04. listopad 2018.

Hrvatski književnici - učitelji

Autor: Gabrijela Vojvodić

UČITELJ

 

Ide u razred učitelj stari.

Korak mu svečan, uspravan hod.

Smiješak na licu gnijezdi se i zari,

djeca su zvijezde, a škola – svod.

 

Čekaju đaci svoga učitelja,

umjesto dnevnika – osmijeh im donosi,

rukom iskrenog, starog prijatelja

svakoga takne po ramenu, kosi.

 

Otkud u toj ruci toliko dobrote

i toliko snage u tom krhkom tijelu!?

Za sve učitelje – hvala ti, živote,

hvala za riječ, i blagu i smjelu.

 

Svaki dan novi – nova briga,

a ipak u svemu toliko ljepote,

na stolu kruh, jabuka i knjiga...

Za sve učitelje – hvala ti, živote!

 

(Ismet Bekrić)

 

 

Svjetski dan učitelja proglasio je UNESCO 1994. u spomen na isti datum 1966. kada je potpisana Preporuka o statusu učitelja. Prilika je to da se pokaže da je rad učitelja prepoznat kao jedan od najvažnijih za ukupan razvoj društva. Za učitelje književnosti poticajno je pronalaziti uzore u učiteljima književnicima. Podsjetimo se hrvatskih književnika koji su ujedno bili i učitelji.

 

 

Učitelji - književnici tijekom povijesti

 

Eugen Kumičić nakon studija povijesti, zemljopisa i filozofije u Beču dobiva profesorsko mjesto u zagrebačkoj realnoj gimnaziji. Vjenceslav Novak je završio učiteljsku školu, a potom je radio kao učitelj u Senju. Nakon glazbenoga konzervatorija postaje učitelj glazbe u zagrebačkoj muškoj učiteljskoj školi.

 

Silvije Strahimir Kranjčević nakon jednogodišnjeg učiteljskog tečaja odlazi u Bosnu te kao učitelj trgovačkih škola predaje u brojnim mjestima, a na kraju u Sarajevu gdje postaje i ravnatelj trgovačke škole.

 

Dinko Šimunović koji je uz književno stvaralaštvo pisao i pedagoške rasprave o odgoju i učenju djece, nakon završene učiteljske škole bio je učiteljem u mjestima Hrvace i Dicmo te nastavnik u Graditeljskoj školi u Splitu.

 

Milan Begović po završetku studija slavistike i romanistike u Beču bio je gimnazijski profesor u Splitu i Zadru te profesor na Glumačkoj školi u Zagrebu.

 

Vladimir Nazor je u Grazu završio fakultet prirodnih znanosti te je bio nastavnikom na nekoliko mjesta, a na kraju ravnatelj Dječjeg doma u Crikvenici. Janko Leskovar završio je preparandiju (učiteljsku školu) te službovao u Slavoniji. Viktor Car Emin nakon trojezične učiteljske škole radio je kao učitelj po raznim mjestima.

 

Fran Galović je radio kao profesor na zagrebačkoj Drugoj realnoj gimnaziji, a ovom se prigodom prisjetimo kako smo obilježili Svjetski dan učitelja prošle godine uz njegove stihove Crn bel u izvedbi glumice Hane Hegedušić u ZKM-u.

 

Ulderiko Donadini kratko je bio predavač na učiteljskoj školi u Petrinji te kao gimnazijski profesor u Zagrebu i Vinkovcima. Đuro Sudeta radio je kao učitelj u Virju. Tada dvadesetogodišnji mladić sa zanosom se bacio u nastavnički posao te osvojio ljubav svojih đaka. Ivo Brešan diplomirao je jugoslavistiku i od tada bio profesor u šibenskoj gimnaziji.

 

Mato Lovrak cijeli je svoj radni vijek posvetio učiteljskome pozivu. Smatra ga se za jednoga od najboljih učitelja koje smo imali u povijesti. Posebno je pazio na ravnopravnost djece u svojem razredu jer je za vrijeme svojega školovanja spoznao da su djeca slabijega imovinskog stanja ponekad zlostavljana i zanemarena. O svojim učenicima ovako je govorio:

Trideset ih je. Svaki nešto vrijedi. Neki se odlikuje u svemu, neki u mnogom, po nekoji u samo jednom i to jako, upravo genijalno, a nekoji ni u čemu. Jedan te osvoji srcem, drugi umom.

Lovrak se protivio diktiranju sadržaja napamet, već je želio podučavati uz razgovor, igru i razumijevanje. Uskoro je bio premješten u Iločki Klokočevac. Tamo je vodio kombinirani razredni odjel s četrdeset učenika i učenica. O tome piše:

Jedno naglašavam: više je buke, nego tišine, a one tišine, kroz koju bi se mogla »muha čuti da leti«, uopće nema.

Ipak, naglašava da je prirodan razgovor glavni temelj svemu radu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je učitelj u Topuskom i u Zagrebu. Održavao je nastavu u improviziranim prostorima jer su učenici, čak i kada je Zagreb bio bombardiran, dolazili privučeni njegovim pričama. Učiteljskim pozivom i sposobnošću doživljavanja djeteta stvarao je u svojim knjigama vrlo uvjerljive dječje likove i skupine.

Učitelji - književnici današnjice

 

Od naših suvremenika spomenimo književnika Zorana Ferića koji radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u Zagrebu. Sanja Polak radi kao učiteljica razredne nastave, a njezina kći (jedan od najdražih književnih likova osnovnoškolaca) Paulina P. također je profesorica hrvatskoga jezika i književnosti.

 

I na kraju, prisjetimo se onih koji obrazuju buduće učitelje. Književnik Kristian Novak predaje na Odsjeku za kroatistiku na Filozofskome Fakultetu u Rijeci te o svojemu poslu govori ovako:

…istraživanje i predavanje me čini i sretnim i nesretnim na nekoliko razina. Sretnim zato što mi je dinamika učenja i usavršavanja u opisu radnog mjesta (…) zato što sam u neprestanom doticaju sa studentima, koji me često oduševljavaju novim uvidima. Nesretnim me čini zbog toga što s istim tim studentima ponekad ne uspijem pronaći zajednički jezik, ponekad i zbog dojma da su mi spoznaje sitne i nebitne u odnosu na totalitet (dostupnog) znanja.

 

Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu donedavno smo za profesorskim katedrama mogli sresti i Julijanu Matanović i Pavla Pavličića. Upravo su studenti potaknuli svojim pitanjima o sedamdesetima profesora Pavličića da napiše knjigu Trajanovo pravilo. Dok je jedna od omiljenih profesorica, Julijana Matanović, uvijek isticala onu snažnu povezanost između učitelja i učenika naglašavajući da su joj potpora u životu nekada bili profesori, a danas su to njezini studenti…

 

Prisjetimo se i prošlogodišnje videoprezentacije u kojoj možete pogledati kako se razvijala naobrazba učitelja od samih početaka te iskustva prvih učiteljica, Marije Jambrišak, Milke Trnine, Jagode Truhelke...

 

 

Prema: edu.hr

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vjenceslav Novak: učitelj, profesor glazbe i književnik

Rodio se u Senju 1859. godine. U rodnome gradu završio je osnovnu školu i dva razreda gimnazije, a svoje školovanje nastavio je u Zagrebu i Pragu. Postao je učiteljem, a malo kasnije i profesorom glazbe.

Autor je prvoga hrvatskog glazbenog udžbenika Starohrvatske crkvene popijevke, a u književnosti je pravu afirmaciju postigao pripovijestima i romanima koje je pisao u realističnome književnom stilu.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Dragica Dujmović Markusi, Sandra Rossetti-Bazdan, Vedrana Močnik
udzbenik
Ela Družijanić Hajdarević, Gordana Lovrenčić-Rojc, Zorka Lugarić, Valentina Lugomer
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, D. Greblički-Miculinić, M. Horvatek Forjan, G. Ljubas , A. Radeljić
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, D. Greblički-Miculinić, M. Horvatek Forjan, G. Ljubas, A. Radeljić