25. rujan 2018.

Obilježimo Europski dan jezika zajedno

Autor: Marija Galović

Koliko je znanje stranih jezika važno, učenici u Hrvatskoj svakodnevno uočavaju i u svojoj neposrednoj okolini. Migracije su sve češća pojava pa tako njihovi prijatelji s kojima su donedavno sjedili u školskim klupama sa svojim obiteljima odlaze i nastavljaju školovanje u inozemstvu, no i u naše škole dolaze učenici iz stranih zemalja kojima je hrvatski nepoznat jezik.

 

Odlukom Vijeća Europe 26. rujna obilježava se i naglašava važnost europske mnogojezičnosti. Europa zaista posjeduje iznimno jezično bogatstvo. Na našem kontinentu govori se preko šezdesetak različitih jezika i dijalekata. Važnost njihovog očuvanja naglašava i Europska unija ne samo simbolično riječima i obilježavanjem svakog rujna, nego i djelima: EU nije izabrala službeni jezik/jezike komunikacije, nego prihvaća sve jezike svojih članica kao službene jezike Europske unije.

 

Svladavanje jezičnih barijera nije nešto za što se nastavom stranih jezika pripremamo u daljoj budućnosti. Budućnost je već postala sadašnjost i dio naše svakodnevice u kojoj poznavanje stranog jezika postaje neprocjenjivom vrlinom. Nažalost, nalazimo se još uvijek među onih 11 zemalja članica Europske unije koje nisu uvele dvojezičnost u svoj obrazovni sustav. Iako se prije pristupanja Uniji uvelike naglašavala i obećavala, dvojezičnost kao europski standard (smatra se da svaki obrazovani stanovnik Europe pored materinskoga govori još dva strana jezika) niti do danas nije zaživjela u našem osnovnoškolskom obrazovnom sustavu, a znakovito je da je ove godine tema Europskog dana jezika: Learning three languages in school: multilingual education and cultural expression.

Je li i digitalno tiskano?

No osim što djeca za sada ne uče dva obavezna strana jezika u školi i nastavi jednog stranog jezika pristupa se nedovoljno osviješteno, odnosno nude se rješenja koja u nastavi stranih jezika nisu najprimjerenija. U Nacrtu prijedloga Zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima preporučuje se izbacivanje radnih bilježnica i radnih dijelova (po kojima se piše) udžbenika.

 

Svi mi zaposleni u prosvjeti smo itekako ekološki osviješteni i poznajemo koliko potrošnja papira negativno utječe na naš okoliš. Također ni preteške đačke torbe nisu nešto što odobravamo. No je li baš “rezanje” školskih udžbenika i nastavnih materijala ispravan način za rješavanje spomenutih problema? Naime, iz iskustva znam i da materijale u digitalnom obliku (poput raznih listića s dodatnim zadatcima ili na njemačkom popularnih Kopiervorlagen) treba učenicima isprintati. S ekološkog aspekta papir je papir, bio on uvezen u knjigu ili svaki list printan posebno. Printani materijali svakako ne doprinose razvijanju učeničkog odnosa prema knjizi jer to je nešto čemu ih primjerenim odgojem u školi moramo naučiti.

 

Radni materijali u nastavi stranog jezika

Gramatički sadržaji jezika jesu ono o čemu se posljednjih godina vode intenzivne rasprave među metodičarima i ostalim stručnjacima spominjanog područja. Metodika nastave stranih jezika se unatrag dva desetljeća potpuno promijenila. Naglasak u poučavanju jezika stavljen je na komunikaciju koja je i krajnji cilj nastave, pritom mislimo, naravno, na govornu i pisanu. I jednu i drugu nemoguće je na ispravan i razumljiv način u potpunosti ostvariti bez poznavanja jezičnih sadržaja, odnosno gramatike.

Radni materijali služe upravo uvježbavanju zakonitosti jezika koji su u nekim slučajevima samostalno uvezeni u obliku radnih bilježnica, zbirka zadataka i slično, a ponekad su dio samog udžbenika što nije ništa neobično, jer se takvi zadatci svojim kontekstom i sadržajem nastavljaju na obrađeni tekst (predložak). Udžbenik koji osim samih tekstova sadrži i zadatke nazivamo radni udžbenik.

Ukidanje takvih radnih udžbenika, kao i svih oblika nastavnih materijala po kojima učenici pišu/rade u osnovnim i srednjim školama otežalo bi, a mogu čak reći i unazadilo nastavu stranih jezika. U prilog toj mojoj tvrdnji idu i udžbenici stranih izdavača koji su i u višim razredima, pa i za odrasle uglavnom - radni.

 

Učenje jezika počinje principom predloška: slušnog ili pisanog. Sve daljnje učenje, nadogradnja odvija se na temelju zadataka koji se nadovezuju na spominjani predložak. Kroz te zadatke usvaja se komunikacija; usmena i pisana, proširuje se vokabular od kojeg se tvore rečenice, a poslije i smisleni, dulji ili kraći tekst.

 

Ti zadatci mogu biti različitog tipa: nadopunjavanje, zaokruživanje, razvrstavanje, odgovaranje na pitanja, spajanje…, no jedno im je zajedničko - ne mogu se odvijati usmeno.

Dakle, oni negdje moraju biti zapisani kako bi i učenik mogao po njima pisati, odnosno rješavati ih. Ne radi se samo o sistematičnosti i preglednosti, nego i o potpuno prizemnom aspektu praktičnosti glede kojeg je i nastavnicima i učenicima u interesu da ti zadaci budu na jednom mjestu (u radnom udžbeniku ili radnoj bilježnici), a ne razasuti na nebrojenim, od strane svakog pojedinog nastavnika formuliranim i isprintanim radnim listićima koji se gube.

Mi moramo voditi računa da živimo u 21. stoljeću kada je digitalizacija sveprisutna i obrazovni proces također živi s njom.

 

U nastavi koristim digitalne alate svakodnevno i oni su mi dobrodošli i od velike pomoći; prije svega pružaju učenicima slušni i vizualni doživljaj onog o čemu i što uče.

 

 

Dva uha i jedan jezik

No usprkos tome i dalje u nastavi stranog jezika tiskana riječ na papiru ostaje nezamjenjiva i još dugo će tako biti. Učimo zajedno strane jezike, ali sjetimo se da čovjek ima dva uha i jedan jezik, da bi - recimo to slikovito - mogao dva puta više slušati nego pričati.

A kako bismo u razredu obilježili Europski dan jezika radno prilažemo listiće za Njemački jezik, a materijale za Engleski jezik potražite ovdje.

O autorici kolumne Mariji Galović

Činjenice kako ću cijeli život ostati u školi, bila sam svjesna čim sam krenula u prvi razred Osnovne škole Klinča Sela pored Jastrebarskog. Bila je to ljubav na prvi pogled! Naravno, cijeli ostatak moga školovanja odvijao se u tom pravcu.

Završila sam VII. (opću) gimnaziju u Zagrebu te svoje školovanje nastavila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu birajući vrlo rijetku studijsku kombinaciju: germanistiku i povijest.

Nakon diplome 2002. godine stekla sam zvanje profesora njemačkog jezika i književnosti i povijesti.

U školi radim preko petnaestak godina, trenutno u statusu profesorice mentorice Njemačkog jezika. Imala sam tu sreću te sam tijekom svog radnog staža predavala oba predmeta koja sam studirala.

Neprocjenjivo pedagoško iskustvo s druge strane katedre zahvaljujem i svojim dječacima uz koje puno učim i ponovno proživljavam radosti đačkog života.

    Vezani Članci

    Pogledajte tematski slične članke

    Dan Europe

    Tijekom godina u kojima se Hrvatska približavala svom članstvu u Europskoj Uniji tema Europe i njezinog ujedinjavanja postajala je sve prisutnija u medijima, te samim time aktualna. U skladu s tom činjenicom počela sam tražiti i izrađivati materijale putem kojih sam tu temu pokušavala uklopiti u nastavu Njemačkog jezika.

    Ishodi učenja stranih jezika u Školi za život u odnosu na Europski referentni okvir za jezike

     

    Strani jezik je predmet koji intenzivno prati europske i svjetske trendove, ne samo svojim sadržajem, nego se i metodama rada oslanja na najnovija dostignuća u nastavi drugih zemalja. Ponekad i sami autori tih udžbenika dolaze iz zemlje u kojoj je taj jezik materinji, pa već i koncepcijom nastavnih materijala u njih implementiraju najnovija dostignuća metodike i didaktike, a posebno glotodidaktike.

    Vezani Sadržaj

    Pogledajte našu ponudu sadržaja

    udzbenik
    Maidment, Roberts
    udzbenik
    Ivana Vukančić, Andrea Thes
    udzbenik
    Gordana Barišić Lazar, Danica Ušćumlić