Spomenik Gordanu Ledereru "Slomljeni pejzaž" (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)

Spomenik Gordanu Ledereru "Slomljeni pejzaž" (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)

28. srpanj 2016.

Pucanj u objektiv – „Slomljeni pejzaž“, spomenik Gordanu Ledereru

Autor: Ivona Savić

Jedno od najljepših spomen-obilježja žrtvama Domovinskog rata spomenik je fotografu i snimatelju Gordanu Ledereru. Prije godinu dana, na 24. obljetnicu Ledererove smrti, u kolovozu 2015. godine javnosti je predstavljen spomenik nazvan „Slomljeni pejzaž“, autora kipara Petra Barišića i arhitektonskog studija NFO. Spomenik je postavljen kod Hrvatske Kostajnice, na brdu Čukur, upravo tamo gdje je Lederer i poginuo, na svom radnom mjestu, stradajući od hitca iz snajpera dok je snimao hrvatske vojnike u akciji tijekom srpskih napada na Pounje, u kolovozu 1991. godine u 33. godini.  

Spomenik je predstavljen na 24. obljetnicu Gordanove smrti (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik je predstavljen na 24. obljetnicu Gordanove smrti (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik "Slomljeni pejzaž"

Spomen-obilježje Gordanu Ledereru izrađeno je u obliku ogromnog fotografskog objektiva, unutar kojega je velika leća napukla, slomljena i propucana snajperskim metkom, simbolizirajući i samu Ledererovu smrt, smrt snimatelja koji je umro „naoružan“ samo svojom kamerom. Dizajniran na taj način spomenik predstavlja autentično svjedočanstvo o smrti snimatelja i novinara, ali istovremeno simbolizira i sirovu silu oružja, zaustavljeno izvještavanje i bilježenje istine o Domovinskom ratu. Time je spomenik posvećen ne samo Ledereru nego i ostalim fotografima, snimateljima i novinarima poginulima tijekom rata.

Spomenik je smješten u prekrasnoj prirodi na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik je smješten u prekrasnoj prirodi na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Staza i spomenik

Smješten unutar prekrasne prirode i divnog okruženja, spomen-obilježje „Slomljeni pejzaž“ zapravo počinje stazom koja vodi prema spomeniku i koja se sastoji od 33 betonske ploče koje predstavljaju broj godina poginulog Lederera odnosno 33 okvira role filma, s brojevima utisnutim u beton ploča.

Kraj staze završava većom pločom na kojoj stoji klupa i pored nje napisana rečenica „… sada kad mirom dišu kolovoška jutra sja kroz banijska praskozorja svijetla sjeta u očima Gordana Lederera“. Na kraju te ploče, ali nešto dalje, na samoj je travi postavljen taj veliki fotografski objektiv odnosno propucana leća.

Staza s 33 ploče koje vode do spomenika (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Staza s 33 ploče koje vode do spomenika (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Snimatelj i fotograf Gordan Lederer

Iznimno talentirani fotograf i snimatelj HRT-a, Gordan Lederer je ostavio mnoge video zapise o prvim danima rata, koji su sakupljeni i montirani u dokumentarcu „Banijska ratna praskozorja“. Gordanove snimke svjedoče o posebno potresnim trenucima u kojima je u ranoj jutarnjoj magli uhvatio lica hrvatskih vojnika, njihova razmišljanja, poglede i kretanje tijekom izviđanja neprijateljskih položaja.

Spomenik Ledereru snimljen u noći (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik Ledereru snimljen u noći (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Snaga zabilježenih sjećanja

Svojom jednostavnošću i jakom simbolikom, snagom koju nam svima daju zabilježena sjećanja, spomenik Gordanu Ledereru se na poseban način ističe među ostalim spomenicima Domovinskom ratu i posjetitelju ostavlja iznimno upečatljiv dojam, ali i prolazniku kroz grad Hrvatsku Kostajnicu koji spomenik može primijetiti kroz odbljesak slomljene leće.

http://www.hrt.hr/gordan-lederer/

http://vizkultura.hr/slomljeni-pejzaz/

http://vizkultura.hr/napuknuta-leca-kao-memorija/

http://petapixel.com/2016/06/29/giant-shattered-lens-memorial-fallen-photographer/

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pretorijanska garda između političkih spletki i čuvanja cara

Carsku pretorijansku gardu (cohortes praetoriae) ustrojio je car August. Sastojala se od 9 pretorijanskih kohorti i brojila oko 4500 pretorijanaca. Na čelu im je bio pretorijanski prefekt (praefectus praetorio). Služba pretorijanaca trajala je 16 godina i uglavnom je obavljana u gradu Rimu. Plaća pretorijanaca bila je triput veća od plaće legionara.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Slaven Imre, Petar Perić, Matija Pintarić, Zoran Stiperski
udzbenik
Neven Budak, Miljenko Hajdarović, Vladimir Posavec, Vedran Ristić
udzbenik
Šime Labor, Manuela Kujundžić, Tin Pongrac, Jelena Šilje Capor, Snježana Vinarić
udzbenik
Snježana Koren