16. studeni 2018.

Iskustvena vježba za čitav razred – Rastrgano srce

avatar
Autor: Marija Šimoković Sikavica

Postoje različiti oblici emocionalnog nasilja (zlostavljanja) nad djecom kao što su odbacivanje, izoliranje, ignoriranje, podmićivanje, manipuliranje, trajno propuštanje iskazivanja ljubavi i pažnje, prijetnje i podrugivanje (Ajduković u: Modly, 2006). Iako nema vidljivih ozljeda, posljedice mogu biti teže nego kod drugih oblika nasilja.

Koliko boli oštra riječ? Koliko ozljeđuje prezriv pogled, okretanje glave i ignoriranje? Omalovažavanje, obeshrabrivanje, izoliranje?

Kako izmjeriti količinu boli i nemoći koji se očituju nesigurnošću, negativnim doživljajem sebe, bezvoljnošću, pasivnošću i naposljetku autodestruktivnošću?

Kako bismo preventivno djelovali i osvijestili kod učenika važnost uključivanja u borbu protiv nasilja nad djecom, predlažemo vam zajedničku razrednu vježbu koju možete napraviti u sklopu sata razrednika, a njezin je cilj osvijestiti problem i otvoriti temu često prisutnoga psihičkog (emocionalnog i mentalnog) nasilja.

Što je obeshrabrivanje?

Razgovor s učenicima započnite pitanjem smatraju li važnim osjećaj prihvaćenosti, sigurnosti u obitelji, školi, među svojim vršnjacima, široj zajednici? Što podrazumijevaju pod riječju prihvaćen, odnosno kako se osoba osjeća ako nije prihvaćena? Zajednički možete na ploči zabilježiti učeničke izjave.

Jesu li učenici čuli za riječ obeshrabrenje? Potaknite ih da opišu što obeshrabrenje znači, što znači nekog obeshrabriti? (Npr. postupci zbog kojih se netko osjeća loše, kojima stvara negativnu sliku o sebi, kada se nekog naziva pogrdnim imenima, kada ga se isključuje iz društva…)

Uvažavajući i sažimajući učeničke odgovore, podijelite s razredom želju da im ispričate jednu priču koja vas se dojmila, a zanima vas njihovo mišljenje. Kako biste priču ispričali, zamolite ih za pomoć.

Učitelj/učiteljica izvadi veliko, lijepo papirnato srce. Ukoliko je srce lijepo oslikano i veselo, učinak koji slijedi bit će dojmljiviji. Pročitat će priču o dječaku Petru. Prije čitanja, učitelj/učiteljica zamolit će učenike da svaki put kada čuju neko obeshrabrenje u priči, pokažu palcem nadolje. Kada vidi njihovu reakciju, učitelj/učiteljica će dramatičnom kretnjom pocijepati komadić srca i baciti ga na pod

 

Rastrgano srce, priča

Jednog utorka ujutro, kada je zazvonio sat, Petar nije ustao iz kreveta. Deset minuta kasnije, majka je otvorila vrata njegove sobe. „Hajmo, lijenčino,“ (cijepanje) rekla je, „zakasnit ćeš u školu!“

„Ali mama, loše mi je!“ rekao je Petar.

„Ponašaš se kao beba, tako si nezreo!“ (cijepanje) rekla je Petrova majka. “Uvijek ti je loše onda kad imaš test. Ustani i spremi se. Ugledaj se na brata. Bolji je od tebe, on je već spreman.“ (cijepanje)

Petar se brzo obukao i otišao u kuhinju doručkovati. Njegov stariji brat Marko upravo je završavao doručak. „Idem, mama!“ rekao je Marko. „Pričekaj Petra.“ rekla je majka.

„Taj gubitnik uvijek kasni, (cijepanje) ne želim propustiti autobus.“ odgovori Marko. Petar je krenuo za Markom i čitavo vrijeme hodao iza njega do stanice, kao da se i ne poznaju. Brat ga je često izbjegavao i ponašao se kao da ga se srami.(cijepanje)

Dječaci su stigli na stanicu okretišta točno na vrijeme. No kada je autobus krenuo, Petar se sjetio da je zaboravio domaću zadaću. Zamolio je vozača autobusa bi li ga mogao minutu pričekati da skokne po bilježnicu. „Što ti je mali? Pa ti si lud! (cijepanje) Nije ovo taksi. Tako ti i treba kad ne misliš svojom glavom. Služi ti samo za frizuru.“ (cijepanje)

Kada je stigao u školu, Petar je rekao učiteljici da je zaboravio zadaću kod kuće. „Baš, baš! Nisi zaboravio zadaću kod kuće, nego je nisi napravio i sada lažeš. (cijepanje) Sram te bilo! O tome ću porazgovarati s tvojim roditeljima!“ (cijepanje)

Petar je volio sport, ali nije volio tjelesni jer je bio najniži od svih dječaka. Toga su dana igrali košarku. Učiteljica je zamolila učenike da se podijele u dvije grupe, lavove i tigrove. Za nekoliko je minuta bilo desetak učenika u svakoj grupi, samo je Petar ostao sjediti na klupi. (cijepanje)

„Ne želimo Petra, on ne vrijedi ništa!“ (cijepanje) rekao je kapetan lavova.

A kapetan tigrova je odgovorio: „On ne može u tigrove, više liči na preplašenu mačku!“ (cijepanje) Svi su se učenici grohotom nasmijali. (cijepanje) Napokon je učiteljica dodijelila Petra lavovima. No, Petar je čitav sat odsjedio na klupi jer ga niti jednom nisu uključili u igru. (cijepanje)

Istoga dana poslije škole, Petrov brat Marko igrao je nogomet u parku blizu kuće. Petar je bio puno bolji u nogometu, nego li u košarci. Nogomet mu je bio najdraži sport. Petar je upitao brata može li igrati s njim. „Nema šanse“, (cijepanje) odbrusio je Marko, „upropastio bi igru. Ti si smotan, ne igraš dobro.“  (cijepanje) Njihova je majka to čula i povikala: „Marko, pusti Petra da igra s vama.“

„Ali mama, on je prespor“, pobuni se Marko, „… i uvijek samo smeta!“ (cijepanje) 

Kako ne bi smetao, Petar se povuče. (cijepanje)

 

Što je od srca ostalo?

U vašoj je ruci ostao mali komadić oslikanog srca i jako puno rascjepkanih komadića na podu.

Ostavite učenike u tišini nekoliko trenutaka. Pokažite im koliko je Petrova srca ostalo u ruci.

Započnite analizu priče pitanjima:

1. Kako se Petar osjećao?

2. Zbog čega se tako osjećao?

3. Što mislite, kako će na Petra djelovati ovakvo ponašanje njegove okoline ako se nastavi?

4. Kako biste ga ohrabrili? Što biste mu rekli?

5. Zapišite ohrabrujuće riječi i izjave.

Ukoliko ste primjetili da učenici ne prepoznaju neke riječi ili situacije kao uvredljive i problematične, vratite se na njih, porazgovarajte s njima o tome. 

Prije kraja sata, potaknite ih da svatko za sebe razmisli, postoji li u njihovom razredu poneki Petar? Jesu li oni sami ponekad Petar? Ponašaju li se u životu i oni ponekad kao Marko, prijatelji, mama?

Učenici ne trebaju na ova pitanja glasno odgovoriti. Ostavite im na razmišljanje i time privedite sat kraju.

 

Literatura:

1. Modly, D. (2006). Nasilje nad djecom i zlostavljanje djece: Neka kriminalistička i kaznenopostupovna stajališta. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova RH. Policijska akademija.

2. Popović-Gavranović, D. (ur). (2014). Priručnik za produženi stručni rad s djecom osnovnoškolskog uzrasta – program za prevenciju problema u ponašanju djece. Podgorica: NVO Djeca prije svega.

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Od crte, točke, mrlje, šare do zanimljivih likovnih kompozicija

U likovnim mapama Profil Kletta nalaze se fotokolaži koji se mogu koristiti za razne likovne radove, a koji u ovo blagdansko vrijeme mogu poslužiti i za ukrašavanje učionica i domova. Bilo da se radi kolaž, rekompozicija, podloga za fotomontažu ili ovisno o dosjetljivosti mentora može se koristiti, kao što su učenici osnovne škole Petra Kanavelića u Korčuli vođeni svojim mentorom Abelom Brčićem učinili, kao podloga na koju će doraditi i docrtati svoju likovnu kompoziciju.

 

Adventska čarolija u vašoj učionici

I kao što nam okupljanje u obitelji u uređenju i kićenju doma te zajedničkim dragocjenim trenutcima omogućuje emocionalno povezivanje i dijeljenje vrijednosti i priča te umnožavanje radosti, isto tako zajedničkim stvaranjem predbožićne, svečane i tople čarolije u razredu povezujemo učenike, učitelje i roditelje u jednu vrijednu i pamtljivu priču.

 

Uloga tehnologije u projektnom učenju

Uzmemo li u obzir ulogu koju bi tehnologija trebala odigrati u projektnom učenju, učiteljima bi morale biti jasne temeljne funkcije učenja kojima će poslužiti tehnološki alati. Umjesto formiranja projekta oko najnovijih ili najvećih gadgeta, učiteljima je bolje početi sa školskim sadržajem i vještinama za 21. stoljeće koje žele da učenici razumiju i primjenjuju. Tek tada će biti spremni razmotriti tehnološke alate koji će učenicima omogućiti ispunjavanje tih ciljeva.  
 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja