Rene Medvešek: kazalište kao okrepa | Profil Klett
Iz predstave Zora riđokosa, izvor: Kazalište Trešnja

Iz predstave Zora riđokosa, izvor: Kazalište Trešnja

20. studeni 2018.

Rene Medvešek: kazalište kao okrepa

Autor: Romana Perečinec

U povodu Dana hrvatskog kazališta, 24. studenog, razgovarali smo s Reneom Medvešekom, glumcem, redateljem i profesorom o njegovom radu na dječjim predstavama, ljubavi prema kazalištu, ali i stranim jezicima, posebice njemačkomu. Kako je otkrio dječji roman Die rote Zora und ihre Bande njemačkog autora Kurta Helda, radnja kojeg je smještena u Senju, pronađite u intervjuu.

 

Snimio: B. Čović, izvor: Glas koncila
Snimio: B. Čović, izvor: Glas koncila
U kazalištu Trešnja već neko vrijeme igra djeci omiljena predstava Zora riđokosa postavljena prema romanu njemačkog autora Kurta Helda. Kod nas je roman preveden tek poslije kazališne predstave. Kako ste ga Vi otkrili?

 

Tražeći tekst za suradnju s kazalištem Trešnja, na mrežnim stranicama jednog austrijskog kazališta za djecu moju je pozornost privukao naslov Die rote Zora und ihre Bande - zaintrigiralo me što je to Zora na njemačkom. Kad sam čitajući osnovne informacije o predstavi shvatio da je riječ o njemačkome romanu za djecu radnja kojega se odvija u Senju i čiji su glavni junaci mali "uskoci" na čelu s buntovnom crvenokosom djevojčicom Zorom, znao sam da je mojoj potrazi došao kraj. Zaprepastila me činjenica da je taj kultni roman i nakon 80 godina praktično potpuno nepoznat kod nas.

 

Iz predstave Zora riđokosa, izvor: Kazalište Trešnja
Iz predstave Zora riđokosa, izvor: Kazalište Trešnja
Za sljedeću godinu pripremate još jednu predstavu prema njemačkom predlošku – to je Timm Thaler, također u Trešnji. Možete li nam reći nešto više o toj priči i samoj predstavi?

 

Riječ je također o poznatome romanu za djecu koji je doduše preveden na hrvatski, ali je jedino izdanje tog prijevoda objavljeno prije više od pedeset godina. Riječ je o zanimljivoj priči o dječaku koji potpisuje ugovor kojim prodaje svoj smijeh - zauzvrat dobiva sposobnost da dobiva sve oklade koje sklopi. Ta mu sposobnost pribavi veliko bogatstvo, no s vremenom shvati da ono nije vrijedno vedra smijeha i čiste savjesti.

 

Iz predstave Zora riđokosa, izvor: Kazalište Trešnja
Iz predstave Zora riđokosa, izvor: Kazalište Trešnja
Kako ste naučili njemački i koliko Vam poznavanje stranih jezik pomaže u otkrivanju novih i zanimljivih predložaka za predstave?

 

Kao dijete živio sam u Austriji tri godine i tamo pohađao školu te jezik naučio kroz igru i druženje.

Poznavati dobro neki strani jezik ogromno je bogatstvo i ne samo od velike koristi pri upoznavanju drugih kultura - dvojezičnost kao da otvara i drugačije, bogatije razumijevanje i vlastitog jezika i poimanje uloge jezika kao središnjeg čimbenika naše svijesti.

 

Kakve Vas priče privlače? Postoji li neka poveznica među predstavama koje ste režirali?

 

Na neki način da - privlače me priče koje otvaraju probleme, ali i nude rješenja ili svojim razumijevanjem čovjeka otvaraju nove perspektive tamo gdje nam se čini da izlaza više nema.

 

Doživljava li hrvatsko kazalište procvat – barem sudeći prema nekim predstavama u zagrebačkim kazalištima za koje se karte moraju kupiti mjesecima unaprijed? Kako to komentirate?

 

Silno je ugodno vidjeti da vlada veliki interes za kazalište - ne samo zato jer se ja osobno njime bavim.

Kazalište je svevremensko i nezamjenjivo, i po ne znam koji put dokazuje da kad god društvo luta ili posrće, ono zna pružiti okrepu, već samom činjenicom da nas okuplja oko žive riječi koja je nasušna hrana za naš duh.

 

 

Romana Perečinec, učiteljica njemačkoga jezika u osnovnoj školi, autorica serije udžbenika iz njemačkoga jezika u Profil Klettu i književna prevoditeljica. Za web portal Profil Kletta okušat će se i u novinarskoj ulozi u seriji intervju na temu učenja stranih jezika, posebice njemačkoga, i širega kulturološkog konteksta koji učenje jezika obuhvaća.

 

Više o predstavi Zora riđokosa na poveznici.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pjesmom ususret božićnim blagdanima

 

U ovo predblagdansko vrijeme nije nikakav problem uklopiti blagdane sv. Nikole, običaje adventa, te na kraju božićne običaje u nastavu njemačkog jezika. No s godinama izrade plakata, pisanje pisama sv. Nikoli, odnosno Nikolausu, maleni igrokazi na tu temu i slično postanu djeci uobičajena tema. Zato se ove godine raspjevajte sa svojim učenicima na njemačkom jeziku, a motivaciju potražite u tekstu i radnim listićima.

Germanizmi u hrvatskom jeziku

Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizama. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti. Zato smo pripremili kratak pregled germanizama u hrvatskome jeziku i zadatke za obradu u razredu.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Saša Veronek Germadnik, Miroslava Vekić, Ulita Pocedić, Maja Križman Roškar
udzbenik
Zrinka Romić, Ela Družijanić Hajdarević, Zorica Lugarić, Lidija Sykora Nagy