Obilježili smo Međunarodni dan znakovnog jezika | Profil Klett

09. listopad 2023.

Obilježili smo Međunarodni dan znakovnog jezika

avatar
Autor: Barbara Sović

Učenici najbolje pamte i uče ono što vide i ono što iskuse osjetilima. Potaknute time, nastavnica biologije i kemije Dijana Penava i nastavnica engleskog jezika i povijesti Ivana Kozić pozvale su predstavnike Udruge gluhoslijepih da dođu u školu i poduče učenike na koji način komuniciraju gluhoslijepe osobe.

 

Učenici osmoga razreda u Osnovnoj školi „August Cesarec“ u Ivankovu obilježili su raznim aktivnostima Međunarodni dan znakovnog jezika u suradnji s Udrugom gluhoslijepih osoba grada Osijeka i Osječko-baranjske županije.

Cilj Udruge je osobe s gluhoslijepoćom aktivno i potpuno uključiti u društvenu zajednicu. Jedno od područja djelovanja Udruge je odgojna i obrazovna, a to podrazumijeva provođenje specifičnih edukacijsko-rehabilitacijskih radionica za djecu.

Prevoditeljice za gluhoslijepe osobe Maja Berger i Silvija Bosilj, učenicima su donijele razne rekvizite pomoću kojih su učenicima približile način života i funkcioniranje takvih osoba.

 

 

1. UVODNA RIJEČ

 

Početak druženja započeo je uvodnom riječju prevoditeljica. Učenicima je objašnjen pojam gluhoslijep, što to podrazumijeva, koje osjete navedene osobe nemaju. Objašnjeno je i uz pomoć učenika demonstrirano kako pristupiti gluhoslijepim osobama, kako ih voditi, posjesti na stolicu te objasniti proces kretanja kroz određene prostorije ili ustanove.

Slika 1. Kako pristupiti gluhoslijepoj osobi

Učenike je zanimala zašto pojedine osobe koriste bijeli štap za kretanje, a neke bijeli s crvenim. Potpuno bijeli štap koristi osoba koja je potpuno slijepa ili slabovidna, a bijelo-crveno prugasti štap gluhoslijepa osoba koja ima oštećenje vida i sluha.

 

2. UČENJE BRAILLOVA PISMA

 

Kroz razgovor učenici su spomenuli korištenje Braillova pisma. Prevoditeljice su iz udruge ponijele pisaću mašinu za Braillovo pismo.

Slika 2. Mašina za Braillovo pismo

Prevoditeljice su učenicima objasnile način pisanja na mašini i demonstrirale ga, a zatim su učenici mogli napisati svoje ime ili poruku po želji. Zaključili su da je za pisanje potrebno veliko strpljenje, smirenost i preciznost tijekom stiskanja tipki kako bi dobili ciljano slovo na papiru.

Slika 3. Čitanje Braillova pisma

3. KORIŠTENJE NAOČALA I SLUŠALICA

 

Sljedeća aktivnost bila je doživjeti svijet gluhosliijepih koristeći se naočalama i slušalicama. U trenutku kada učenici stave naočale i slušalice nemaju osjet vida i sluha iz okoline. Učenicima je objašnjeno što je važno tijekom vođenja osobe stazom, nogostupom, stepenicama ili kroz određene ustanove. Krenuli smo s vježbom po hodniku škole i stepenicama.

Učenici su pokazali veliki interes za usvajanje pravila ponašanja tijekom pristupa gluhoslijepoj osobi, ali su i nakon završene vježbe više cijenili što imaju potpuni doživljaj svoje okoline. Uvidjeli su koliko gluhoslijepe osobe ovise o osobama u svojoj okolini. Učenici su kroz ovu aktivnost jako puno naučili. Strpljenje, tolerancija, ali i briga za drugoga ovdje im je bila na prvom mjestu. Jako su pazili na prijatelja kojega moraju voditi, a koji im u ovom trenutku u potpunosti vjeruje.

 

4. UPOZNAVANJE S ABECEDOM I ZNAKOVNIM JEZIKOM

Sljedeća aktivnost bila je upoznavanje s jednoručnom i dvoručnom abecedom i znakovnim jezikom. Učenici su dobili papir na kojem su bile slike abecede. Za početak su vježbali kako ručnom abecedom prikazati svoje ime. S velikim interesom izazov je bio brzo savladan. Učenici su se vodili logikom i pokušali simbolikom jezika odgonetnuti značenje. Zatim smo se upoznali s znakovnim jezikom. Prevoditeljice su s velikim strpljenjem i voljom potrudile da učenici što više zapamte i nauče prezentirale prvo riječi koje su učenike zanimale, a zatim i slagale rečenicu – potaknule komunikaciju znakovnim jezikom.

Prevoditeljice su na papirima pripremile rečenice koje su učenici u grupama pokušali prvo prenijeti na znakovni jezik. Nakon što su uspjeli unutar grupe rečenicu znakovno izgovoriti predstavnik svake grupe pred razredom prezentirao je njihovu rečenicu..

Slika 4. Pljesak znakovnim jezikom

5. DRUŠTVENE IGRE

 

Nakon komunikacije znakovnim jezikom došlo je vrijeme za igru. Prevoditeljice su učenicima donijele nekoliko društvenih igara prilagođenih gluhoslijepim osoba. Učenici su zaigrali šah, domino i Čovječe, ne ljuti se.

Na kraju druženja bilo je jako puno pitanja za naše prevoditeljice. Učenici su saznali da je veliki broj njihovih korisnika izgubio sluh kao posljedica meningitisa, da su gluhoslijepe osobe jako izravne u komunikaciji. Informacija koja je učenike jako iznenadila je da gluhoslijepe imaju susrete online pri čemu razgovaraju o pročitanim knjigama i da jako puno čitaju i djela doživljavaju na poseban način s obzirom da nisu pod pritiskom okoline tj. pod utjecajem okoline, televizije i sl.

Slika 5. Zajednička fotografija učenika i prevoditeljica

"Zahvaljujemo se predsjedniku udruge gospodinu Željku Bosilj što je pozitivno odgovorio na naš poziv i omogućio da naši učenici aktivno sudjeluju u svim aktivnosti i dožive na vlastitim osjetilima svijet gluhoslijepih osoba. Hvala predvoditeljicama Silviji Bosilj i Maji Berger što su odvojile vrijeme i posjetile našu školu, podučile naše učenike i potaknule ih na prihvaćanje različitosti."

 

Članak priredile:

Dijana Penava, prof. biologije i kemije

Ivana Kozić, prof. eng. jezika i povijesti

Galerija: 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

Sprega između pisanja i čitanja vrlo je tajanstvena i neuhvatljiva

 

Dobitnica ovogodišnje nagrade Grigor Vitez za najbolju knjigu za mlade je Jasminka Tihi Stepanić, profesorica hrvatskog jezika u osnovnoj školi, nagrađivana i rado čitana autorica pet romana i jedne zbirke priča za djecu, te slikovnica i priča. Nagradu je dobila za roman „Ljeto na jezeru Čiču", a s nama je podijelila svoja razmišljanja o pisanju za djecu, čitanju lektire, omiljenim knjigama i susretima sa svojim mladim čitateljima.

 

Josip Eugen Tomić: požeški Šenoa

 

U gradu koji leži u prekrasnoj dolini koju već Rimljani zvahu zlatnom dolinom: „vallis aurea“ na današnji dan prije 175 godina rođen je poznati hrvatski književnik, Josip Eugen Kumičić. Stvaralaštvo mu se očituje u romanima, pripovijestima i komedijama, a njegovo prvo objavljeno djelo je zbirka ljubavnih pjesama Leljinke (1865.).

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Helena Gustović Ljubić, Martina Jeren, Nina Rezo, Kristina Čajo Anđel, Daška Domljan, Ankica Knezović, Danka Singer
udzbenik
Kristina Čajo Anđel, Ankica Knezović