05. listopad 2018.

Što se danas očekuje od izvrsnog učitelja?

Autor: Marija Galović

Svatko tko poznaje rad u nastavi iz praktičnog iskustva složit će se da studij budućem učitelju nije niti približno dovoljna edukativna platforma za sve one izazove koji ga očekuju u njegovoj karijeri. No kako učiteljska profesija nije samo zanimanje nego i poziv, većina nas učitelja vođena je entuzijazmom i ljubavi prema poučavanju.

 

Entuzijazam, iskustvo i cjeloživotno učenje

Tijekom studija budući učitelj priprema se određenim brojem sati koje mora kao dio redovite studijske prakse odslušati (hospitalizirati) i odraditi u razredu pod zajedničkim vodstvom sveučilišnog profesora i mentora u predodređenoj školi.

 

Svejedno, prve godine samostalnog rada u razredu mnogima budu stresne. No kako učiteljska profesija nije samo zanimanje nego i poziv, većina mladih nastavnika svoj nedostatak iskustva nadoknađuje entuzijazmom koji ga vodi da izdrži.

 

Prvu godinu samostalnog rada u razredu učitelj mora odraditi pripravnički staž koji se odvija također pod vodstvom dodijeljenog mu mentora – stariji kolega ili kolegica koji predaje isti predmet. Nakon odrađenih devet mjeseci stažiranja i održanih zadani broj sati u prisustvu mentora, nastavnik – stažist pristupa stručnom ispitu koji se sastoji od pisanog djela (tematski esej), oglednog sata održanog pred komisijom i usmenog dijela na kojem se propituje poznavanje zakona iz područja odgoja i obrazovanja. 

 

Nakon položenog stručnog ispita nastavnik postaje samostalan, no njegova obaveza učenja i usavršavanja tu nikako ne prestaje. Unutar svake županije nastavnici su organizirani u Županijska stručna vijeća pojedinog predmeta koja se sastaju 3-4 puta godišnje i unutar kojih se odvijaju stručne edukacije vezane uz novine u metodici, pravilnicima i slično. Pored toga tu su i edukacije u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje ili stručne konferencije pojedinih predmeta, a u novije vrijeme i online webinari u koje su se prosvjetni djelatnici dužni uključivati.

Na nivou jedne kalendarske godine nastavnik odsluša između pedeset i sto sati redovite edukacije.

Napredovanje u karijeri

Ovisno o predmetu koji predaje, nastavnik ili učitelj odradi tjedno između 21 – 24 školskih sati u nastavi. Pridodamo li tome popratne poslove (pripremanje za nastavu, ispravljanje testova i ostalih učeničkih radova…) te sve složeniju i brojniju administraciju (praćenje, ocjenjivanje, izrada prilagođenih i individualiziranih potreba, razrednički zapisnici o suradnji s roditeljima ili zapisnici s održanih sjednica razrednih vijeća, brojna izvješća i slično) nemoguće je sve obaveze učiteljskog posla odraditi u četrdesetsatnom radnom tjednu.

Nisam sigurna postoji li ikoja druga profesija kojoj se u tolikom vremenskom obimu profesionalni životi i svi zadaci koje on nosi sa sobom odvijaju tijekom vikenda, praznika, blagdana, pa čak i u vrijeme godišnjeg odmora.

Ako pak nastavnik želi napredovati u svom zvanju, mora raditi i dodatne poslove poput pisanja udžbenika ili sličnih edukativnih materijala, pisati i objavljivati stručne članke vezane uz metodiku predmeta koji predaje, održavati predavanja i radionice u sklopu Županijskih stručnih vijeća ili konferencija, sudjelovati na dodatnim projektima vezanim uz nastavu ili na projektima Europske unije.

Tek nakon godina (minimalno šest) takvog kontinuiranog dodatnog rada i zadovoljavajućih oglednih sati održanih pred stručnim savjetnicima Agencije za odgoj i obrazovanje nastavnik može napredovati u zvanje mentor ili savjetnik, koje je dužan svakih četiri godine obnavljati.

Iako će se većina opet složiti da ne postoji profesija u kojoj je napredovanje uvjetovano takvim strogim kriterijima, trenutačno je u izradi novi Zakon o napredovanju prosvjetnih djelatnika koji će dosadašnje rigorozne kriterije još dodatno postrožiti.

Izazovi 21. stoljeća i društva u kojem živimo

Stavimo li po strani svu redovnu i dodatnu edukaciju, nastavnici se svakodnevno susreću s mnoštvom nepredvidivih situacija u kojima treba izuzetno brzo reagirati. Često tako postajemo liječnici, psiholozi, policajci pa i drugi roditelji. Situacije su to u kojima dostaje tek iskustvo i prirodna snalažljivost.

Napredak moderne tehnologije stavlja nas u poziciju da svake godine usvajamo nove vještine ne samo podučavanja, nego i korištenja novih digitalnih materijala, platforma za učenja, elektronskih dnevnika, imenika i slično.

Trend inkluzije postavlja pred nastavnike izazov rada s djecom sa širokim spektrom fizičkih i psihičkih posebnih potreba, te međusobnom interakcijom u razredu s po nekoliko prilagođenih ili individualiziranih programa.

 

Uspostaviti uspješnu ravnotežu između roditeljskih zahtjeva, pravila struke i očekivanja nadređenih predstavlja enormni stres u profesionalnoj svakodnevici, pa nije stoga čudno da učiteljski posao spada među pet najstresnijih zanimanja.

 

I dok je kod nas mentalno zdravlje prosvjetnih djelatnika još uvijek tabu tema, na razvijenom i manje konzervativnom zapadu postoje specijalizirane klinike koje pružaju stručnu pomoć i liječenje “pregorjelim nastavnicima”.

Unatoč svim navedenim činjenicama nastavnički posao (izuzev skandinavskih zemalja i naprednih civilizacija Dalekog istoka poput Japana, Kine, Singapura…) ne uživa zasluženi status u društvu. Vodeći se valjda mišlju kako smo svi jednom išli u školu, pa valjda onda i sve znamo o njoj, danas si apsolutno svatko umišlja kako se razumije u prosvjetu, njezine zakonitosti i svakodnevni ritam, te kako apsolutno svatko može biti učitelj ili nastavnik.

Ne čudi stoga tendencija napuštanja prosvjetne djelatnosti i  traženja manje zahtjevnog, ali i bolje plaćenog  radnog mjesta u gospodarstvu i drugim djelatnostima. Sukladno ovoj tendenciji, u prosvjeti se posljednjih godina pojavljuje deficit određenih profila, pogotovo nastavnika stranih jezika i onih STEM područja.

Učitelji kao poticaj

Osvrnemo li se pažljivo na svoju prošlost i godine formiranja, svatko od nas u sjećanju pronalazi osobu koja ga je potakla ili inspirirala da bude ono što je danas; ne samo u profesionalnom izboru, nego i u osobnom životu.

Mogu to biti roditelji, netko od prijatelja, rodbine, osoba iz javnog života…, no u 90 posto slučajeva na naš izbor utjecao je netko od nastavnika ili učitelja koje smo susreli tijekom svog obrazovanja. Učitelji mogu biti primjer, poticaj, pohvala ili kritika, ali nerijetko su u ključnom trenutku poticaj koji pokrene domino efekt ostatka nečije profesionalne karijere i osobnog razvoja.

 

O autorici kolumne Mariji Galović

Činjenice kako ću cijeli život ostati u školi, bila sam svjesna čim sam krenula u prvi razred Osnovne škole Klinča Sela pored Jastrebarskog. Bila je to ljubav na prvi pogled! Naravno, cijeli ostatak moga školovanja odvijao se u tom pravcu.

Završila sam VII. (opću) gimnaziju u Zagrebu te svoje školovanje nastavila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu birajući vrlo rijetku studijsku kombinaciju: germanistiku i povijest.

Nakon diplome 2002. godine stekla sam zvanje profesora njemačkog jezika i književnosti i povijesti.

U školi radim preko petnaestak godina, trenutno u statusu profesorice mentorice Njemačkog jezika. Imala sam tu sreću te sam tijekom svog radnog staža predavala oba predmeta koja sam studirala.

Neprocjenjivo pedagoško iskustvo s druge strane katedre zahvaljujem i svojim dječacima uz koje puno učim i ponovno proživljavam radosti đačkog života.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Erntedankfest und Apfeltag

Ne postoji fiksni datum uz koji vežemo Dane kruha ili kako ih posljednjih godina nazivamo Dani zahvalnosti za plodove zemlje. Budući da su sva tri mjeseca: kolovoz, rujan i  listopad bogati plodovima njiva, voćnjaka i povrtnjaka, ovim projektom možemo se baviti od samog početka nastavne godine pa do sredine listopada.

 

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja