Tisuću ždralova | Profil Klett

24. listopad 2017.

Tisuću ždralova

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Pretpostavka je da većina ljudi poznaje značenje japanske riječi origami koji se definira kao tehnika ovijanja i presavijanja papira kojom se modelira u različite oblike bez škara i ljepila. No, znate li što označava japanska riječ senbazuru?

Senbazuru se može definirati kao origami koji se sastoji od tisuću ždralova nanizanih na jednu nit. Ždral se u japanskoj kulturnoj tradiciji, uz kornjaču i zmaja, štuje kao sveta životinja za koju se vjeruje kako može doživjeti i tisuću godina. Senbazuru se prvotno davao kao svadbeni dar kojim se mladencima željelo tisuću godina sreće ili se s istim značenjem darivao kao dar novorođenčetu. Stara japanska legenda navodi da će onome tko izradi tisuću papirnatih ždralova, ždral ispuniti bilo koju želju. U japanskom je društvu pružanje emocionalne i moralne podrške bolesnima od vrlo velike važnosti. Jedan od najčešćih načina iskazivanja brige, suosjećanja i potpore izrada je senbazurua, pri čemu svaki od tisuću ždralova nosi jedinstvenu poruku pojedinca koji ga je izradio, a brojnost ždralova odražava svijest društva kojemu bolesnik pripada. Upravo je u ovome kontekstu austrijski pisac Karl Bruckner popularizirao i origami i senbazuru.

 

Karl Bruckner rođen je 9. siječnja 1906. godine u Beču. Budući da mu se otac bavio tiskarstvom, od mladosti je radio kao tehničar, prodavač novina, ali je izučio i trgovački zanat. Nakon boravka u Brazilu 1938. godine vraća se u domovinu, odlazi u Drugi svjetski rat u kojem svjedoči različitim ratnim strahotama i demoralizaciji ljudi, što će mu kasnije poslužiti kao motivacija za pisanje najpoznatijega djela. Nakon rata piše crtice i romane za odrasle, a ubrzo počinje pisati i knjige za mlade. Neka su od njegovih djela kojima je više puta nagrađivan kao najbolji pisac za mlade Veliki vilenjak, Moj brat Ahual, Giovanna i zlatna močvara, Viva Mexico, Čarobni prsten, Zlatni faraon, a prevedena su na više od 20 svjetskih jezika. Bruckner je umro na današnji dan 1982. godine.

 

Svjetsku je slavu postigao romanom Sadako hoće živjeti, napisanom prema životu stvarne osobe, u kojem donosi dirljivu i potresnu priču o djevojčici Sadako, koja trpeći posljedice uzrokovane radioaktivnim zračenjem nakon eksplozije atomske bombe, u bolu, dvojbama, razmišljanjima i nadi provodi posljednje dane u borbi za život. Provodeći ih u bolničkoj sobi, Sadako izrađuje senbazuru kako bi zaželjela veliku želju – ozdraviti. Tisuću je ždralova ipak bio prevelik poduhvat za bolesnu Sadako koja umire izrađujući 999. ždrala. Djelo je objavljeno 1961. godine i do danas je prevedeno na više od  70 jezika, a u spomen na Sadako u Hirošimi joj je podignut spomenik. Na taj je način japanska djevojčica iz Hirošime postala simbol stradanja Japana u Drugom svjetskom ratu.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Razumijem li što čitam? – 7 ključeva čitanja s razumijevanjem

Svakodnevno se suočavamo s činjenicom koliko je čitanje temeljna vještina koja je neizbježna u svim područjima života. Bez visoke razine čitalačke pismenosti, za svakog učenika nije moguće postići uspjeh u školi niti se obrazovati i usavršiti u bilo kojem profesionalnom području. U procesu razvijanja čitalačke pismenosti, uz strategije razumijevanja pročitanog, postoji i šest glavnih ključeva odnosno tehnika koje nam mogu dodatno pomoći u razumijevanju pročitanog teksta.

Pozdrav s Islanda

Ovaj zanimljivi tečaj organizirala je španjolska organizacija English Matters. Sudionici tečaja došli su čak iz 19 različitih europskih zemalja. Tečaj je namijenjen učiteljima, ravnateljima i ostalom školskom osoblju kako bi se upoznali s islandskim obrazovnim sustavom koji se smatra jednim od najzanimljivijih u Europi. Naime, Island ima stopu pismenosti od 99 %, i taj otok bio je jedno od posljednjih mjesta na zemlji koje su nastanili ljudi,

Hrvatski jezik u Saboru - 170 godina

Razloga je za takav kritički govor bilo i više nego dovoljno. Naime, početkom 19. stoljeća hrvatski krajevi nisu imali zajednički standardni jezik. Svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku, a u javnom se životu i radu, u pojedinim hrvatskim krajevima, nastojao nametnuti talijanski, odnosno njemački i mađarski jezik.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Budinski, Martina Kolar Billege, Gordana Ivančić, Vlatka Mijić, Nevenka Puh Malogorski
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, G. Lovrenčić Rojc, Z. Lugarić, V. Lugomer, G. Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica