokalno i potražiti priču o grbu grada Zagreba i njegovoj povijesti i značenju. Iako povijest grada Zagreba počinje u 11. st. osnutkom biskupije, arheološka iskapanja pokazuju prisutnost naselja već u ranijim periodima. Najstariji dio Zagreba najvjerojatnije se nalazio na području današnjeg Kaptola, Bakačeve ulice, Dolca, Skalinske, Tkalčićeve i početka Vlaške ulice. Iz ranoga srednjeg vijeka postoji nešto arheoloških ostataka koji pokazuju da je na ovom području postojalo naselje tijekom 10. i 11. st. prije osnutka biskupije 1094. g.

Gradec se prvi puta spominje u dokumentu iz 1201. godine, pod imenom Castrum Grec juxta Zagrabiam – Tvrđa Grec kod Zagreba. Nakon provale Tatara kralj Bela IV. koji se vraćao u Ugarsku, dodijelio je novom naselju i stanovnicima Zlatnu bulu, koja je označavala status Slobodnoga kraljevskog grada. Grb Zagreba zasniva se na grbu Griča baš iz 13. st.

Pečati su se najvjerojatnije i na Kaptolu i na Griču koristili i prije 14. st. Ipak najstariji pečat Gradeca sačuvan je u dokumentu iz 14. st., kako Željko Heimer piše, ovaj pečat sadrži heraldičku kompoziciju a ne grb, koja prikazuje tri kule s kruništima koje izrastaju iz gradskih zidina s gotičkim vratima između nalijevo mlađka između tri ruže iznad i dvije ispod njega te na desno osmerokrake zvijezde između dvije ruže, po jedne iznad i ispod. Heraldička kompozicija okružena je natpisom S: COMVNI: DE MONTE GRACI – Sigillum Communitatis de Monte Graci (Pečat općine na brdu Gradecu).

Najstariji prikaz grba Gradeca datira iz 1499. g. i nalazio se na zidu kapelice sv. Fabijana i Sebastijana, koja je do 1876. g. stajala uz crkvu sv. Marka, a izgrađena je bila 1499. Ruže koje su bile prisutne u gore spomenutom pečatu, ovdje se ne pojavljuju (u pečatu one služe za popunjavanje prostora).

Najstariji poznati grb grada Zagreba ukles na sjeverozapadnom dijelu Crkve sv. Marka

Nakon ujedinjenja općina i stvaranja jedinstvenoga grada Zagreba 1850. godine počinje se stvarati ideja o novom znakovlju. Tada će na temelju prijedloga Ivana pl. Bojničića (ravnatelj Kraljevskoga zemaljskog arhiva u Zagrebu i vodeći stručnjak za heraldiku), zagrebačko gradsko zastupstvo ustanoviti grb grada Zagreba 1896. g.

„Štit modre boje u kojem se vidi na zelenom brijegu srebrni grad s tri kule, praćen desno od rastućeg srebrnog mjeseca, lijevo od šesterokrake zlatne zvijezde. Iznad štita je zlatna kruna. „

Simboli ustanovljeni u 19. st. ostali su u upotrebi sve do nakon 2. svjetskog rata kada gradske vlasti unose jednu promjenu, umjesto zlatne krune postavljena je crvena petokraka zvijezda. Gradski statut iz 1955. ne spominje ni grb ni zastavu, ali statut iz 1964. uvodi novi opis grba i zastave, sad bez ikakvih elemenata iznad štita.

Nakon proglašenja samostalnosti 1993. izmijenjene su odredbe o grbu i zastavi, ali nije poznato je li grb propisan tim statutom. Nepravilnosti su riješene Stautom iz 1999. g koji sadrži heraldički ispravan blazon grba: „U plavom polju na zelenom brijegu nalazi se srebrni/bijeli grad sa trima kulama i otvorenim zlatnim/žutim vratima; gore desno zlatna/žuta šesterokraka zvijezda, gore lijevo srebrni/bijeli polumjesec“.

Današnji dizajn grba izradio je na temelju povijesnog predloška Mladen Stojić iz Rijeke, koji je priredio većinu suvremenih grbova i zastava nakon 1990. g. (tvrtka Heraldic art d.o.o.).
Današnji dizajn grba izradio je na temelju povijesnog predloška Mladen Stojić iz Rijeke, koji je priredio većinu suvremenih grbova i zastava nakon 1990. g. (tvrtka Heraldic art d.o.o.).

Grb grada Zagreba odupro se promjenama i simboli su ostali isti od srednjeg vijeka pa do danas - zeleni brijeg koji predstavlja brdo Gradec, a utvrda s 3 kule predstavlja naselje Gradec - jedno od najstarijih dijelova današnjeg Zagreba. Otvorena vrata simboliziraju gostoljubivost njegovih stanovnika, kao i spremnost građana da pruže svoju zaštitu svakom gostu i utočište putniku-namjerniku. Zvijezda i mlađak simboli su starih slavenskih predkršćanskih božanstava ljepote i ljubavi - božice Lade (prikazivana u narodu kao zvijezda) i boga Lelja (prikazivanog u liku mladog mjeseca). Nalaze se i u najstarijim hrvatskim grbovima. Modra boja štita u kombinaciji s bijelom/srebrnom utvrdom predstavlja kršćanski koloristički motiv uznesenja Djevice Marije te simbolizira sukob božanskog i ljudskog, nebeskog i zemaljskog. Plava boja štita u grbu grada Zagreba potpuno se uvriježila tek od 19. stoljeća, dok se tijekom 18. stoljeća češće koristio crveno obojeni štit.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pet najboljih izvora za učenje geografije

Na koje sve načine učitelj geografije može poučavati svoje učenike geografskim vještinama i znanjima? Koji su najbolji izvori i materijali pomoću kojih učitelj može osmisliti zanimljivu i korisnu nastavu geografije? Koji oblici IKT-a su najučinkovitiji u nastavnom procesu? Zanimljive i konkretne odgovore na ova pitanja donosi australski učitelj geografije Keith Heggart iz Sydneya.

Jezik je naša zvučna domovina

Stihovima učenice Antonije Dejanović iz 5. razreda u Osnovnoj školi Budaševo-Topolovac-Gušće započelo je 10. ožujka 2017. obilježavanje Dana hrvatskog jezika.

Cilj nam je da se cijelog ovog tjedna, od 13. do 17. ožujka, što intenzivnije bavimo problematikom utjecaja ostalih jezika na hrvatski jezik, da podsjećamo i upozoravamo koliko nam je važno očuvati ga i njegovati te da u suradnji s učenicima iskazujemo potrebu za očuvanjem jezičnog blaga i kulturnog identiteta.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Đurić, Peklić
udzbenik
Ana Tomljenović, Domagoj Švigir
udzbenik
Šime Labor, Manuela Kujundžić, Tin Pongrac, Jelena Šilje Capor, Snježana Vinarić