Prema istraživanju koje sam provela s učenicima četvrtog razreda većina je učenika kao najbolji i najzanimljiviji nastavni predmet izabrala Prirodu i društvo. To je nastavni predmet na čiji se spomen većini učenika ozare lica jer svaki put donosi nove načine poučavanja i rada.
Na pitanje što je Priroda i društvo, učenici najčešće odgovaraju da je to „sve oko nas“, a sve ih zanima. U širem smislu riječi zapravo su u pravu. Priroda i društvo je prostor i vrijeme u kojemu jesmo, ali i vrijeme koje je prošlo i iz kojeg crpimo znanja i iskustva. Za učiteljicu/učitelja Priroda i društvo temelj je tematskog planiranja i povezivanja. Nastavni sadržaji Prirode i društva nude mogućnost preobrazbe učionice ili okoliša škole u laboratorij, muzej, prometni poligon...
Spoznavanje novih znanja i razvijanje kompetencija otkrivanjem te praktičnim radovima jedan je od razloga zašto učenici naginju ovom nastavnom predmetu. Navedenim pristupom učenika osposobljavamo da uočava uzročno-posljedične veze zbivanja u prostoru i vremenu, da misli, rasuđuje, uspoređuje, uči i radi.
U vremenu pandemije učenicima su uskraćeni mnogi načini timskog i praktičnog rada u učionici zbog pridržavanja svih epidemioloških preporuka. U tom slučaju okoliš škole pruža mogućnost zdravijeg i slobodnijeg kretanja i učenja. Nastavne teme u 4. razredu posvećene uvjetima života najbolje se usvajaju u prirodi i radom u neposrednoj stvarnosti. Svaka škola ima prostor u kojem se ova tema može provesti.
Učenici 4. razreda Osnovne škole Mahično imaju mogućnost detaljnije upoznati ovu temu u neposrednoj okolici škole. U blizini se nalazi mali gaj, oranice i naplavne obale rijeke Kupe, što čini idealnu učionicu na otvorenom. Učiteljica Jasmina Štefan organizirala je nekoliko terenskih nastava o navedenim temama povezujući uz Prirodu i društvo tjelesne aktivnosti i stare pastirske igre. Ovaj put tema rada bilo je tlo, njegov sastav i svojstva.
Na prostoru oranica te obližnjeg šumarka učenici su u skupinama otkrivali sastav i vrste tla, uspoređujući njihove sličnosti i razlike. Promatrajući povećalom pretraživali su slojeve tla i mikroorganizme te ostatke uginulih životinja i biljaka. Na zorni način otkrili su povezanost plodnosti tla s aktivnostima poljoprivrednika. Uočili su važnost dodavanja vapna na tlo, jesensko oranje te sjetvu ozimih žitarica. Prisjetili su se i običaja iz davne prošlosti kad su njihovi predci tlo obrađivali s pomoću konja i primitivnijih alata, kad je stoka bila često viđena na obližnjim poljima.
Da bi se vratili u vrijeme dok su i njihovi vršnjaci u to vrijeme čuvali stoku i zabavljali se učenici su dobili zadatak osmisliti kako odigrati neku od igara koje i danas poznaju uz dostupni im materijal. Zanimljiva ideja o igri „križić- kružić“ pretvorena je u igru s pomagalima iz okoliša: granama i jesenskim lišćem. Naučili su da je za igru potrebno malo, a da ona može biti jednako dobra i zanimljiva kao i komercijalne društvene igre ili digitalne igrice.
Boravak u prirodi bio je idealno igralište, posvećeno trčanju, igri lovice i šetnji.
„Vrijeme u učenju i igri prošlo je prebrzo. Bilo je korisno i zanimljivo.“ kažu učenici.
