10. listopad 2016.

Škola budućnosti – 12 stvari koje će nestati iz razreda u sljedećih 15 godina

Autor: Ivona Savić

Razredi u školama budućnosti sigurno neće izgledati isto kao danas, premda će promjena možda biti ipak puno manje nego očekujemo. Što god nam nosila budućnost, stvari poput kreda i ploča, klasičnih ispita znanja i učeničkih klupa, najvjerojatnije više neće biti …

Promjene u obrazovanju

Zbog velike brzine kojom se mijenja svijet oko nas i načina na koji razvoj tehnologije utječe na naš život, za desetak ili petnaest godina, škola i razredi sigurno neće izgledati isto kao danas. Iako možda mislimo da će škola budućnosti biti poput neke scene iz jednog od novijih filmova Star trek serijala, najvjerojatnije to ipak neće biti tako. Naime, promjene u obrazovanju ipak su dosta sporije nego što primjećujemo na svjetskom tržištu i u svakodnevnom životu nas potrošača. Stručnjaci kažu da su promjene čak vidljivije i brže u crkvenim i poreznim institucijama nego u školama i knjižnicama. No, ako uzmemo u obzir da se obrazovanje financira iz državnih fondova, ne čudi što se ipak donekle i opire javnim, potrošačkim utjecajima.

Novi načini poučavanja

Unatoč tome, promjene postupno zahvaćaju i obrazovanje odnosno škole. Posebice zbog nevjerojatnog tehnološkog napretka i promjena koje donosi. Dakle, prema mišljenju obrazovnih stručnjaka, 2031. godine u razredima neće biti nekih stvari koje su nam danas potpuno uobičajene i bez kojih ne možemo zamisliti školsku svakodnevicu.

Jedna od stvari koju četvrto desetljeće 21. stoljeća vjerojatno ipak više neće podržavati jest frontalna nastava. S obzirom na vjerojatan razvoj spoznaja i tehnologija, teško će biti moguće organizirati nastavu za 30 učenika koji trebaju učiti o istoj stvari na jednak način. Dostupnost interneta i različitih baza podataka dovest će do promjene u načinima poučavanja. Po svemu sudeći, nastava će biti puno više individualizirana, uzimajući u obzir različite interese svakog pojedinog učenika, ali i stupnjeve njihovog intelektualnog i emocionalnog razvoja. Uostalom, većina zanimanja za koje će se učenici obrazovati već za pet godina danas vjerojatno niti ne postoji. Tim promjenama će se morati prilagoditi i nastava odnosno sustav obrazovanja.

Zastarjele stvari

Brojčane ocjene i klasični ispiti znanja također će morati doživjeti velike promjene. Postoje ozbiljne tendencije da ocjene postanu isključivo opisne. To će pridonijeti tome da se pri učenju najviše potiče unutrašnja motivacija i razvoj vještina i kompetencija te samim time stvara drugačija atmosfera u razredu, umjesto da glavni cilj učenika bude osvajanje što većih ocjena, bez obzira na stvarne vještine i znanja. Klasični ispiti znanja na koje smo navikli također u velikom broju slučajeva uopće ne vrednuju vještine i kompetencije, već traže znanje faktografskih podataka, koje je zaista izlišno učiti na pamet. Kako ocjene više neće biti koncipirane na klasičan način, školski odnosno razredni imenik će također postati uspomenom iz prošlosti. Doduše, već ga je sada u mnogim školama zamijenio e-imenik.

Krede i ploče, kao i kompjuterski laboratoriji ili kompjuterske učionice, također će nestati iz naših škola jer će, po svemu sudeći, svaki učenik imati svoj laptop ili tablet te najvjerojatnije biti opremljen s puno tehnoloških gadgeta koji će mu olakšavati učenje i pohađanje nastave. Uz to, pernice će također postati stvar prošlosti, zajedno s gumicama i olovkama.

Novo školsko okruženje

S obzirom na nove tendencije, učiteljev odnosno učenikov stol također više neće biti prisutan u učionicama budućnosti. Naime, s obzirom da će se promijeniti način poučavanja i frontalna nastava više neće biti ni moguća ni potrebna, izdvojeni učiteljev stol neće biti potreban. Upotreba interneta, društvenih mreža, socijalnih grupa, digitalnih arhiva i različitih načina okupljanja, učinit će nastavu puno manje formalnom, a nastavnik će biti samo jedan od onih koji usmjeravaju proces učenja. Klasične učeničke klupe i učiteljeva klupa potpuno će izgubiti svoju svrhu, s obzirom na drugačiji način poučavanja i načine na koji će biti organizirana nastava.

Nova vrsta školskih udžbenika?

No, najvažnija stvar koja bi mogla postati reliktom prošlosti bit će školski udžbenici dizajnirani i koncipirani na dosadašnji, klasični način. S obzirom na način poučavanja koji će promovirati razvijanje vještina, jedan udžbenik namijenjen isključivo za jedan predmet vjerojatno više neće biti dovoljan. Izgledno je da će učitelji i učenici koristiti najrazličitije nastavne materijale, projektne knjižice i različito koncipirane priručnike koji će im omogućiti savladavanje raznih vještina i istraživanje različitih predmeta iz raznih aspekata, ovisno o vlastitim interesima i izboru budućeg zanimanja. S obzirom na to, klasične školske torbe također više neće biti potrebne. U kojem god smjeru moderni edukativni trendovi potaknu promjene, ovih 12 stvari u sljedećih će 15 godina sigurno nestati iz škole i školskog života ili temeljito promijeniti svoj oblik. Kako mi sada većinu budućih zanimanja sadašnjih učenika ne možemo niti zamisliti, zanimljivo će biti promatrati što će nam novoga donijeti budućnost.

(izvor: http://www.teachthought.com)

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Zašto obilježavamo Dan antifašističke borbe?

Partizanke na Visu, 1944.

 

Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Istoga je dana osnovana i partizanska grupa kod Vrgorca.

 

Afrika s Dejanom 2017. godine

Projekt humanitarne udruge „Afrika – Možemo zajedno“, koji je 2016. godine pokrenuo profesor geografije Dejan Nemčić u suradnji s izdavačkom kućom Profil Klett, vrlo se uspješno nastavio i u 2017. godini. S mnogo prikupljenih vrijednih donacija hrvatskih škola, građana i tvrtki Dejan ponovno kreće na jednomjesečni put u Afriku 30. srpnja 2017. godine.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Slavna zagrebačka glumica Lea Deutsch umrla je tijekom transporta u logor smrti Auschwitz

Na hebrejskom jeziku to je stradanje nazvano šoa – velik i strašan vjetar, ili prema srednjovjekovnom značenju „uništenje“. Riječ „holokaust“, koja se za taj događaj koristi u zapadnom svijetu, potječe iz grčkog jezika. Holos znači „cijeli“, a caustos „izgorio“. Izvorno je holokaust značio žrtvu koja se spaljuje. Kasnije dobiva značenje „velike žrtve“, a krajem XVII. stoljeća „potpuno uništenje velikog broja ljudi – veliki pokolj ili masakr“.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Đurić
udzbenik
Martina Hrestak Biševac
udzbenik
Sanja Basta, Nataša Svoboda Arnautov, Sanja Škreblin
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica

Komentari

Slika korisnika antonela.pavic1@skole.hr

zašto nema materijala za nastavu fizike,s obzirom da je prošle školske godine bilo na vašem portalu?