Bistri vitez: Don Quijote ili Miguel de Cervantes? | Profil Klett

28. rujan 2017.

Bistri vitez: Don Quijote ili Miguel de Cervantes?

avatar
Autor: Krunoslav Matošević

Miguel de Cervantes y Saavedra živio je na prijelazu 16. u 17. stoljeće, na razmeđi renesanse i baroka, kada na drugom kraju Europe istovremeno stvara još jedan bard svjetske književnosti – William Shakespeare. Sudbina se poigrala ovim umjetnicima: osim što su živjeli u isto vrijeme, stvorili neka od najvećih djela svjetske književnosti i umrli su istoga dana, 23. travnja 1616. godine. Upravo je zbog te činjenice, UNESCO navedeni datum proglasio Međunarodnim danom knjige.

 

Ako poznatu izreku Život piše najčudnije priče promatramo u kontekstu jednoga od najvećih svjetskih književnika svih vremena Miguela Cervantesa, moramo se složiti kako je ona uglavnom točna. Ta je priča postala toliko 'čudna' da je i četiri stoljeća nakon njegove smrti intrigirala i motivirala neka od najvećih imena svjetske umjetnosti kao što su Pablo Picasso, Salvador Dali, Orson Welles i G. W. Pabst.
 

Cervantist Martín de Riquer utvrdio je da je Cervantes kršten 9. listopada, a da je sigurno rođen 29. rujna 1547. godine (prije 470 godina), na dan svetog Mihovila Arhanđela pa je po njemu i dobio ime. Bio je skromnoga porijekla, ali je unatoč tome stekao dobru izobrazbu. U pratnji kardinala Acquavive otišao je u Italiju gdje je 1570. stupio u španjolsku vojsku, a 1571. sudjelovao u Lepantskoj bitci, u kojoj je izgubio lijevu ruku. Budući da zbog toga više nije mogao biti u vojnoj službi, život mu se mijenja te se, između ostaloga, počinje baviti i književnošću. Poslije je zajedno s bratom dospio u gusarsko zarobljeništvo u Alžiru gdje je proveo sljedećih pet godina. Nekoliko je puta bezuspješno pokušao pobjeći da bi ga na kraju otkupio svećenički red Presvetoga trojstva. Živio je skromno uz poniženja i nepravde, a zbog dugova je dospio i u zatvor gdje je počeo pisati svoj roman Bistri vitez don Quijote od Manche koji je postao prvi moderni roman svjetske književnosti i kojim je stekao svjetsku slavu.

 

Njegov glavni lik Alonso Quijano, neženja i pripadnik nižeg plemstva koji živi u selu u La Manchi, prividno izgubi razum zbog zastarjelih priča o vitezovima što ih stalno čita pa odluči krenuti u svijet ispravljati nepravde. Na putu ga prati seljanin Sancho Panza kojega promiče u svojega štitonošu. Pothvati završavaju tragično, odnosno unaprijed su osuđeni na propast zbog nesklada u Don Quijoteovu shvaćanju zbilje, njegove tvrdoglavosti u nakani da dosljedno živi u umišljenom svijetu ne bi li tako lakše preživio u naopaku svijetu u kojem doista mora živjeti. Na taj je način stvoren lik pojedinca koji je smiješan i uzvišen istodobno, a vremenom je prerastao običnu vitešku priču i postao općim simbolom čovjeka koji se bori za svoje ideale.

 

Iako je nastao prije više od 400 godina, roman je i danas vrlo zanimljiv i privlači publiku. Povodom Madridskih dana čita se 48 sati bez prekida, a čitaju ga najpoznatije ličnosti: književnici, glumci, pjesnici, glazbenici, pjevači itd.

 

Španjolski genije sahranjen je u samostanu Reda presvetog trojstva u Madridu, no grobno se mjesto vremenom zanemarivalo pa je u konačnici bilo izgubljeno. Takvom raspletu pogodovalo je i višekratno nadograđivanje i preuređivanje samostana. Znanstvenici su 2015. godine nakon višemjesečnih istraživanja u podzemnoj kripti samostana pronašli posmrtne ostatke za koje su vjerovali da su upravo Cervantesovi. Na taj je način najvećem španjolskom književniku nakon četiri stoljeća omogućena službena sahrana dostojna takvoga velikana, a kripta je uređena i otvorena za posjetitelje koji mu, osim čitanja njegovih djela, i na taj način mogu odati počast. 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Lutka: prijatelj i suradnik u učenju

Od 15. do 21. rujna 2018. godine, stanovnici Zagreba te svi njegovi posjetitelji moći će sudjelovati na Međunarodnom festivalu kazališta lutaka, PIF-u, na kojemu će šest dana moći gledati lutkarske predstave iz različitih zemalja te sa svojim najmlađima prisustvovati mnogobrojnim lutkarskim radionicama. Cilj je programa, kao i samoga festivala, pored starijih, ukazivati i na neke nove dosege i poglede na lutkarsku umjetnost.

Tisuću ždralova

Senbazuru se može definirati kao origami koji se sastoji od tisuću ždralova nanizanih na jednu nit. Ždral se u japanskoj kulturnoj tradiciji, uz kornjaču i zmaja, štuje kao sveta životinja za koju se vjeruje kako može doživjeti i tisuću godina. Senbazuru se prvotno davao kao svadbeni dar kojim se mladencima željelo tisuću godina sreće ili se s istim značenjem darivao kao dar novorođenčetu.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Julijana Levak, Iva Močibob, Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić
udzbenik
radni udžbenik hrvatskoga jezika za četvrti razred osnovne škole, 1.dio
udzbenik
Vesna Marjanović, Andrea Škribulja, Renata Gredelj, Marina Gabelica
udzbenik
Anđelka Rihtarić, Marina Marijačić, Gordana Ljubas, Diana Greblički-Miculinić, Tihana Fraculj, Senada Piria