Sveučilište Hankuk, Yong-in, Južna Koreja

Sveučilište Hankuk, Yong-in, Južna Koreja

10. ožujak 2017.

Hrvatski jezik u Koreji

Autor: Maja Trinajstić

Na Sveučilištu Hankuk u Južnoj Koreji, u sklopu Katedre za slavenske studije hrvatski je jedan od ponuđenih jezika i zbog dobrih odnosa dviju zemalja i dobro zastupljen, naime svake se godine upiše tridesetak studenata.

U mjesecu posvećenome hrvatskome jeziku zanimljivo je znati gdje se sve u svijetu uči hrvatski jezik. Prema dostupnim podatcima u svijetu djeluje više od trideset lektorata hrvatskoga jezika uz potporu Ministarstva znanosti i sporta RH, dok šezdesetak lektorata nije pod njegovom direktnom ingerencijom. Hrvatski se uči i u Južnoj Koreji na jednom od najprestižnijih korejskih sveučilišta, Sveučilištu za strane studije Hankuk u Seulu. 

Kampus Sveučilišta Hankuk, Yong-in, Južna Koreja
Kampus Sveučilišta Hankuk, Yong-in, Južna Koreja

Da bismo dočarali izazove s kojima se susreću korejski studenti, napomenimo da korejski i hrvatski spadaju ne samo u različite jezične porodice, nego su i tipološki različiti, pa dok je hrvatski po svojem tipu flektivni jezik (dakle riječi se sklanjaju, odnosno mijenjaju oblike u morfološkim paradigmama), korejski je aglutinativni jezik u kojem riječi nastaju kombinacijom ('lijepljenjem') morfema. Velike razlike postoje i u sintaksi, pa je tako korejski SOP jezik (subjekt-objekt-predikat), a u hrvatskom je uobičajeni poredak riječi SPO (subjekt-predikat-objekt). Razlikuju se i u pismu, a Korejci su, iako njeguju i tradiciju kineskog pisma hanzi, veoma ponosni na svoje pismo hangul.

Tekst na korejskom
Tekst na korejskom
Korejsko pismo - hangul

Hangul je slovno pismo, kao i latinica, iako se osnovnih 28 slova kombinira i u slogovne sklopove po čemu je specifičan u svijetu. Pismo je u 15. stoljeću izmislio kralj Sejong koji je i danas štovan kao otac nacije. Slova su nastala na ideografskom principu, odnosno na temelju slike. Tako su znakovi za temeljne korejske konsonante (k, n, m, s i h) nastali prema obliku govornih organa u trenutku nastanka tih glasova.

Oblik i položaj govornih organa pri izgovoru konsonanata u korejskom
Oblik i položaj govornih organa pri izgovoru konsonanata u korejskom

Priča o nastanku znakova za tri osnovna vokala je poetičnija i oni su prema predaji nastali prema obliku Samjaea (Tri sile), odnosno prema obliku Nebesa, Zemlje i Čovjeka. Prije izuma korejskog pisma, koje se sastoji od 28 slova (17 konsonanata i 11 vokala), korejski se zapisivao kineskim pismom koji zbog različitosti jezika nije bio u potpunosti prilagođen, a pritom se, osim najviših slojeva, ljudi nisu znali njime služiti.

Simbolika prema kojoj su nastali znakovi za korejske vokale
Simbolika prema kojoj su nastali znakovi za korejske vokale
Hrvatska pisma

Slična je situacija bila i s hrvatskim jezikom te izumom glagoljice o čijem nastanku postoji više različitih teorija. Prema jednoj skupini znanstvenika Konstantin je kreirao glagoljicu u 9. stoljeću po uzoru na jedno (grčki alfabet) ili više pisama, a prema drugoj je nastala na temelju kršćanske simbolike ili kombiniranjem ograničenog broja geometrijskih likova, ili njihovih dijelova. Postoje i oni koji nastanak glagoljice objašnjavaju u kombinaciju spomenutih teorija.

Slika preuzeta s: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3436830

Jončeva teorija - rozeta s upisanim glagoljskim slovima
Jončeva teorija - rozeta s upisanim glagoljskim slovima

Hrvati su počeli pisati glagoljicom u drugoj polovici 9. stoljeća, od kraja 12. stoljeća jedini su narod koji upotrebljava i razvija glagoljicu, a u liturgiji se zadržala sve do prijelaza 19. u 20. stoljeće.

Iz Makedonije se tijekom 11. i 12. stoljeća u Hrvatsku proširila i ćirilica koja je nastala uglavnom na temelju grčkog alfabeta. No od kraja 19. stoljeća hrvatska se pismenost isključivo razvija na latinici.

Pronađimo sličnosti i razlike

Znate li kako je nastala latinica? Istražite podrijetlo latinice te ga usporedite s razvojem spomenutih pisama, uključujući i hangul, te što je na kraju dovelo do njezine prevlasti nad ostalim pismima.

Što znači termin azbuka i od čega je nastao?

Istražite od čega je nastao akrostih: Ja koji poznajem slova govorim da je dobro živjeti na zemlji. Usporedite ga s deskriptivnim nazivom hangula: Odgovarajućim glasovima obrazujmo narod. Ako usporedite društveno-političke i kulturne uvjete u kojima su hangul i glagoljica nastali, možda nam se Koreja više neće činiti tako stranom i egzotičnom zemljom.

Korejski studenti pjevaju dalmatinske pjesme
Korejski studenti pjevaju dalmatinske pjesme
Doček pjesmom

Prilikom posjeta hrvatske delegacije i Profil Klettove urednice Južnoj Koreji, u listopadu 2016. godine, obišli smo i Sveučilište Hankuk. Kako bismo podržali nastojanja korejskih studenata u učenju i proučavanja hrvatskoga jezika i kulture, darovali smo im udžbenike hrvatskoga jezika Fon fon za srednje škole te metodički obrađena lektirna izdanja. Tom smo prigodom upoznali profesore i studente hrvatskoga jezika koji su nas dočekali pjesmom u izvedbi studentskoga zbora u prepunoj predavaonici. Poslušajte kako korejski studenti pjevaju dalmatinske pjesme, a s obzirom na velike razlike između dvaju jezika i ovdje se potvrdila korejska marljivost, upornost i težnja prema savršenstvu - osobine kojima se Korejci ponose. Sveučilište Hankuk uspostavilo je veze i s hrvatskim sveučilištima, pa korejsku kulturu i jezik možete proučavati i u Zagrebu i u Splitu.

Video možete pogledati ovdje.

Više o temi možete naći na poveznici: http://www.zarez.hr/clanci/izmedju-kultura-i-disciplina

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Šime Labor, Manuela Kujundžić, Tin Pongrac, Jelena Šilje Capor, Snježana Vinarić
udzbenik
Vesna Đurić
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Martina Kolar Billege
udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik