05. listopad 2018.

Što se danas očekuje od izvrsnog učitelja?

Autor: Marija Galović

Svatko tko poznaje rad u nastavi iz praktičnog iskustva složit će se da studij budućem učitelju nije niti približno dovoljna edukativna platforma za sve one izazove koji ga očekuju u njegovoj karijeri. No kako učiteljska profesija nije samo zanimanje nego i poziv, većina nas učitelja vođena je entuzijazmom i ljubavi prema poučavanju.

 

Entuzijazam, iskustvo i cjeloživotno učenje

Tijekom studija budući učitelj priprema se određenim brojem sati koje mora kao dio redovite studijske prakse odslušati (hospitalizirati) i odraditi u razredu pod zajedničkim vodstvom sveučilišnog profesora i mentora u predodređenoj školi.

 

Svejedno, prve godine samostalnog rada u razredu mnogima budu stresne. No kako učiteljska profesija nije samo zanimanje nego i poziv, većina mladih nastavnika svoj nedostatak iskustva nadoknađuje entuzijazmom koji ga vodi da izdrži.

 

Prvu godinu samostalnog rada u razredu učitelj mora odraditi pripravnički staž koji se odvija također pod vodstvom dodijeljenog mu mentora – stariji kolega ili kolegica koji predaje isti predmet. Nakon odrađenih devet mjeseci stažiranja i održanih zadani broj sati u prisustvu mentora, nastavnik – stažist pristupa stručnom ispitu koji se sastoji od pisanog djela (tematski esej), oglednog sata održanog pred komisijom i usmenog dijela na kojem se propituje poznavanje zakona iz područja odgoja i obrazovanja. 

 

Nakon položenog stručnog ispita nastavnik postaje samostalan, no njegova obaveza učenja i usavršavanja tu nikako ne prestaje. Unutar svake županije nastavnici su organizirani u Županijska stručna vijeća pojedinog predmeta koja se sastaju 3-4 puta godišnje i unutar kojih se odvijaju stručne edukacije vezane uz novine u metodici, pravilnicima i slično. Pored toga tu su i edukacije u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje ili stručne konferencije pojedinih predmeta, a u novije vrijeme i online webinari u koje su se prosvjetni djelatnici dužni uključivati.

Na nivou jedne kalendarske godine nastavnik odsluša između pedeset i sto sati redovite edukacije.

Napredovanje u karijeri

Ovisno o predmetu koji predaje, nastavnik ili učitelj odradi tjedno između 21 – 24 školskih sati u nastavi. Pridodamo li tome popratne poslove (pripremanje za nastavu, ispravljanje testova i ostalih učeničkih radova…) te sve složeniju i brojniju administraciju (praćenje, ocjenjivanje, izrada prilagođenih i individualiziranih potreba, razrednički zapisnici o suradnji s roditeljima ili zapisnici s održanih sjednica razrednih vijeća, brojna izvješća i slično) nemoguće je sve obaveze učiteljskog posla odraditi u četrdesetsatnom radnom tjednu.

Nisam sigurna postoji li ikoja druga profesija kojoj se u tolikom vremenskom obimu profesionalni životi i svi zadaci koje on nosi sa sobom odvijaju tijekom vikenda, praznika, blagdana, pa čak i u vrijeme godišnjeg odmora.

Ako pak nastavnik želi napredovati u svom zvanju, mora raditi i dodatne poslove poput pisanja udžbenika ili sličnih edukativnih materijala, pisati i objavljivati stručne članke vezane uz metodiku predmeta koji predaje, održavati predavanja i radionice u sklopu Županijskih stručnih vijeća ili konferencija, sudjelovati na dodatnim projektima vezanim uz nastavu ili na projektima Europske unije.

Tek nakon godina (minimalno šest) takvog kontinuiranog dodatnog rada i zadovoljavajućih oglednih sati održanih pred stručnim savjetnicima Agencije za odgoj i obrazovanje nastavnik može napredovati u zvanje mentor ili savjetnik, koje je dužan svakih četiri godine obnavljati.

Iako će se većina opet složiti da ne postoji profesija u kojoj je napredovanje uvjetovano takvim strogim kriterijima, trenutačno je u izradi novi Zakon o napredovanju prosvjetnih djelatnika koji će dosadašnje rigorozne kriterije još dodatno postrožiti.

Izazovi 21. stoljeća i društva u kojem živimo

Stavimo li po strani svu redovnu i dodatnu edukaciju, nastavnici se svakodnevno susreću s mnoštvom nepredvidivih situacija u kojima treba izuzetno brzo reagirati. Često tako postajemo liječnici, psiholozi, policajci pa i drugi roditelji. Situacije su to u kojima dostaje tek iskustvo i prirodna snalažljivost.

Napredak moderne tehnologije stavlja nas u poziciju da svake godine usvajamo nove vještine ne samo podučavanja, nego i korištenja novih digitalnih materijala, platforma za učenja, elektronskih dnevnika, imenika i slično.

Trend inkluzije postavlja pred nastavnike izazov rada s djecom sa širokim spektrom fizičkih i psihičkih posebnih potreba, te međusobnom interakcijom u razredu s po nekoliko prilagođenih ili individualiziranih programa.

 

Uspostaviti uspješnu ravnotežu između roditeljskih zahtjeva, pravila struke i očekivanja nadređenih predstavlja enormni stres u profesionalnoj svakodnevici, pa nije stoga čudno da učiteljski posao spada među pet najstresnijih zanimanja.

 

I dok je kod nas mentalno zdravlje prosvjetnih djelatnika još uvijek tabu tema, na razvijenom i manje konzervativnom zapadu postoje specijalizirane klinike koje pružaju stručnu pomoć i liječenje “pregorjelim nastavnicima”.

Unatoč svim navedenim činjenicama nastavnički posao (izuzev skandinavskih zemalja i naprednih civilizacija Dalekog istoka poput Japana, Kine, Singapura…) ne uživa zasluženi status u društvu. Vodeći se valjda mišlju kako smo svi jednom išli u školu, pa valjda onda i sve znamo o njoj, danas si apsolutno svatko umišlja kako se razumije u prosvjetu, njezine zakonitosti i svakodnevni ritam, te kako apsolutno svatko može biti učitelj ili nastavnik.

Ne čudi stoga tendencija napuštanja prosvjetne djelatnosti i  traženja manje zahtjevnog, ali i bolje plaćenog  radnog mjesta u gospodarstvu i drugim djelatnostima. Sukladno ovoj tendenciji, u prosvjeti se posljednjih godina pojavljuje deficit određenih profila, pogotovo nastavnika stranih jezika i onih STEM područja.

Učitelji kao poticaj

Osvrnemo li se pažljivo na svoju prošlost i godine formiranja, svatko od nas u sjećanju pronalazi osobu koja ga je potakla ili inspirirala da bude ono što je danas; ne samo u profesionalnom izboru, nego i u osobnom životu.

Mogu to biti roditelji, netko od prijatelja, rodbine, osoba iz javnog života…, no u 90 posto slučajeva na naš izbor utjecao je netko od nastavnika ili učitelja koje smo susreli tijekom svog obrazovanja. Učitelji mogu biti primjer, poticaj, pohvala ili kritika, ali nerijetko su u ključnom trenutku poticaj koji pokrene domino efekt ostatka nečije profesionalne karijere i osobnog razvoja.

 

O autorici kolumne Mariji Galović

Činjenice kako ću cijeli život ostati u školi, bila sam svjesna čim sam krenula u prvi razred Osnovne škole Klinča Sela pored Jastrebarskog. Bila je to ljubav na prvi pogled! Naravno, cijeli ostatak moga školovanja odvijao se u tom pravcu.

Završila sam VII. (opću) gimnaziju u Zagrebu te svoje školovanje nastavila na Filozofskom fakultetu u Zagrebu birajući vrlo rijetku studijsku kombinaciju: germanistiku i povijest.

Nakon diplome 2002. godine stekla sam zvanje profesora njemačkog jezika i književnosti i povijesti.

U školi radim preko petnaestak godina, trenutno u statusu profesorice mentorice Njemačkog jezika. Imala sam tu sreću te sam tijekom svog radnog staža predavala oba predmeta koja sam studirala.

Neprocjenjivo pedagoško iskustvo s druge strane katedre zahvaljujem i svojim dječacima uz koje puno učim i ponovno proživljavam radosti đačkog života.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Ishodi učenja stranih jezika u Školi za život u odnosu na Europski referentni okvir za jezike

 

Strani jezik je predmet koji intenzivno prati europske i svjetske trendove, ne samo svojim sadržajem, nego se i metodama rada oslanja na najnovija dostignuća u nastavi drugih zemalja. Ponekad i sami autori tih udžbenika dolaze iz zemlje u kojoj je taj jezik materinji, pa već i koncepcijom nastavnih materijala u njih implementiraju najnovija dostignuća metodike i didaktike, a posebno glotodidaktike.

Dan Europe

Tijekom godina u kojima se Hrvatska približavala svom članstvu u Europskoj Uniji tema Europe i njezinog ujedinjavanja postajala je sve prisutnija u medijima, te samim time aktualna. U skladu s tom činjenicom počela sam tražiti i izrađivati materijale putem kojih sam tu temu pokušavala uklopiti u nastavu Njemačkog jezika.

Obilježimo Europski dan jezika zajedno

Odlukom Vijeća Europe 26. rujna obilježava se i naglašava važnost europske mnogojezičnosti. Europa zaista posjeduje iznimno jezično bogatstvo. Na našem kontinentu govori se preko šezdesetak različitih jezika i dijalekata. Važnost njihovog očuvanja naglašava i Europska unija ne samo simbolično riječima i obilježavanjem svakog rujna, nego i djelima: EU nije izabrala službeni jezik/jezike komunikacije, nego prihvaća sve jezike svojih članica kao službene jezike Europske unije.

 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja