Na satu Prirode i Biologije učenici su učili o prirodnim procesima promatrajući konkretne primjerke i povezujući ih s pojavama koje se događaju u prirodi. Cilj nastavnoga sata bio je potaknuti učenike da prirodu ne doživljavaju samo kroz tekst iz udžbenika, nego promatranjem, uspoređivanjem, samostalnim zaključivanjem i izradom vlastitoga zadatka.
Učenicima su najprije pokazani primjeri pješčanih satova i otisaka školjaka u gipsu. Promatrajući pješčane satove, učenici su razgovarali o pijesku kao prirodnom materijalu, nastanku pješčanih zrnaca, trošenju stijena, eroziji i protjecanju vremena. Zaključili su da priroda često djeluje vrlo sporo, ali da njezine promjene s vremenom ostavljaju vidljive tragove.
Nakon promatranja primjeraka učenici su dobili zadatak da samostalno izrade vlastiti pješčani sat od dostupnih i recikliranih materijala. U izradi su koristili plastične boce, staklenke, karton, pijesak i druge jednostavne materijale. Na taj su način povezali nastavne sadržaje s očuvanjem okoliša i ponovnom uporabom predmeta. Pješčani sat nije bio samo ukrasni predmet, nego model s pomoću kojega su učenici mogli promatrati kretanje pijeska, brzinu istjecanja i utjecaj količine pijeska ili širine otvora na vrijeme protjecanja.
Drugi dio sata bio je povezan s promatranjem školjaka i njihovih tragova. Učenici su uočavali oblik školjki, njihova rebra, udubljenja i ispupčenja. Nakon toga izrađivali su otiske školjaka u gipsu, čime su na jednostavan način prikazali kako u prirodi mogu nastati tragovi organizama.
Ova aktivnost pomogla im je razumjeti da fosili i otisci nisu samo „kamenje”, nego sačuvani tragovi nekadašnjih živih bića.
Posebno zanimljiv zadatak bio je „Fosil budućnosti”. Učenici su zamišljali da će njihov otisak u gipsu netko pronaći za mnogo godina. Razmišljali su o tome što bi budući istraživač mogao zaključiti iz takvoga otiska: vidi li se oblik organizma, mogu li se prepoznati rebra školjke, što se sačuvalo, a što se izgubilo. Tako su shvatili da fosili daju vrijedne informacije, ali ne otkrivaju baš sve o nekadašnjem živom biću.
Učenici su mogli zaključiti da se u otisku vidi oblik školjke, ali ne i njezina boja, meko tkivo ili način života. Time su razvijali pažljivo promatranje i kritičko mišljenje. Učili su da znanstvenici iz tragova u prirodi moraju promišljeno donositi zaključke.
Kao dodatna aktivnost učenicima je predložena izrada „teglice vremena”. U prozirnu posudu mogu slagati slojeve pijeska, zemlje, sitnih kamenčića, suhoga lišća i komadića školjki. Svaki sloj predstavlja jedno razdoblje u prirodi. Na taj način učenici mogu zorno prikazati kako se prirodni materijali talože jedni preko drugih i kako tragovi živih bića mogu ostati sačuvani među slojevima.
Još jedna zanimljiva aktivnost bila je „Priroda u jednoj minuti”. Učenici su s pomoću pješčanoga sata mjerili vrijeme kratkoga izlaganja. Dok pijesak istječe, trebali su objasniti jednu prirodnu pojavu: kako nastaje pijesak, što je erozija, kako nastaje fosil, zašto školjke imaju tvrdu ljušturu ili zašto se neki tragovi u prirodi sačuvaju, a drugi nestanu. Ova aktivnost potiče jasno izražavanje, razumijevanje gradiva i povezivanje znanja s primjerima koje učenici vide pred sobom.
Na kraju sata učenički radovi mogu se izložiti kao mali muzej prirodnoga vremena. Uz svaki pješčani sat i otisak u gipsu učenici mogu napisati kratku karticu s objašnjenjem: koji prirodni proces rad prikazuje, koji su materijali korišteni i što su iz zadatka naučili. Tako radovi ne ostaju samo završni proizvodi, nego postaju nastavno pomagalo i poticaj za daljnje učenje.
Ovakav način rada pokazuje da se priroda najbolje razumije kada je učenici mogu promatrati, dodirnuti, usporediti i prikazati vlastitim radom. Pješčani satovi i otisci u gipsu jednostavni su, izvedivi i zanimljivi zadaci koji povezuju biologiju, prirodu, ekologiju i istraživačko učenje.
Ovaj primjer dobre prakse može biti poticaj i drugim nastavnicima jer pokazuje kako se nastavne sadržaje može približiti učenicima na kreativan, praktičan i smislen način. Učenici pritom razvijaju znatiželju, preciznost, strpljivost, opažanje, zaključivanje i odgovoran odnos prema prirodi.
Članak priredile:
- Dijana Penava, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
- Snježana Crčić, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
