21. siječanj 2019.

Ishodi učenja stranih jezika u Školi za život u odnosu na Europski referentni okvir za jezike

Autor: Marija Galović

Kada su se tek počinjali izrađivati novi kurikuli koji se ove školske godine provode u eksperimentalnim školama u prvom i petom razredu u nastavi stranih jezika, a od jeseni kreću u sve škole, nastavnicima stranih jezika bilo je najavljeno kako ne trebaju očekivati drastične promjene.

 

 

Strani jezik je predmet koji intenzivno prati europske i svjetske trendove, ne samo svojim sadržajem, nego se i metodama rada oslanja na najnovija dostignuća u nastavi drugih zemalja. Ponekad i sami autori tih udžbenika dolaze iz zemlje u kojoj je taj jezik materinji, pa već i koncepcijom nastavnih materijala u njih implementiraju najnovija dostignuća metodike i didaktike, a posebno glotodidaktike.

Zajednički europski referentni okvir za jezike (ZEROJ)

 

Drugi razlog zašto strani jezici recentnom reformom kurikula ne doživljavaju intenzivnije promjene niti u sadržajima, niti u samom načinu poučavanja je što se već niz godina oslanjaju na Zajednički europski referentni okvir za jezike (ZEROJ) ili na engleskom Common European Framework of Reference for Languages CEFRL ili CEF).

Ovaj krovni dokument na koji se pozivaju sve europske države izrađen je 2001.godine. Sadrži smjernice koje je Vijeće Europe izradilo zajedno s dvije europske jezične udruge; onom koja vodi ispitne centre za jezike (ALTE)  i Europskom udrugom  za kvalitetne jezične usluge.

Glavni cilj Zajedničkog referentnog okvira za jezike je na objektivan način opisati nivo znanja stranog jezika kojim određena osoba (učenik) raspolaže. Tu dolazimo do direktne poveznice sa sadašnjom promjenom kurikula koji se više ne bazira  na sadržajima koji se uče, nego na ishodima – znanjima i vještinama kojima učenik u pojedinoj fazi obrazovnog procesa raspolaže.

 

Tri osnovna stupnja ovladavanja jezikom

 

ZEROJ predviđa tri osnovna stupnja ovladavanja jezikom: A, B i C (A je početni), te još dva podstupnja 1 i 2.

Na svakom od ovih nivoa detaljno je i jasno opisano na koji način i u kojem obimu učenik može koristiti jezik koji uči. Gotovo identične opise nalazimo i u prijedlogu novog kurikula za Njemački jezik.

ZEROJ također spominje pet jezičnih djelatnosti koje su sve jednako važne: jezične strukture(vokabular i gramatika), čitanje, pisanje, slušanje i govor.

Dosadašnji su pak elementi ocjenjivanja u nastavi stranog jezika njih obuhvatili na sljedeći način:

1. razumijevanje slušanjem  (mogućnost razumijevanja informacija koje primamo sluhom)

2. razumijevanje čitanjem (mogućnost razumijevanja informacija iz pročitanog teksta)

3. jezične zakonitosti – gramatika (poznavanje gramatičkih struktura i njihova ispravna primjena)

4. sposobnost usmenog izražavanja (uporaba jezika u govoru)

5. sposobnost pisanog izražavanja (uporaba jezika u pismu).

Posljednja dva elementa bazirana su na aktivnoj produkciji jezika i upravo na to stavlja i novi kurikul težište, dok se jezične zakonitosti kao zaseban element ocjenjivanja izbacuje. Poznavanje gramatike više neće biti  ocjenjivano zasebno, nego u sklopu primjene gramatičkih struktura unutar govora i pisma.

Ne mogu tvrditi generalno, no velika većina nastavnika taj princip već odavno provodi.

O čemu se tu konkretno radi, pokazat ću na vrlo jednostavnom primjeru iz sasvim početne razine učenje njemačkog jezika kada učenik treba usvojiti glagol biti:

a) neprimjereno je tražiti da učenik konjugaciju glagola uči napamet, te ju tijekom provjere znanja recitira kao pjesmicu

b) primjereno je inzistirati na pravilnoj uporabi glagola u rečenici (u govoru i pismu), dakle da učenik ovlada tvorbama poput:  Ich bin zu Hause.

                                                   Du bist im Garten.

                                                   Sven ist in der Schule.

                                                  Anne und Ema sind im Park.

 

Ishodi učenja njemačkoga jezika

 

Kada su u pitanju ishodi učenje njemačkog jezike, njih novi kurikul sistematizira prema sljedećim kategorijama:

1. komunikacijska jezična kompetencija  (učenikovo služenje jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije; preduvjet takve komunikacije je razumijevanje, a uvjet sposobnost korištenja jezika u govoru i pismu).

2. međukulturalna komunikacijska kompetencija  (razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkog jezika različitog kulturnog podrijetla s naglaskom na upoznavanju njihove kulture, tradicije i običaja)

3. samostalnost u ovladavanju jezikom ( naglasak se stavlja na aktivnu i svjesnu ulogu učenika prilikom ovladavanja jezikom, s posebnim naglaskom na samostalnoj i objektivnoj sposobnosti organizacije, praćenja i vrednovanja vlastitog učenja čime se stvaraju čvrsti temelji za cjeloživotno učenje).

Kroz ove tri kategorije raspoređeni su, sistematizirani i stupnjevani ishodi po razredima, odnosno godima učenja jezika.

Ishodi vrlo precizno definiraju duljinu i težinu teksta ili slušnog predloška koje učenik u pojedinoj fazi učenja treba razumijeti, koju količinu informacija je spreman uspješno proslijediti u govoru i pismu, jezične i pravopisne formulaci je koje je sposoban ispravno upotrijebiti...

 

Ovo su glavne, no ujedno i minorne promjene u nastavi stranih jezika koje očekuju sve nastavnike u učenike od naredne jeseni i koje ne izazivaju puno nedoumica niti iziskuju znatne promjene u načinu rada, metodama i postupcima vrednovanja.

Ono što ipak nastavnike brine je izgled, odnosno smanjen i ograničen opseg udžbenika stranih jezika.

Kako se naime naglasak u nastavi sve više stavlja na komunikacijske jezične kompetencije, udžbenici bi morali obilovati tekstovima (kraćim ili duljim, ovisno o razini jezika) koji predstavljaju temelj za vježbanje razumijevanja pročitanog, komunikacije, ispravne uporabe jezičnih struktura i vokabulara.

Ograničavanje udžbenika masom/gramažom ili brojem stranica ne ide tome u prilog. Internet nam pruža mogućnosti širokog izbora tekstova primjerice na njemačkom jeziku, no precizan odabir (bilo na osnovi sadržaja, a još više jezične prilagođenosti određenom stupnju učenja jezika), a zatim i prilagodba istog teksta zahtijevaju izuzetno puno vremena.

Za razliku od toga, tekstovi u udžbenicima su pomno odabrani, grupirani prema tematskim sadržajima, raspoređeni duljinom i zahtjevnošću određenom stupnju, odnosno razredu, a uz njih se logičkim slijedom nadovezuju i komunikacijske vježbe, kao i one uporabe jezičnih struktura.

 

Digitalni materijali u nastavi - IZZI nastava stranih jezika

 

Iako udžbenik ostaje i dalje glavna okosnica, digitalni obrazovni sadržaji su poželjni i dobrodošli, jer pružaju mogućnosti koje tiskana riječ nema: mogućnost slušanja i gledanja, te povezivanje zvučnog i slikovnog materijala. Učitelji ih prilagođavaju učenicima prateći tempo i individualne potrebe svakoga od njih, a svi materijali nalaze se na jednom mjestu., a možete ih pregledati ovdje

Za podizanje motivacije za učenje njemačkoga jezika posebno su pogodni video uratci, koji prate životne situacije njemačkih vršnjaka, a snimani su na izvornim lokacijama uza sudjelovanje izvornih govornika njemačkoga jezika.

 

 

O autorici kolumne Mariji Galović

 

Činjenice kako ću cijeli život ostati u školi, bila sam svjesna čim sam krenula u prvi razred Osnovne škole Klinča Sela pored Jastrebarskog. Bila je to ljubav na prvi pogled! Naravno, cijeli ostatak moga školovanja odvijao se u tom pravcu.

Završila sam VII. (opću) gimnaziju u Zagrebu te svoje školovanje nastavila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu birajući vrlo rijetku studijsku kombinaciju: germanistiku i povijest.

Nakon diplome 2002. godine stekla sam zvanje profesora njemačkog jezika i književnosti i povijesti.

U školi radim preko petnaestak godina, trenutno u statusu profesorice mentorice Njemačkog jezika. Imala sam tu sreću te sam tijekom svog radnog staža predavala oba predmeta koja sam studirala.

Neprocjenjivo pedagoško iskustvo s druge strane katedre zahvaljujem i svojim dječacima uz koje puno učim i ponovno proživljavam radosti đačkog života.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pjesmom ususret božićnim blagdanima

 

U ovo predblagdansko vrijeme nije nikakav problem uklopiti blagdane sv. Nikole, običaje adventa, te na kraju božićne običaje u nastavu njemačkog jezika. No s godinama izrade plakata, pisanje pisama sv. Nikoli, odnosno Nikolausu, maleni igrokazi na tu temu i slično postanu djeci uobičajena tema. Zato se ove godine raspjevajte sa svojim učenicima na njemačkom jeziku, a motivaciju potražite u tekstu i radnim listićima.

Erntedankfest und Apfeltag

Ne postoji fiksni datum uz koji vežemo Dane kruha ili kako ih posljednjih godina nazivamo Dani zahvalnosti za plodove zemlje. Budući da su sva tri mjeseca: kolovoz, rujan i  listopad bogati plodovima njiva, voćnjaka i povrtnjaka, ovim projektom možemo se baviti od samog početka nastavne godine pa do sredine listopada.

 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Kristina Čajo Anđel, Ankica Knezović
udzbenik
C.Andrašec, A.Korčanin
udzbenik
Gordana Barišić Lazar, Danica Ušćumlić
udzbenik
Gordana Bariši Lazar, Sanja Ivanči