8 najvažnijih digitalnih vještina kojima moramo poučiti djecu | Profil Klett

19. srpanj 2016.

8 najvažnijih digitalnih vještina kojima moramo poučiti djecu

Autor: Ivona Ivanišević

Što je digitalna inteligencija i zašto je postala presudna u svakodnevnom životu? Koje su najvažnije digitalne vještine kojima moramo poučiti djecu kako bi uspješno funkcionirala u svijetu budućnosti?

Novi trendovi u tehnologiji

Prema istraživanjima, posljednjih je desetak godina posebno ubrzana brzina i količina razmjene informacija, a društvene i ekonomske posljedice toga su višestruke. Stručnjaci predviđaju da će se unutar sljedećih 10 godina čak više od 90 posto svjetske populacije umrežiti putem interneta. Mogućnosti umrežavanja i globalne povezanosti su ogromne. No, svi ti trendovi u tehnologiji ipak stvaraju veliku nesigurnost u predviđanju kako ćemo komunicirati u budućnosti, a naša djeca će biti pravi pokusni kunići tih novih načina komunikacije.

Djeca ispred ekrana

U posljednja dva desetljeća djeca koriste digitalne tehnologije u sve mlađoj dobi i u sve dužim vremenskim periodima u danu. Najnovija istraživanja pokazuju da današnja djeca provedu više od sedam sati dnevno ispred ekrana – od televizije i kompjutera do mobilnih telefona i raznih digitalnih naprava. Taj vremenski period je veći od vremena koje djeca provedu s roditeljima, pa čak i od vremena provedenog u školi. S obzirom na količinu i vrstu posljedica, takvo provođenje vremena ima veliki utjecaj na psihičko i fizičko zdravlje djece. Stoga upravo o vrstama digitalnog sadržaja kojega konzumiraju, o tome koga upoznaju online te koliko vremena provedu uz kompjuterske sprave, uvelike ovisi smjer u kojem će se naša djeca razvijati.

Mogućnosti i opasnosti digitalnog svijeta

Digitalni je svijet veliko prostranstvo za učenje i zabavu i skriva nevjerojatne mogućnosti. No, u tom svijetu djeca su također izložena i mnogim rizicima, od nasilja na internetu, ovisnosti o tehnologijama, izloženosti neprimjerenim i nasilnim sadržajima, opasnosti od radikalizacije, prevarama i krađama identiteta i podataka. U tim su se slučajevima internetska pravila i načini vođenja internetskih stranica pokazala nedovoljnima, nejasnima i neuspješnima.

Odrasli u novom digitalnom okruženju

Osim rizika, drugi je veliki problem u digitalnom svijetu sve veća razlika između načina na koji tehnologiju koriste djeca i odrasli. Zbog ove razlike i razilaženja, roditeljima i nastavnicima je teško u potpunosti razumjeti rizike i opasnosti za djecu na internetu. Stoga je ponekad odraslima i teško poučiti djecu kako se na siguran i odgovoran način koristiti digitalnim tehnologijama. Zbog svega navedenoga važno je postaviti pitanje kako mi, kao roditelji i nastavnici, možemo pripremiti našu djecu za digitalno doba? Jedan od najvažnijih odgovora leži u razvijanju digitalne inteligencije.

Što je digitalna inteligencija?

Digitalna inteligencija ili skraćeno DQ predstavlja niz društvenih, emocionalnih i kognitivnih vještina koje omogućavaju osobi da se suoči s izazovima i potencijalnim opasnostima digitalnog svijeta. Ove se vještine mogu podijeliti na 8 velikih područja – vještina:

Digitalni identitet – način kako postaviti i kreirati osobni identitet i vlastitu reputaciju u digitalnom svijetu

Digitalna upotreba – razvijanje vještine korištenja digitalnih uređaja i uspostavljanje ravnoteže između vremena provedenog online i sudjelovanja u stvarnom životu

Digitalno osiguranje – sposobnost detektiranja digitalnih/internetskih opasnosti i korištenje alata za vlastitu obranu i zaštitu podataka

Digitalno sigurnost – vještina osvještavanja i upravljanja rizičnim ponašanjima i opasnim sadržajima te načini zaštite

Digitalna emocionalna inteligencija – vještina empatije i vještina načina izgradnje dobrih online odnosa

Digitalna komunikacija – sposobnost komunikacije i suradnje s drugima u zajedničkoj upotrebi digitalnih tehnologija i medija

Digitalna pismenost – vještina pronalaženja internetskih sadržaja, njihove procjene i upotrebe te kreiranja, kao i načini podijele tog sadržaja s drugima

Digitalna prava – sposobnost razumijevanja i očuvanja osobnih prava, uključujući prava na privatnost, intelektualno vlasništvo, slobodu govora i zaštitu od govora mržnje.

Odgovorna i mudra upotreba tehnologije

Imajući u vidu koliko je nužno razviti ove digitalne vještine uopće za funkcioniranje u današnjem (poslovnom) svijetu, iznimno je važno da ih kod djece razvijemo u duhu međusobnog poštovanja, empatije i razboritosti. Sve ove vještine omogućavaju mudru i odgovorno upotrebu tehnologije – nešto što će u budućnosti postati sve važnije. Na taj način, razvijajući digitalnu inteligenciju koja ima svoje uporište u humanim vrijednostima, pomoći ćemo djeci da na pravi način mogu vladati tehnologijom umjesto da tehnologija ovlada njima.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Područje Zagreba u rimsko doba

Ostaci rimskog naselja Andautonia u selu Šćitarjevo kraj Velike Gorice (foto: Fraxinus)

Ptolomej je Andautoniju označio na cesti Bononia – Neviodunum – Siscia, a Antoninov itinerarij na cesti Poetovio – Siscia. U doba rimskoga osvajanja Panonije Andautonija je vjerojatno služila kao uporišna točka za opskrbu rimske vojske. Municipalitet je stekla u doba Flavijevaca, u vrijeme kad dolazi do prve faze urbanizacije Panonije. Puno ime Municipium Flavium Andautonia potvrđuje ploča s počasnim natpisom nađena u Petrovini kod Velike Gorice.

Razgovori s nastavnicima povijesti - Zsolt István Vódli (Mađarska)

Zsolt István Vódli (foto: Peter Fredlake)

Zsolt István Vódli radi kao nastavnik od 2003. godine, a diplomirao je povijest, mađarski jezik i književnost, medijske i filmske studije te trenutno studira engleski jezik i književnost. O sebi kaže da je odrastao u multikulturalnom okruženju, gdje su Mađari, Srbi, Hrvati, Židovi i Romi živjeli zajedno i utjecali na njegovu buduću posvećenost toleranciji, prihvaćanju drugih, otvorenosti, što je ujedno i njegov edukacijski moto.

Stotinu godina od završetka Velikog rata

Proslava kraja rata

Učenici petih razreda, na početku učenja povijesti, nauče da povijesna znanost smatra završetak Prvoga svjetskog rata krajem povijesnog razdoblja koje nazivamo novim vijekom. Dakle, Prvi svjetski rat, odnosno njegov završetak početak je suvremenog doba u kojem živimo, a Veliki rat ipak nije okončao sve sukobe. Razlog tome treba tražiti u Versajskome poretku koji je nastao nakon mirovne konferencije u Parizu.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Gordana Barišić Lazar
udzbenik
Silvana Svetličić, Lidija Kralj, Nenad Hajdinjak, Darko Rakić, Bojan Floriani
udzbenik
Vesna Đurić