13. rujan 2016.

Zašto i kada učiti strani jezik

Autor: Maja Trinajstić

Da stara latinska poslovica koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš nije zaboravljena, govori činjenica da se u zemljama Europske unije znanje jednoga stranog jezika ne smatra više dovoljnim. Zbog želje da se očuva europska jezična i kulturna raznolikost, naglasak je na višejezičnosti, a to znači da bi se tijekom obaveznog obrazovanja svakom učeniku trebalo omogućiti učenje barem dvaju stranih jezika. Korist od učenja stranog jezika višestruka je. Ako za to postoji mogućnost, bilo bi dobro početi s učenjem u predškolskoj dobi, ali to nije presudno za kasniji uspjeh u svladavanju jezika.

Zašto učiti strani jezik?
Korist od učenja stranog jezika višestruka je. 

Kognitivni razvoj – istraživanja su potvrdila da poznavanje stranih jezika poboljšava kognitivni razvoj, te štiti mozak od propadanja kognitivnih funkcija, što može odgoditi pojavu demencije u poznim godinama. Istraživanje Sveučilišta u Yorku pokazalo je da „učestalo korištenje stranog jezika preslaguje i ojačava kontrolne mreže u mozgu zadužene za procesiranje oba jezika, što u konačnici pojačava mentalnu fleksibilnost, tj. sposobnost prihvaćanja promjena“.
Dokazano je i da poznavanje gramatike i pravopisa stranog jezika pomaže u razumijevanju vlastitog jezika. Kroz usporedbu, makar nesvjesnu, različitih jezičnih sustava, učenici lakše razumijevaju i usvajaju apstraktne gramatičke kategorije. Također, poznavanje jednoga stranog jezika, olakšat će i ubrzati usvajanje svakoga sljedećeg.  

Afektivni i socijalni razvoj – učenje stranog jezika uvijek je ujedno i učenje o drugom, o nekoj drugoj kulturi i drukčijim običajima. Uočavajući razlike i sličnosti između naše i drugih kultura, učenici će usvajati pozitivne vrijednosti tolerancije i otvorenosti, te steći dublje razumijevanje procesa u društvu. Učenici će uvidjeti da njihova kultura nije jedina, niti najbolja od svih – kultura je društveni konstrukt i kao takva je relativna, nikad apsolutna. 

Obrazovanje - Tijekom studija, a posebno na postdiplomskom studiju i tijekom različitih stručnih usavršavanja, većina će literature biti na stranom jeziku. Ovo se posebno tiče zemalja s malim brojem stanovnika poput Hrvatske, u kojima opsežno prevođenje strane stručne literature nažalost nije ekonomski isplativo. Dobro vladanje barem jednim stranim jezikom uvjet je za studiranje na stranim fakultetima.   

Tržište rada - učenik koji se po završetku formalnog obrazovanja služi dvama stranim jezicima ima bolje mogućnosti na hrvatskom i međunarodnom tržištu rada.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Barbara Brezigar, Janja Zupanić, Marijana Smuda Đurić
udzbenik
Ivana Vukančić, Andrea Thes
udzbenik
Gordana Barišić Lazar, Martina Ferić