09. siječanj 2020.

Otvorimo dveri i zavirimo u priču

avatar
Autor: Marija Šimoković Sikavica

Autorica teksta, Sunčica Križan-Kadi, prof., učiteljica savjetnica iz osnovne škole Novi Marof, otkriva nam kako u ciklusu sati ujediniti sva tri predmetna područja Hrvatskoga jezika te ih povezati s međupredmetnim temama. 

Hrvatski jezik nastavni je predmet koji ujedinjuje sve četiri jezične djelatnosti: čitanje, pisanje, govorenje i slušanje. Osim toga, važno je integrirati ishode i drugih nastavnih predmeta te međupredmetnih tema kako bi sat bio dinamičan, kreativan, prepun aktivnosti te ispunio ciljeve i ishode predmeta Hrvatski jezik. U planiranju takvog sata ili ciklusa sati obično polazi od teksta. Tekst je, dakle, u fokusu interesa učitelja i s tekstom i oko njega planiraju se sve ostale aktivnosti.

 

Bajka o vratima

 

Bajka o vratima Danijela Dragojevića slojevit je predložak koji nam pruža mogućnost osmišljavanja različitih aktivnosti. Tekst nije predugačak, zaokružena je to priča koju učenici mogu pročitati na satu, priča u priči dovoljno je intrigantna da iziskuje pažljivog slušatelja koji mora razumjeti promjenu gledišta pripovjedača, razvedena fabula zahtijeva pamćenje detalja, a jezik je na prvo čitanje dovoljno jednostavan da učenici u cijelosti razumiju priču, ali i dovoljno zahtjevan za poučavanje leksika.

Cjeloviti tekst Bajke o vratima možete pronaći na poveznici: https://issuu.com/nane97/docs/bajka_o_vratima_dragojevi__.

 

Na prvom nastavnom satu treba pozvati učenike da zajedno s učiteljicom ili učiteljem sjednu u dio učionice koji je predviđen za čitateljski kutak. Ne mora se posebno uređivati, dovoljno je da svi sjednete u krug i čitateljska avantura može početi. Najavite zanimljivu priču koju učenici moraju pažljivo slušati jer će nakon čitanja dobiti zadatke. Svaki neizvršen zadatak povlači za sobom „kazne“. Pripremite neki neobičan predmet: kapu, šešir, kutiju, škrinjicu i sl. i stavite ga u sredinu čitateljskog kruga te u nj spremite trakice s pitanjima. Već sama činjenica da tijekom čitanja gledaju u neobični predmet u koji ste nešto sakrili zainteresirat će učenike za priču, čitanje i slušanje. Priču čitaju sami učenici, jedan do drugoga, onoliko koliko sami žele. Neki će pročitati rečenicu ili dvije, neki kraći ulomak, neki će proslijediti papir dalje.

Dopustite im da sami odluče hoće li i koliko čitati naglas.

Nakon što je priča pročitana, prvi sljedeći učenik započinje novu aktivnost: uvuci ruku u neobični predmet i izvuci jedan papirić. Pročitaj pitanje i odgovori na nj. Ostali učenici pažljivo slušaju te ako učenik ne zna odgovor, odgovaraju na pitanje, ali i zajednički odlučuju o „kazni“. „Kazne“ mogu biti različite: recitiraj ili otpjevaj omiljenu pjesmu, otpleši neku zanimljivu koreografiju, pantomimom dočaraj neku životinju ili zanimanje, odgovori na neko pitanje iz gradiva koje smo učili, imitiraj nekoga i sl. Bitno je da budu kreativne i poticajne za učenike. Pitanjima o pročitanome tekstu provjerava se razumijevanje djela. Osigurajte dovoljno pitanja za svakog učenika u razredu. Pitanja izrežite i sakrijte u neobični predmet na podu.

 

U prilogu vam donosimo prijedlog pitanja i odgovora.

Kako izgledaju vrata, što se iza njih skriva?

 

Nakon što učenici odgovore na sva skrivena pitanja, podijelite ih u skupine. Neka ne budu veće od tri do četiri učenika, a najbolje bi bilo da rade u paru. Zamolite učenike neka opišu kako izgledaju vrata koja je kraljević uzaludno pokušavao otvoriti. Uputite učenike da takva neobična i bogata vrata imaju i svoje ime, to je zastarjelica „dveri“. Učenici će provjeriti značenje nove riječi na portalu http://hjp.znanje.hr/.

Svakoj skupini/paru podijelite papir veličine A4 koji učenici presaviju ovako: papir staviti u pejzaž/vodoravan položaj, presaviti lijevi i desni kraj papira prema unutra tako da se dobiju vrata /dveri. Svaka skupina/par nacrtat će svoje dveri (bojicama, flomasterima, kolažom). 

U unutarnjem dijelu vrata, nakon što se otvore, svaka skupina oblikuje zadatak za ostale učenike.

  1. mjesto radnje
  2. vrijeme radnje
  3. obvezni likovi
  4. obvezan predmet.

Peti element zadaje učiteljica za sve skupine jednako: u priči koju ćete zajednički oblikovati morate uz četiri obvezna zadana elementa uporabiti sljedeće riječi iz Bajke o vratima: zagledati se, udovoljavati, potiskivati, onespokojavati. Ova četiri naizgled jednostavna glagola učenicima će se pokazati kao izazov jer njihovo značenje i uporaba zasigurno većini nije dokraja jasna. Stoga ćemo prije nastavka aktivnosti zajednički provjeriti značenje tih glagola te pokušati oblikovati rečenice u kojima ih pravilno upotrebljavamo. Tako će učenici naučiti i usvojiti nove riječi.

Stvaranje nove priče

 

Oblikovana vrata/dveri sa zadatkom svaka skupina učenika postavlja (zalijepi trakicom) na ploču.  Skupine sada biraju vrata/dveri druge skupine i rješavaju zadatak. Zadatak je oblikovati priču koja mora imati sve kompozicijske dijelove: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet; priča mora obuhvaćati zadane parametre o mjestu i vremenu radnje, moraju biti uključeni svi zadani likovi i obvezan predmet iz zadatka. Nakon što su napisali ili usmeno oblikovali priču, učenici iz skupine moraju se dogovoriti kako će je prezentirati razredu: hoće li to biti pripovijedanje, igrokaz ili neki drugi oblik.

Cilj je što bolje predstaviti svoju novu priču razredu.

Vrednovanje završnog izlaganja skupina mora biti unaprijed dogovoreno. Preporučuje se da se kriteriji vrednovanja donose zajedno s učenicima. Tako se učenicima daje do znanja da je njihovo mišljenje važno, a oblikovanjem kriterija vrednovanja dajemo i smjernice kako riješiti zadatak jer učenici znaju što će se vrednovati. Primjer vrednovanja:

  1. Uključeni su svi zadani elementi u priču (od 1 do 5).
  2. Priča ima kompozicijski slijed (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet).
  3. Svi članovi skupine surađuju tijekom izlaganja (dopunjavanje, nadovezivanje, svi znaju priču).
  4. Govor članova skupine jasan je i razgovijetan.

Tijekom izlaganja ne moraju svi učenici pratiti svaki element vrednovanja. Svaka skupina učenika može pratiti jedan element druge skupine jer će se učenici lakše usredotočiti na jedan element nego da moraju pratiti sve zadane elemente. Važno je komentirati svako izlaganje, svaka skupina mora obrazložiti svoje mišljenje o izlaganju druge skupine te dati savjete za poboljšanje ili pohvaliti ono što je bilo osobito dobro.

Za domaću zadaću učenici mogu izraditi videopriče i audiopriče, nacrtati ili digitalno oblikovati stripove svojih priča koje će zajedno s vratima/dverima izložiti na razrednom panou.

Međupredmetno povezivanje i ishodi

 

U ovim aktivnostima koje će se provoditi najmanje tijekom četiri školska sata obuhvatili ste više ishoda te međupredmetno povezali aktivnosti s Likovnom kulturom. Ishodi koji su obrađeni aktivnostima:

OŠ HJ A.5.1. Učenik govori i razgovara u skladu s interesima, potrebama i iskustvom (razrada ishoda: pripovijeda kronološki nižući događaje; razgovijetno govori i točno intonira rečenice).

OŠ HJ A.5.2. Učenik sluša tekst, izdvaja ključne riječi i objašnjava značenje teksta (razrada ishoda: prepoznaje slušanje usmjereno na razumijevanje cjelovitog sadržaja teksta).

OŠ HJ A.5.4. Učenik piše tekstove trodijelne strukture u skladu s temom (razrada ishoda: piše sastavak / tekst trodijelne strukture u skladu sa zadanom temom).

OŠ HJ B.5.1. Učenik obrazlaže doživljaj književnoga teksta, objašnjava uočene ideje povezujući tekst sa svijetom oko sebe (razrada ishoda: izražava doživljaj o književnome tekstu; komentira i obrazlaže vlastito razumijevanje književnoga teksta; prepoznaje glavne ideje i problematiku).

OŠ HJ B.5.2. Učenik razlikuje temeljna žanrovska obilježja književnoga teksta (razrada ishoda: razlikuje tekstove prema poetskim, proznim i dramskim obilježjima na osnovi tematike, likova i načina izlaganja, strukture teksta).

OŠ HJ B.5.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta (razrada ishoda: oblikuje uratke u kojima dolazi do izražaja kreativnost i stvaralačko mišljenje na temelju jezičnih vještina, aktivnoga rječnika i stečenoga znanja).

OŠ HJ C.5.1. učenik razlikuje tiskane medijske tekstove i izdvaja tekstove/sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti (razrada ishoda: izdvaja sadržaje koji promiču pozitivne vrijednosti i potiču pozitivne komunikacijske obrasce).

Ishodi međupredmetnih tema:

ODR. C.2.2. Razlikuje osobnu od opće dobrobiti.

OSR. A.2.1. Razvija sliku o sebi.

OSR. A.2.2. Upravlja emocijama i ponašanjem.

OSR. A.2.3. Razvija osobne potencijale.

OSR. B.2.2. Razvija komunikacijske kompetencije.

OSR. B.2.4. Suradnički uči i radi u timu.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

LiDraNo - smotra koja njeguje hrvatsku riječ i jezičnu baštinu

LiDraNo je smotra literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva osnovnih i srednjih škola koja se održava svake godine. Koliko učenicima znači i kako se pripremaju uz pomoć svojih učitelja mentora razgovarali smo sa svestranom učenicom koja od malih nogu pozornicu naziva drugim domom, a želja joj je i nastaviti obrazovanje u tom smjeru.

Priče iz pera dviju učiteljica autorica!

Kako nastaje jedan udžbenik? Koliko je u njemu vizije, znanja, suradnje, emocija i iskustva? No kako nastaje poseban udžbenik u koji je ugrađena i osobna priča autora, vlastito iskustvo zbog kojeg je morao napraviti udžbenik kako bi pomogao sebi, svojemu djetetu, a time i drugoj djeci... Donosimo vam osobne priče iz pera dviju učiteljica autorica!

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Dragica Dujmović-Markusi, Sandra Rosseti-Bazdan
udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Marijana Zelenika Šimić, Saša Veronek Germadnik, Ivana Lukas
udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
J. Levak, I. Močibob, J. Sandalić, I. Skopljak Barić, D. Greblički-Miculinić, M. Horvatek Forjan, G. Ljubas, A. Radeljić