Učiteljica Ivana Maradin, jedna od nagrađenih mentorica prošlogodišnjeg natječaja Želim, stvaram, oblikujem, osobno i iskustveno opisuje načine propitivanja identiteta na nastavi Likovne kulture uz primjere radova učenike. Upravo je novi likovni natječaj „Predstavljam se svijetu“ mogućnost prikazivanja bilo kojeg hrvatskog zavičaja s običajima i njegovim ljudima. Uključite se i vi sa svojim učenicima!
Polazim od osobnog iskustva. Često na početku petog razreda postavim pitanje učenicima „Što mislite koji je najvažniji nastavni predmet? Većinom se na prvom mjestu nekako uvijek nađu Hrvatski jezik, Matematika, pa Povijest, Geografija, predmeti s većom satnicom, predmeti koji su naizgled stvarno „važni“. A onda se uvijek u razredu nađe netko tko da pravi odgovor, kako su svi predmeti jednako bitni, sa zaključkom da se mnogo toga što smo naučili na jednom nastavnom predmetu može primijeniti i u drugim nastavnim predmetima te se tako znanje proširi i obogati novim sadržajem. Svi nastavni predmeti, a pogotovo kada se isprepleću pridonose sazrijevanju svake osobe. Likovna kultura, iako polazi od vizualnih i likovnih elemenata, uvijek je imala čvrstu poveznicu gotovo sa svim nastavnim predmetima kroz poticaje za kreativno stvaranje i izborom motiva, propitujući tako sebe, druge, svijet oko sebe, svoj identitet, identitet drugih osoba, identitet društva, nacionalni i multikulturalan identitet.
Kroz likovno stvaranje učenici u bilo kojem trenutku imaju što za reći i uvijek dođu do zanimljivih, originalnih rješenja i zaključaka. Zaista je to kompleksan nastavni predmet, vrlo bogat iskustveno, intuitivno pa i intelektualno, obuhvaćajući u potpunosti sve moderno i suvremeno kao i tradicionalno. Zato je natječaj „Predstavljam se svijetu“ u pet kategorija:
- Moj zavičaj – dizajn PLAKATA
- Lice moga razreda – oblikovanje zajedničke razredne ZASTAVE
- Volim čitati – redizajn NASLOVNICE lektirnog naslova, tj. hrvatskog romana za djecu
- Lice vremena – PORTRETI hrvatskih velikana
- Darujem ti – oblikovanje SUVENIRA / produkt dizajn: straničnik, penkala, kravata, majica…
toliko neupitno likovno koliko istovremeno i povijesno, književno, sociološko, psihološko obojen…
Kada učenici žele progovoriti o svojim i tuđim problemima, o čovjekovu razvoju, ljudskoj prirodi, o svojoj braći, roditeljima, o pročitanoj knjizi, o kulturi, o svojoj zemlji, o onome što vole ili ne vole vrlo se brzo putem likovnosti mogu izraziti. Ne kaže se uzalud kako slika govori više od 1000 riječi. Slika je kompozicija boja, ploha, linija, ali slika je i slagalica, sanjarica, priča i pjesmarica. Slika je oduvijek bila prva knjiga, početak pisma i govora. Poput Biblie pauperum.
Ugledni hrvatski pedagog Davorin Trstenjak (1848. – 1921.) iz Lović Prekriškog, mjesta u vivodinskom kraju, uzviknuo je: „Tko nije bio na Loviću Prekriškom, taj se nije nagledao hrvatske ljepote!“ Taj povik i dan-danas stoji urezan u drvenu ploču na brdu podno crkve sv. Lovre. Škola u Lović Prekriškom nema više djece i pretvorena je u centar za posjetitelje poučne staze „Gdje voće zri“. Naveden je ovaj primjer kao uvod u likovne zadatke natječaja i njegova je sažeta okosnica.
Ushićeni Trstenjakov povik: „Tko nije bio na Loviću Prekriškom, taj se nije nagledao hrvatske ljepote!“ simbol je ljubavi prema djeci, mještanima, svom kraju, zavičaju i svojoj domovini. Lović Prekriški mjesto je pripadanja, djedovina, domovina, prostor osobnog i nacionalnog identiteta.
Učitelj i pisac Davorin Trstenjak, važna ličnost prošlosti, osoba koja je sudjelovala u životu svog zavičaja, i danas je svojim radom i djelom vodilja novim generacijama. Napuštena škola koja je dobila novu funkciju. Nekada je to bilo mjesto poučavanja, razredi su imali svoje lice, zajedničku igru i učenje, svoju osobnost i zajedništvo, a možda i svoju zastavu. Takvih krajeva i raznolikih priča uistinu ima u svakom kutku naše prelijepe domovine. Upravo je likovni natječaj „Predstavljam se svijetu“ mogućnost prikazivanja bilo kojeg hrvatskog zavičaja s običajima i njegovim ljudima.
Izradite i darujte suvenir s lijepim citatima poput navedenog povika. Osmislite plakat „Moj zavičaj“, dizajnirajte naslovnicu knjige omiljenih hrvatskih pisaca, portretirajte važnu osobu svoga kraja, grada i domovine. Opiši svoj razred izradom zajedničke zastave.
Učitelji likovne kulture oduvijek su poticaj za učenike tražili i u ovim temama. Plakatom kao likovno informativnim medijem vrlo jednostavno se može prikazati turistička ponuda nekog kraja, a ujedno objasniti sve principe slaganja jednoga dobrog vizualnog plakata. Likovnim elementima vizualizirati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, prirodnu ljepotu, tradicijske običaje, pismo s pripadajućom tekstualnom porukom: Čuvajmo zavičaj, Okus zavičaja, Osluškuj zavičaj, Pričaj o zavičaju… Poticaj je sve što pogledom možemo vidjeti, što smo naučili kroz nastavne predmete Povijesti, Geografije i Hrvatskog jezika, što smo iskusili na svojim terenskim nastavama, vidjeli u predstavama, filmovima i muzejima.
Kako osmisliti zadatak izrade zastave? Zastava kao obilježje osobnog ili zajedničkog identiteta zajednički je rad cijelog razreda. Taj zadatak sadrži tehniku zajedničke izrade na velikom formatu platna tehnikom boje za tekstil, tempere, flomastera te šivanja različitih materijala, stvaranja patchworka ili otisaka matrice na platnu kroz proučavanje elemenata naše hrvatske zastave. Profesori likovne kulture koji su ujedno i razrednici imaju zanimljivu međupredmetnu temu i za sat razrednog odjela.
Dizajniraj svoju najdražu pročitanu knjigu rekompozicijom i redizajnom kolažom i fotokolažom, kombiniranom likovnom tehnikom akvarela i tuša, temperom, gvašem, kao i kompjutorskom grafikom. Prouči kako je dizajnirana knjiga koju upravo čitaš za lektiru te pokušaj izraditi vlastiti dizajn te iste knjige. Knjiga je izvor velike radosti, svakog učenja, mnogih događaja, ali i predmet estetski oblikovan, dizajniran. Proučite koji su poznati književnici tvoga mjesta, grada i zavičaja danas i kroz povijest te također možeš dizajnirati književno djelo te osobe. Književnu ličnost, pjesnika i glazbenika kojeg učite u školi, kao i poznatu povijesnu ličnost koju ste naučili na ostalim nastavnim satovima izradite slikarskim likovnim tehnikama (tempera, gvaš, akvarel) istražujući tonsku modelaciju i kolorističku modulaciju, komplementarni kontrast i slikarske teksture.
Važne književnike, slikare, znanstvenike, umjetnike, sportaše, učitelje (naravno misli se i na velike žene tih zanimanja) možete također potraži u knjigama, na internetu i starim fotografijama, a možda vaša škola ili ulica nosi njihovo ime.
Izradi suvenir s karakterističnim ornamentima i motivima tradicijskih predmeta, misaonih citata te domovinskim obilježjima. Tehnike su mnogobrojne od izrade tekstilom, aluminijskom folijom, papirom, kartonom i recikliranim materijalima.
I na kraju polazim opet od osobnog. Plave korice, stilizirani zlatno ukrašeni grb u čijem središtu se nalazi karakteristična hrvatska šahovnica, knjiga je koje se rado sjećam iz djetinjstva i uvijek joj se vraćam - „Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva“. Na osamstotinjak stanica sabrane su sve pjesme od najstarijih poznatih stihova, narodne poezije do danas. Uvijek mi je kao djetetu ta knjiga pružala neko trenutno veselje kada bi je uzevši sa police samo u jednom trenutku bilo koju stranicu otvorila i pročitala pjesmu koja se na njoj nalazila. Bila je to tada moja pronađena pjesma koju bi pročitala u trenu kao što danas djeca kliknu na Google i pronađu sve što žele.
Možda ovim natječajem pružimo djeci mogućnost da zavire u police s knjigama u kući ili knjižnici i pronađu svoju knjigu, zbirku ili pjesmu. Otvaram stranicu debele „Zlatne knjige hrvatskog pjesništva“ i pronađem ovaj arhaični stih obilježivši je knjižnom oznakom.
Nikada mnogo ne imah…
Nikada ništa nesta…
A dijelih...
Župan Medulin
Dijelimo i pokažimo svoju kulturu drugima. Predstavimo se svijetu!
