Sve do 1900. godine, medicina je s transfuzijom igrala čisti ruski rulet. Ako bi pacijent krvario, liječnici bi mu jednostavno dali tuđu krv. Pacijent bi nakon toga ili čudesno ozdravio ili dobio tešku groznicu i umro. Svi su slijepo vjerovali da je „krv jednostavno krv“ samo zato što je crvena. No, jedan je tvrdoglavi austrijski liječnik, Karl Landsteiner, posumnjao u to pravilo. Počeo je miješati uzorke krvi svojih kolega i promatrati ih pod mikroskopom. Prizor ga je šokirao. U nekim epruvetama stanice su se panično sljepljivale, kao da ih je tuđa plazma napala! Tako je Landsteiner otkrio specifične antigene na površini eritrocita što je dovelo do otkrića AB0 sustava krvnih grupa (A, B, AB i 0).

Karl Landsteiner je za ovo revolucionarno otkriće dobio Nobelovu nagradu, najveće priznanje u svijetu znanosti. U čast ovom znanstveniku, njegov rođendan 14. lipnja danas se u cijelom svijetu slavi kao Svjetski dan dobrovoljnih darovatelja krvi.

Danas se u nastavi biologije javlja veliki izazov: kako učenicima zorno prikazati ovu opasnu imunološku reakciju bez uporabe prave krvi i potencijalno opasnih kemikalija.
Kako bismo i mi ušli u Landsteinerove cipele, na satu biologije izveli smo siguran, ali uzbudljiv pokus. Umjesto prave krvi, upotrijebili smo običnu vodu i prehrambene boje kako bismo otkrili kako ova tajna šifra funkcionira u praksi.

Kako bismo lakše vizualizirali nevidljive reakcije u tijelu, svaka je krvna grupa dobila svoju boju:

• grupa A = voda u koju je dodana crvena boja za pokuse
• grupa B = voda u koju je dodana plava boja za pokuse
• grupa AB = ljubičasta boja vodene otopine (mješavina crvene i plave)
• grupa 0 = voda u koju nisu dodane boje za pokus (voda bez boje)

Pravila igre bila su jednostavna. Miješali smo kapljice u posudicama prema uputama iz radnog listića – 1. prilog: Istražimo krvne grupe (radni listić) i pratili promjene.

Ako se nakon miješanja boja ne promijeni, transfuzija je sigurna (znak –). Ako se boja promijeni, to je znak za uzbunu i reakciju odbacivanja (znak +).

1. tablica: Podudarnost krvnih grupa prilikom transfuzije

Primjena ovog simulacijskog modela u nastavi biologije pokazala je visoku razinu kognitivne i afektivne uključenosti učenika. Evaluacija nastavnog procesa i izravno promatranje učenika tijekom izvođenja pokusa ukazuju na:

• povećanu motivaciju i interes – premještanjem fokusa s pasivnog slušanja teorijskih činjenica na aktivno, istraživački usmjereno učenje, učenici su pokazali iznimno visoku razinu intrinzične motivacije; element igre i rješavanja „zagonetke“ miješanjem boja potaknuo je natjecateljski duh i znatiželju.
• dublje razumijevanje apstraktnih pojmova – pojmovi poput antigena, antitijela i sljepljivanja često su učenicima teški za vizualizaciju; korištenjem crvene i plave boje za pokuse, učenici su kroz konkretno iskustvo preveli apstraktne mikroskopske procese u makroskopske, lako uočljive promjene (time je ostvarena kvalitetnija konceptualna promjena, a naknadna provjera znanja pokazala je dugotrajnije zadržavanje informacija i znatno manje pogrešnih predodžbi o kompatibilnosti krvnih grupa).
• razvoj znanstvene pismenosti i procesnih vještina – tijekom rada, učenici nisu bili samo izvršitelji uputa, već su aktivno preuzeli ulogu istraživača; samostalno su postavljali pretpostavke npr. „Što će se dogoditi ako pomiješamo plavu i ljubičastu?“, sustavno bilježili podatke u tablicu te na temelju vizualnih dokaza izvodili zaključke o univerzalnim darivateljima i primateljima. Ovaj proces izravno pridonosi razvoju kritičkog mišljenja.
• sigurnost i inkluzivnost nastavnog okruženja – budući da je pokus u potpunosti uklonio rizike povezane s korištenjem prave krvi i opasnih kemikalija, stvoreno je sigurno okruženje; to je omogućilo svim učenicima, bez obzira na njihove individualne motoričke sposobnosti ili postojeći strah od krvi (hemofobija), da ravnopravno i samostalno sudjeluju u svim fazama rada, čime je zadovoljen i princip inkluzivnosti u nastavi.

U konačnici, povratne informacije učenika potvrdile su da ovakav tip iskustvenog učenja ostavlja snažan dojam. Učenici su izrazili zadovoljstvo jer su „sami otkrili zakone koji spašavaju živote“, što potvrđuje veliku vrijednost uvođenja simulacijskih modela u nastavu biologije.