Hidroponski uzgoj božićne pšenice | Profil Klett

10. prosinac 2018.

Hidroponski uzgoj božićne pšenice

Autor: Uredništvo STEM područja

 

Tradicionalno se na blagdan svete Lucije, 13. prosinca, sije pšenica koja će ukrašavati božićni stol. U samo 12 dana pšenica bi trebala proklijati te izrasti gusta i visoka, kako bi nadolazeća godina bila uspješna i plodna.
Sigurno postoje i neke tajne velikih majstora kako uzgojiti najkvalitetniju i najbrže rastuću pšenicu. 
Možda i vi imate neku svoju.

 

Hidroponski uzgoj pšenice

Početkom ove godine australski su istraživači u prestižnom znanstvenom časopisu Nature, otkrili prvu tehniku u svijetu brzog uzgoja visokokvalitetne pšenice (ali i drugih biljaka) u kontroliranim uvjetima. Potaknuti istraživanjima o proizvodnji hrane u svemiru koje godinama provodi NASA, došli su do zapanjujućih rezultata - prinos pšenice povećan je tri puta, a moguće je dobiti čak šest generacija pšenice u jednoj godini, u suprotnosti sa samo jednom generacijom u prirodi. 
Ovo su postigli korištenjem posebno prilagođenih LED lampi s određenim dijelovima spektra ili valne duljine, koji potiču fotosintezu ili proizvodnju plodova, odnosno prinos, te simuliraju „vječni dan“, tako da je cijeli proces rasta i razvoja plodova znatno ubrzan.

 

Budući da se predviđa da će se do 2050. godine čovječanstvo povećati za oko dvije milijarde ljudi, brza kontrolirana i učinkovita proizvodnja hrane mogla bi biti pitanje opstanka. 
Zato ove godine naša sadnja pšenice ne mora biti samo tradicija.
Ona može biti naš prvi uzgoj hrane. Prilika za učenje o utjecaju svjetlosti, vode, temperature i ostalih uvjeta na rast i razvoj biljaka.
Ona može biti istraživački pokus ili natjecanje. U kojim će uvjetima i na koji način pšenica rasti brže i kvalitetnije?
Osnova ovakve proizvodnje hrane je tzv. hidroponski uzgoj (grč. hydro = voda; ponos = rad, posao). To je uzgoj biljaka bez tla, na inertnim supstratima ili bez njih. Poznat je još iz 1920. godine, ali izuzetno značajan tek u novije vrijeme kada se pojavljuju globalni problemi proizvodnje i potrošnje hrane, ali i istraživanja vezana za boravak ljudi u svemiru.
Ističu se mnoge prednosti hidroponskog uzgoja u odnosu na proizvodnju na „otvorenom“: optimalna pH vrijednost, kontrolirani uvjeti, smanjena potrošnja vode, predvidljiv prinos, nema štetnika i bolesti. Glavni je cilj osigurati svakoj biljnoj vrsti u određenoj fazi rasta potrebnu količinu hranjiva i optimalne mikroklimatske uvjete radi postizanja maksimalnih prinosa.
U nedostatku prostora zanimljivi su i vertikalni hidroponski vrtovi, posebno na balkonima i terasama u urbanim sredinama.
Ili u razredu?

Božićni STEM projekt

Hidroponski uzgoj pšenice može biti vaš ovogodišnji Božićni STEM projekt
Malo je potrebno. Sjemenke pšenice trebalo bi prvo pustiti da nabubre nekoliko sati u vodi, a zatim ih u tankom sloju posložiti na dno neke metalne ili plastične plitke posude. Dobro je da posuda ima rupice za otjecanje viška vode. Najvažnije je zatim redovito zalijevati i pratiti rast pšenice. Kao istraživački rad može se postaviti ovisnost rasta pšenice o mnogim faktorima, primjerice:
- položaj s više i manje svjetla ili različitim vrstama svjetala
- zalijevanje čistom vodom ili nekim dodatcima (kao npr. gnojivo ili onečišćivači) 
- posude na različitim temperaturama
- utjecaj elektromagnetskog zračenja, zagađenja zraka ili sl.

Pratiti klijanje i rast možete i snimajući, korištenjem aplikacije Stop Motion Studio, kako biste dobili kratki film koji prikazuje ubrzano klijanje i rast Vaših sjemenki.
Mjerenje visine stabljika u različitim uvjetima u vremenu može se prikazati grafički, korištenjem alata Meta-Chart koji vizualno jasno i atraktivno prikazuje rezultate.

U okviru nastave ovaj prijedlog spoja tradicije i suvremenih potreba u obliku nastavne aktivnosti mogao bi se povezati s temama klijanja sjemenki, fotosinteze, životnih uvjeta u okolišu, problema proizvodnje i potrošnje hrane i slično.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Kako izvoditi problemsku nastavu primjenom IKT-a

Konačni “proizvod” tradicionalnih obrazovnih praksi, od dječjeg vrtića do fakulteta, uobičajeno su razočarani učenici i studenti kojima je cijeli taj edukativni proces dosadan jer su suočeni s golemim mnoštvom informacija za pamćenje od kojih je većina neodgovarajuća i nevažna za svijet izvan učionice. Zato učenici nerijetko zaboravljaju mnogo od naučenog.

Međunarodni dan biološke raznolikosti

Iako se sve više primjećuje da je biološka raznolikost globalna vrijednost, od velike vrijednosti za sadašnje i buduće generacije, broj vrsta značajno se smanjuje određenim ljudskim aktivnostima. Konvencija o biološkoj raznolikosti međunarodni je pravni instrument za „očuvanje biološke raznolikosti, održivo korištenje njegovim komponentama i poštenu i nepristranu raspodjelu koristi koje proizlaze iz korištenja genetskim resursima“, koju je ratificiralo 196 zemalja svijeta. U prosincu 2000.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja