Hrvatski jezik u Saboru - 170 godina | Profil Klett

23. listopad 2017.

Hrvatski jezik u Saboru - 170 godina

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Mi smo malo Latini, malo Nemci, malo Taliani malo Magjari i malo Slavjani a ukupno, iskreno govoreći, nismo baš ništa! Martvi jezik rimski, a živi magjarski, nemački i latinski –  to su naši tutori, živi nam groze, martvi darži nas za garlo, duši nas, i nemoćne nas vodi i predaje živima u ruke. Sada imamo još toliko sile u nami suprotstaviti se martvomu, za mala nećemo moći nadvladati žive, ako se čvarsto na naše noge ne stavimo, to jest, ako naš jezik u domovini neutvardimo i njega vladajućim neučinimo.˝ Ovo su riječi Ivana Kukuljevića Sakcinskog kojima se na posljednjem staleškom zasjedanju Hrvatskoga sabora 1843. godine obratio svima prisutnima. Upravo će taj govor ući u povijest kao prvi politički govor u Saboru na hrvatskom jeziku.

Razloga je za takav kritički govor bilo i više nego dovoljno. Naime, početkom 19. stoljeća hrvatski krajevi nisu imali zajednički standardni jezik. Svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku, a u javnom se životu i radu, u pojedinim hrvatskim krajevima, nastojao nametnuti talijanski, odnosno njemački i mađarski jezik. Kako je to bilo vrijeme jačanja nacionalne svijesti u okviru hrvatskoga narodnog preporoda, odnosno vrijeme rađanja moderne hrvatske nacije, pojačala se i briga za narodni jezik kao važan dio nacionalnoga identiteta. Do sredine su 19. stoljeća samostalno postojala tri hrvatska književna jezika: kajkavski, čakavski i štokavski, a potreba nacionalnoga ujedinjenja započela je upravo stvaranjem jedinstvenoga jezika za sve hrvatske krajeve. Potaknut takvim okolnostima, Kukuljević Sakcinski pozvao je ranije spomenutim govorom na uvođenje hrvatskoga jezika u škole i urede te postupno i u javni život. Konačno je na današnji dan 1847. godine zaključeno da se u hrvatski javni život kao službeni jezik uvede hrvatski jezik.

 

Ivan Kukuljević Sakcinski bio je hrvatski povjesničar, književnik, bibliograf i političar. Rođen je u Varaždinu 1816. godine. Tijekom školovanja počeo je pisati na njemačkom jeziku, a 1837. postaje suradnikom Ljudevita Gaja. Pisao je u Danici te je bio jedna od vodećih osoba hrvatskoga narodnog preporoda. Postaje bliskim suradnikom bana Josipa Jelačića koji ga šalje u susjedne zemlje radi dogovora o suradnji hrvatskoga narodnoga pokreta s narodnim pokretima u tim zemljama. Osim navedenoga, tijekom je života obnašao mnoge važne dužnosti: bio je veliki župan Zagrebačke županije, banski namjesnik, jedan od osnivača Samostalne narodne stranke, počasni član JAZU, predsjednik Matice hrvatske te načelnik i osnivač Hrvatskog arkeologičkog družtva. Umro je 1889. godine kada je, zahvaljujući i njemu, u Hrvatskoj već djelovalo nekoliko filoloških škola.

 

Govor Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Saboru 2. svibnja 1843.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Izrada zadataka u nastavi hrvatskog jezika

Suvremeni kurikulum obuhvaća odgojno-obrazovne ishode učenja, sadržaj učenja, uvjete učenja i poučavanja te kriterije vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda učenja. Ti se tzv. provedbeni ciljevi učenja operacionaliziraju tako da se mogu opažati i procjenjivati odnosno vrednovati. Kako nastaju ispiti znanja otkrijte u tekstu korak po korak.

 

Nobelova nagrada - Kazuo Ishiguro

Svake godine Švedska akademija u veljači utvrdi popis predloženih kandidata, a zatim u svibnju izbor suzi na njih petero o kojima raspravlja tijekom ljeta. U skladu s oporukom Alfreda Nobela, nagradu za književnost trebala bi dobiti osoba koja se bavi univerzalnim pitanjima i koja nas sve potiče na razmišljanje. Akademija je ove godine ime dobitnika objavila 5. listopada.

Hrvatski jezik u Koreji

Sveučilište Hankuk, Yong-in, Južna Koreja

U mjesecu posvećenome hrvatskome jeziku zanimljivo je znati gdje se sve u svijetu uči hrvatski jezik. Prema dostupnim podatcima u svijetu djeluje više od trideset lektorata hrvatskoga jezika uz potporu Ministarstva znanosti i sporta RH, dok šezdesetak lektorata nije pod njegovom direktnom ingerencijom. Hrvatski se uči i u Južnoj Koreji na jednom od najprestižnijih korejskih sveučilišta, Sveučilištu za strane studije Hankuk u Seulu. 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik
udzbenik
Dragica Dujmović Markusi, Sandra Rossetti - Bazdan
udzbenik
Vesna Budinski, Suzana Delić, Marina Diković, Gordana Ivančić, Martina Kolar Billege
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić