Svjetski dan bicikla – 3. lipnja | Profil Klett

01. lipanj 2021.

Svjetski dan bicikla – 3. lipnja

Autor: Uredništvo STEM područja

Što više vozite bicikl, manje trošite gorivo i struju. Trošite jedino vlastitu energiju tijela koja se puni hranom. Bicikl je vozilo budućnosti.

Generalna skupština UN-a na zasjedanju u travnju 2018. godine proglasila je 3. lipnja Svjetskim danom bicikla i tako posvetila pozornost biciklu u razvojnim strategijama i uključila bicikl u međunarodne, regionalne, nacionalne i lokalne razvojne politike i programe.

Usvojenom rezolucijom ističu se prednosti bicikla kao jednostavnog, pouzdanog, dostupnog, čistog, ekološki prikladnog i održivog načina prijevoza te daje priznanje kao sredstvu razvoja, poticanja kreativnosti i društvene uključenosti zbog omogućavanja pristupa obrazovanju, zdravlju i sportu.

 

Više o onečišenju zraka saznajte u videozapisima koji su dostupni u digitalnom obrazovnom sadržaju udžbenika Kemija 4; jedinica: Kemija atmosfere.

 

Bicikl je vozilo na dva kotača koje vozač pokreće vlastitom snagom. U povijesti se naziva i kotur, koturača, samovoz, trkalica, brzonoga i dvokolica. Najstariji prethodnik modernog bicikla bio je Sivracov célérifère (1790.), zapravo drveni lik životinje (konja, lava) na drvenim kotačima spojenima prečkom, a vozač ga je pokretao izmjeničnim odupiranjem nogu o tlo.

Replika célérifèrea

Dana 12. lipnja 1817. Karl Freiherr von Drais prvi je put sjeo na nešto na dva kotača. Ta je sprava bila vrlo slična današnjim dječjim guralicama, samo je bila za odrasle, a pokretala se nogama. Nije imala pedale, kočnice, mačje oči, a rama je bila drvena, ali bio je baš to – Karlov prvi bicikl. K. von Drais demonstrirao je 1818. godine u Parizu svoju dvokolicu (draisienne), kojom je napravljen velik napredak jer se moglo upravljati prednjim kotačem. S godinama je bicikl dobivao kočnice, tangencijalne žbice, lanac i pneumatske gume da bi krajem 19. stoljeća počeo sličiti današnjemu. Iako se osnovna ideja o biciklu otada nije mijenjala, tehnološka izrada sve je više napredovala.

Prvi bicikli u Hrvatskoj pojavili su se potkraj 1860-ih. Prva biciklistička organizacija, Prvo hrvatsko društvo biciklista, utemeljena je u Zagrebu 1885. godine, a 29. 6. 1886. na Zrinjevcu je priređena prva biciklistička utrka. Prvo biciklističko trkalište izgradio je 1891. godine Hrvatski klub biciklista »Sokol« na današnjem Rooseveltovu trgu u Zagrebu. Godine 2014. u gradovima Koprivnici, Varaždinu, Zagrebu, Karlovcu, Velikoj Gorici, Osijeku, Ivanić-Gradu, Bjelovaru, Poreču, Rovinju, Vinkovcima i dr. uređeno je oko 400 km staza. Grade se nove staze, uređuju se parkirališta za bicikle, za što se zauzima i više udruga, primjerice zagrebački Sindikat biciklista i Moj bicikl, Hrvatski biciklistički savez. U Zagrebu, Šibeniku i nekim drugim gradovima nude se usluge iznajmljivanja javnih bicikala.

Zašto voziti bicikl? 

 

Vožnja bicikla jača mišiće, sjajan je oblik aerobne tjelovježbe zbog pedaliranja koje poboljšava rad srca i mozga, a sjajno djeluje i na krvožilni sustav. Osim što dobro utječe na umno zdravlje jer se osjećate sretnije, bicikliranje na zraku jača vaš imunosni sustav, podiže razinu energije i raspoloženje te smanjuje umor i osjećaj bezvoljnosti.

Pojedina istraživanja pokazala su da samo 20 minuta bicikliranja dnevno umanjuje stres za čak 30 %, a također poboljšava rad mozga i pridonosi poboljšanju kreativnosti. Bicikl je definitivno najbolje prijevozno sredstvo.

 

članak priredila:
Iva Juršić Uravić, učiteljica biologije i kemije

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Matematička priča s istragom

U našoj školi se svake godine povodom Maškara održava ples pod maskama. I ove godine svi su se potrudili što bolje maskirati, našlo se tu raznih kupovnih maski, ali i onih, meni najdražih,  originalnih, vlastite izrade. Učenici, a i učitelji,  su se zamaskirali tako da je bilo teško razaznati tko je tko.  Vesela glazba je podizala raspoloženje, plesalo se, smijalo i uživalo. Ravnatelj je, kao i svake godine, pripremio hrpu slatkiša koje na kraju podijeli zaigranim mališanima.

Zanima nas

Dan broja π

Broj π predstavlja omjer opsega i promjera kružnice. Simbol za π je u upotrebi preko 250 godina i prvi ga spominje britanski matematičar William Jones zbog toga što je grčko slovo π prvo slovo riječi periferija, odnosno opseg.

2019. godina – godina Periodnog sustava elemenata

Ove se godine navršava 150 godina od otkrića Periodnog sustava elemenata, stoga je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila 2019. godinu Godinom Periodnog sustava elemenata. Da bismo i mi podsjetili na važnost toga otkrića, ukratko ćemo se osvrnuti na znanstvenike koji su pokušavali svrstati kemijske elemente nekim suvislim redom kao i na tablicu periodnog sustava koja je jedno od najvažnijih pomagala pri proučavanju kemije. 
 

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja