Zašto pisati haiku poeziju u razrednoj nastavi? | Profil Klett
Haiga nagrađena na The 15th World Children's Haiku Contest, Japan

Haiga nagrađena na The 15th World Children's Haiku Contest, Japan

15. siječanj 2020.

Zašto pisati haiku poeziju u razrednoj nastavi?

avatar
Autor:

Haiku poezija tradicionalni je oblik japanskog pjesništva koji se proširio diljem svijeta te se smatra najkraćim poetskim oblikom. Najdosljedniji haiku sastoji se od triju stihova koji redom imaju 5-7-5 slogova, no haiku ukupno može imati između 12 i 20 slogova. Tema je najčešće priroda, veza čovjeka i prirode te godišnja doba. Haiku u pravilu nema naslov, ne podnosi kićenost i rimu te je vrijeme u kojem se događa gotovo u pravilu sadašnjost.

 

 

Otkrivamo prednosti haiku poezije u nastavi te u kojim se sve područjima može primijeniti. A kad još uvedemo i haigu - mogućnostima nema kraja. Ideje i primjere potražite u tekstu.

 

 

Autorica: Snježana Beletić, učiteljica savjetnica

 

Haiga je stvaralaštvo koje ujedinjuje haiku pjesmu i sliku, jedinstvena kombinacija dviju umjetnosti. Slika ne smije biti samo jednostavna ilustracija teksta niti tekst smije objašnjavati sliku. One se dopunjuju, a svaka zadržava svoju važnost i karakter. Svatko će ih spojiti prema vlastitom osjećaju sklada.

 

Priroda kao tema

Priroda je glavni sadržaj haiku poezije. Haiku traži suživot s prirodom, a priroda je tema koja prožima sve aspekte odgojno-obrazovnog rada. Haiku zovu i poezijom godišnjih doba. Promjene prirode kroz godišnja doba često promatramo i istražujemo u našem radu. Motiv je, dakle, vrlo lako naći i povezati s različitim nastavnim sadržajima.

Povezanost čovjeka i prirode

Pisanje haiku poezije traži poštovanje prema prirodi, razumijevanje i povezanost s biljkama, životinjama, livadama, potocima… U kurikulumu međupredmetne teme Održivi razvoj jedan je od ciljeva razvijanje solidarnosti, empatije i odgovornosti prema svim živim bićima i okolišu te motivacije za djelovanje na dobrobit okoliša i svih ljudi. Vidjeti vrapca bez roditelja, valove koji dotiču zoru, bubamare koje traže pupoljke, jutarnju rosu na bakinim ružama, medne nožice i miris livadnog cvijeća, podivljali val koji kotrlja kamenčiće, latice koje čekaju pčele… to je osjećaj suživota s prirodom.

 

Pišući o malim bićima uvažavamo prirodu. Razvijati svijest o povezanosti znači shvaćati život.

Učimo uživati u svakom detalju prirode

Haiku nas poziva da zastanemo kraj „običnih“ kadrova prirode i u njima nađemo jedinstvenu ljepotu, snažnu i neponovljivu. Sve je u prirodi važno koliko god nam se ponekad neki detalj činio običan. Sve u prirodi ima svoju ljepotu. Na učeniku je da uz našu pomoć prepozna detalj i učini ga njemu jedinstvenim.

Razvijamo kreativnost

Pisanjem haikua potičemo učeničku kreativnosti u pisanom stvaralaštvu i doprinosimo razvoju dječjega jezičnog izražavanja. Razvijamo stvaralaštvo uz osmišljenu primjenu jezika. U kurikulumu je posebno istaknut razvoj kreativnosti kroz različite stvaralačke jezične aktivnosti.

Razvijamo maštu i estetska mjerila

Osobita je vrijednost učenja i poučavanja hrvatskoga jezika razvijanje mašte i estetskih mjerila vrednovanja koje možemo primijeniti i u haiku poeziji. Iako je haiku jednostavan, on je i jedinstven, a za to je potrebna mašta, gledanje „drugim očima“, sloboda razmišljanja.

 

Pišemo na dijalektu

Haiku se piše i na dijalektima te tako učenik razvija vlastiti jezično-kulturni identitet komunikacijom na jezičnim idiomima materinskoga jezika te poštuje različite jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti, što je jedan od ciljeva zacrtanih u kurikulumu Hrvatskoga jezika.

 

Bogatimo rječnik

Svaki put kada učenik piše haiku, mora pronaći ogovarajuću duljinu i stil te ga uskladiti sa sadržajem, što zahtijeva bogaćenje rječnika i traženje sinonima.

Budući da je riječ o kratkoj formi, učenik je prisiljen izabrati bitno. Kako haiku ima jasno definiranu formu, traži disciplinu, a da bi se to moglo postići, mora se dotjerivati jezični izraz.

 

 

Haiku je formom prihvatljiv djeci

Haiku forma primjerena je djeci jer ne traži savršenstvo, nema uzvišenosti, teži se jednostavnosti. Baš stoga što učenici nemaju straha pred poezijom, što nemaju „ograda“ koje često sputavaju odrasle, nastaju prekrasna djela. Što ima ljepše nego nakon kompleksnih problemskih pitanja, analiza i usvajanja znanstvenih činjenica, istraživačkog rada u nastavi… odlutati u prirodu, opustiti se i uživati u jedinstvenom doživljaju?

 

Djeca obožavaju haigu

Spoj je to riječi i slike (hrvatskoga jezika i likovne kulture) koje ne moraju nužno biti rad istog učenika, što omogućuje suradnju među djecom, nudi im mogućnost za razgovor, iznošenje ekspresija, zajednički užitak u stvaranju. Najprije nastaje haiku, a potom haiga, likovni rad koji nije šablona, primjeren je dobi djeteta i čini cjelinu s napisanim.

 

Povezujemo kulture

Na susretima mladih haiku pjesnika po cijeloj Hrvatskoj povezivali smo se s ljubiteljima haiku poezije, a pri posjetu Veleposlanstvu Japana naučili smo mnogo o japanskoj kulturi.

Evo primjera sažetosti forme haiku poezije i objašnjenja:

 

Dan je pokupio

Sve svoje boje

Svjećarica samuje

 

Ovo je nagrađena haiku pjesma učenice 4. razreda Lare Zatezalo za koju je haiku pjesnik Robert Bebek napisao sljedeće: „Haiku je to o svjećarici i o njenoj, ipak varljivoj, zaboravljenosti i osami. Varljivoj, rekao bih, stoga što je bijela svjetlost koju mala ribarica baca u tamno tkivo noći bez mjeseca snažnija od svih boja koje je dan sa sobom pokupio. I o takvome se svijetu ne može ni pomisliti da bi što i na tren moglo ostati samo i nezamijećeno. Unatoč svojoj ljudskoj osamljenosti pod Suncem i pod Mjesecom i nemoći ribara, posade i male, krhke brodice.“

Kad haiku uđe u razred, on postaje bolje mjesto za rad. Ali haiku nije razred, haiku je stil života. Kad vam učenica za vikend pošalje poruku u kojoj iščitate haiku pjesme koje je napisala u trenutku boravka u prirodi, kad vam učenici ujutro na stol stave papiriće s haiku uradcima, a da vi to od njih ne tražite, onda znate da ste na dobrom putu. Vježbamo li osjete, svijet će biti ljepši u našim očima.

Pronađemo li kutke u kojima se dječje misli mogu zaigrati, pružit ćemo im mogućnost užitka. Uspijemo li ih naučiti uživati u prirodi oko nas, pružamo im veću šansu za sreću.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Kristina Čajo Anđel, Ankica Knezović
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Marina Gabelica, Renata Gredelj
udzbenik
Željkica Mamić, Ana Janković, Ružica Ambruš Kiš

Komentari

Slika korisnika smiljana.karlusic-kozar@gimnazija-peta-zg.skole.hr

Izvrstan prilog