11. ožujak 2020.

LiDraNo - smotra koja njeguje hrvatsku riječ i jezičnu baštinu

Autor: Kristina Dilica

Na ovogodišnjoj smotri LiDraNo 2020., među brojnim učenicima osnovnih i srednjih škola, nastupila je i učenica OŠ Ivana Meštrovića Fiona Petrović, koja od malih nogu pozornicu naziva drugim domom, a želja joj je i nastaviti obrazovanje u tom smjeru.

LiDraNo je smotra literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva osnovnih i srednjih škola koja se održava svake godine. U veljači počinje na gradskim razinama, zatim slijedi županijska smotra, da bi u travnju uslijedila državna koja se svake godine održava na različitim lokacijama Lijepe Naše. LiDraNo funkcionira tako da se učenici natječu u nekoliko kategorija: samostalni ili skupni scenski nastupi, novinarski članci, školski list, radijske emisije i literarni rad. Ni u jednom dijelu natjecanja, bilo to na školskoj, županijskoj ili državnoj razini, nema poretka, nego se samo iznose mišljenja i komentari komisije. Upravo zato LiDraNo nema status natjecanja, nego smotre koja njeguje hrvatsku riječ i jezičnu baštinu.

Kad odrastem, bit ću voditeljica

 

Učenica OŠ Ivana Meštrovića Fiona Petrović, na LiDraNu je izvela monolog Sunčica iz zbirke priča autorice Silvije Šesto.

Fiona je hrabro stala na „daske koje život znače“ u Satiričkom kazalištu Kerempuh te tako stekla novo iskustvo u scenskim nastupima. Nekoliko godina zaredom nastupala je i na festivalu pripovijedanja bajki i priča Pričofest, na kojem će ove godine biti i voditeljica te tako napraviti prvi korak prema ostvarenju svoje želje.

 

Što tebi kao učenici znači LiDraNo i nastup na toj smotri?

LiDraNo je odlična prilika za nastup svima nama koji imamo interes za scenu i javni govor. Te dane dok traje smotra družimo se, slušamo jedni druge i razmjenjujemo iskustva. A ujedno stvaramo i nezaboravne uspomene na školske dane. Drago mi je da svi mi učenici koji volimo scenu, kazalište i glumu imamo priliku pokazati što znamo i volimo.

 

Kakav je osjećaj nastupati pred publikom? Imaš li tremu?

Volim nastupati pred publikom. To je divan osjećaj jer gledateljima možeš ispričati i glumom prenijeti nešto što im želiš reći ili pokazati. Obično nemam tremu. Od malih nogu nastupam i sviram pa sam se već naviknula.

 

Nisi imala tremu ni u Kerempuhu? Ipak je to poznato kazalište.

Ne, nisam. Dobro, možda sam imala malu tremu prošle godine, ali samo zato što sam na toj pozornici prvi put nastupila. Ove godine nisam imala tremu.

 

Monolozi ili dijalozi?

Monolozi, lakše je pripremiti samostalan nastup nego s nekim. Barem zasad. Mislim da više mogu pokazati nekim dobrim monologom. Već razmišljam o monologu s profesoricom i za sljedeću godinu.

 

Čitaš li poeziju? Recitiraš li i lirske pjesme?

Volim i poeziju. U petom razredu nastupila sam s lirskom pjesmom, a i na Glazbeno-književnoj večeri, manifestaciji koja se tradicionalno održava u našoj školi pod vodstvom profesorice glazbenog Ines Miletić i profesorice hrvatskog jezika Kristine Dilice, obično recitiram lirske pjesme. Nekako mi je ove godine, s obzirom na to da se i na nastavi obrađuje socijalna tematika, monolog bio bolji izbor. Monologom mogu izreći mnogo više nego lirskom pjesmom, barem zasad.

 

Kako biraš tekst? Ove si godine dotaknula socijalnu tematiku, zašto?

Puno čitam, najviše preko ljeta, a tako i pronalazim zanimljive tekstove. Nakon toga, profesorica i ja zajedno odlučujemo koji bi tekst mogao ići na pozornicu. Oko mene je velik broj djece rastavljenih roditelja i o tom sam problemu željela govoriti ovim monologom. Željela sam reći kako je djeci u takvim situacijama teško.

 

Vidiš li se u glumačkom svijetu kad odrasteš?

Ne vjerujem da ću biti glumica, prije voditeljica. Gluma bi mi mogla biti samo hobi, a voditeljski posao je ipak ozbiljniji i odgovorniji.

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Hrvatski književnici - učitelji

Svjetski dan učitelja proglasio je UNESCO 1994. u spomen na isti datum 1966. kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. Prilika je to da se pokaže da je rad učitelja prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva. Za učitelje književnosti poticajno je pronalaziti uzore u učiteljima književnicima. Podsjetimo se hrvatskih književnika koji su ujedno bili i učitelji.

 

 

Gusarskom potragom kroz lektiru sve do Japana

U jeku frontalne primjene Škole za život, odnosno reforme obrazovanja, u fokusu je novi kurikul predmeta Hrvatski jezik i njegova provedba u prvom i petom razredu osnovne škole, ali i preporuka da se u ostalim razredima implementiraju metode i načini poučavanja koji u središte stavljaju učenika, a ishodi poučavanja ostvaruju se osmišljavanjem kreativnih aktivnosti koje provode učenici.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Dragica Dujmović Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan, Vedrana Močnik
udzbenik
Dragica Dujmović-Markus
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
Zrinka Romić, Ela Družijanić Hajdarević, Zorica Lugarić, Lidija Sykora Nagy