Mlinarice u Engleskoj u vrijeme Prvog svjetskog rata

Mlinarice u Engleskoj u vrijeme Prvog svjetskog rata

08. ožujak 2019.

Kako je Prvi svjetski rat utjecao na položaj žena u društvu?

Autor: Tatjana Bednjanec

Položaj i tradicionalna uloga žena u europskim društvima počela se mijenjati u drugoj polovici 19. stoljeća. Ubrzani razvoj znanosti i industrijalizacija oblikovale su novi, moderan svijet u kojem su žene počele tražiti ukidanje barijera koje su ih činile inferiornim dijelom društva. Jedno od najvažnijih prava koje su žene željele za sebe,  pravo je političke participacije (pojednostavljeno rečeno - pravo glasa). Za to pravo borile su se sufražetkinje u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Sufražetkinje su svoje aktivnosti 1914. godine ostavile za bolja vremena i usredotočile se na što aktivnije sudjelovanje u ratnim naporima. Kada je postalo jasno da Prvi svjetski rat neće brzo završiti, angažman žena  postao je neophodan.

U predratnoj Britaniji, izvan domaćinstva zaposlena je bila tek četvrtina svih žena. Nakon dvije godine rata, žene su činile polovinu svih zaposlenih i nevjerojatnih tri četvrtine svih zaposlenih na poslovima proizvodnje mina. Nerijetko su uvjeti rada bili iznimno teški, a nesreće česte. Žene su počele preuzimati i drugačije vrste poslova. Postale su vozačice vlakova, inženjerke, policajke pa čak i bankarke.

Posebno je zanimljivo da su žene u Velikoj Britaniji zaigrale nogomet jer su nogometna natjecanja bila otkazana, budući da su mlađi muškarci bili unovačeni. “Munitionettes” (radnice u tvornicama mina) dobile su čast da zaigraju na terenima profesionalnih klubova, ali njihove nogometne karijere  trajale su isto koliko i rat.

Poraće je ženama donijelo nova iskušenja. Mnogi muškarci nisu se vratili iz rata, a oni koji jesu, bili su snažno obilježeni iskustvom rata. Mnogi su se teško nosili sa svojim invaliditetom ili psihičkim posljedicama rata (PTSP će službeno priznanje dobiti u vrijeme i nakon Vijetnamskog rata). Općenito, nekad patrijarhalna društva doživjela su krizu, jer mnogi muškarci više nisu bili u stanju biti hraniteljima obitelji, a posredno više nisu bili neupitni autoriteti. Žene su morale postati hraniteljicama obitelji, a poslove su uspjele zadržati samo zato što se poslodavcima ženska radna snaga isplatila - plaćali su žene upola manje od muškaraca na istome poslu.

Radnica u tvornici oružja Eddystone Rifle Plant
Radnica u tvornici oružja Eddystone Rifle Plant

Nakon rata Oxford je otvorio svoja vrata ženama. “Novi statut Sveučilišta iz 1920. koji je uvrstio žene u punopravno članstvo na Sveučilištu, a koji je stupio na snagu u listopadu te godine, omogućio je ženama koje su prethodno stekle i dobile priznanja na sveučilišnim ispitima da budu upisane (tj. prođu formalnu svečanost prijema na Sveučilište) i dobiju diplomu koja im je sada dodijeljena (opet, na svečanoj ceremoniji). Stoga je na prvoj ceremoniji na kojoj su žene mogle diplomirati, to učinilo više od četrdeset žena.” - Oxford University Archives 2018

Pariški je Sorbonne  još 1906. dobio prvu ženu profesoricu, Marie Curie. Ova dobitnica dviju Nobelovih nagrada za vrijeme rata  naučila je voziti automobil u želji da mobilna radiografija pomogne spašavati živote ranjenih vojnika. Tako je na jedinstven način sudjelovala u ratnim naporima.

Većina je europskih država 1918. i u godinama nakon Prvog svjetskog rata promijenila svoje zakone pa su žene izjednačene u političkim pravima s muškarcima. Žene su već 1918. stekle pravo da biraju i budu birane u Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Njemačkoj, Mađarskoj, Austriji, Poljskoj itd. Amerikanke su na to pravo čekale još dvije godine, a ironično je da je Francuska, poznata kao kolijevka borbe za građanska prava, svojim ženama isto pravo dala tek 1944. godine.

Žene u Hrvatskoj (odnosno tadašnjoj Jugoslaviji) dobile su pravo glasa tek 1945., ali žene u Hrvatskoj nisu zaostajale za Europljankama u pokušaju da nadrastu okvire društvene nejednakosti. To pokazuje život i djelovanje Marije Jurić Zagorke, prve hrvatske novinarke.

“Upućena u Beograd da izvještava iz parlamenta, povučena je natrag u Zagreb nakon samo nekoliko dana jer je svojim napisima toliko naljutila Pašića da joj je - kada je zatražila intervju - odbrusio da on ženama diže suknje, a ne daje intervjue, na što mu je ona opalila pljusku. Ne znamo pouzdano je li pljuska bila stvarna ili samo verbalna, ali znamo da je Zagorka – umjesto da i dalje bude politička reporterka – od tada morala pisati vijesti za crnu kroniku.” - Vladimir Matek

Sličnih primjera u odnosu prema ženama (novinarkama) može se, nažalost, pronaći u javnom prostoru i danas, što pokazuje da je puna jednakost žena, vrijednost koju tek treba dostići.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Dan sjećanja

Polje makova

Jedanaesti studenog dan je svršetka Prvog svjetskog rata i diljem svijeta obilježava se kao Dan sjećanja. Za učitelje Engleskog jezika pripremili smo prigodnu lekciju s idejama kako temu obraditi sa sedmim i osmim razredima.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Đurić
udzbenik
Damir Agičić
udzbenik
Gordana Frol, Helena Miljević Pavić
udzbenik
Tina Matanić, Toni Rajković