Mlinarice u Engleskoj u vrijeme Prvog svjetskog rata

Mlinarice u Engleskoj u vrijeme Prvog svjetskog rata

08. ožujak 2019.

Kako je Prvi svjetski rat utjecao na položaj žena u društvu?

Autor: Tatjana Bednjanec

Položaj i tradicionalna uloga žena u europskim društvima počela se mijenjati u drugoj polovici 19. stoljeća. Ubrzani razvoj znanosti i industrijalizacija oblikovale su novi, moderan svijet u kojem su žene počele tražiti ukidanje barijera koje su ih činile inferiornim dijelom društva. Jedno od najvažnijih prava koje su žene željele za sebe,  pravo je političke participacije (pojednostavljeno rečeno - pravo glasa). Za to pravo borile su se sufražetkinje u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama.

Sufražetkinje su svoje aktivnosti 1914. godine ostavile za bolja vremena i usredotočile se na što aktivnije sudjelovanje u ratnim naporima. Kada je postalo jasno da Prvi svjetski rat neće brzo završiti, angažman žena  postao je neophodan.

U predratnoj Britaniji, izvan domaćinstva zaposlena je bila tek četvrtina svih žena. Nakon dvije godine rata, žene su činile polovinu svih zaposlenih i nevjerojatnih tri četvrtine svih zaposlenih na poslovima proizvodnje mina. Nerijetko su uvjeti rada bili iznimno teški, a nesreće česte. Žene su počele preuzimati i drugačije vrste poslova. Postale su vozačice vlakova, inženjerke, policajke pa čak i bankarke.

Posebno je zanimljivo da su žene u Velikoj Britaniji zaigrale nogomet jer su nogometna natjecanja bila otkazana, budući da su mlađi muškarci bili unovačeni. “Munitionettes” (radnice u tvornicama mina) dobile su čast da zaigraju na terenima profesionalnih klubova, ali njihove nogometne karijere  trajale su isto koliko i rat.

Poraće je ženama donijelo nova iskušenja. Mnogi muškarci nisu se vratili iz rata, a oni koji jesu, bili su snažno obilježeni iskustvom rata. Mnogi su se teško nosili sa svojim invaliditetom ili psihičkim posljedicama rata (PTSP će službeno priznanje dobiti u vrijeme i nakon Vijetnamskog rata). Općenito, nekad patrijarhalna društva doživjela su krizu, jer mnogi muškarci više nisu bili u stanju biti hraniteljima obitelji, a posredno više nisu bili neupitni autoriteti. Žene su morale postati hraniteljicama obitelji, a poslove su uspjele zadržati samo zato što se poslodavcima ženska radna snaga isplatila - plaćali su žene upola manje od muškaraca na istome poslu.

Radnica u tvornici oružja Eddystone Rifle Plant
Radnica u tvornici oružja Eddystone Rifle Plant

Nakon rata Oxford je otvorio svoja vrata ženama. “Novi statut Sveučilišta iz 1920. koji je uvrstio žene u punopravno članstvo na Sveučilištu, a koji je stupio na snagu u listopadu te godine, omogućio je ženama koje su prethodno stekle i dobile priznanja na sveučilišnim ispitima da budu upisane (tj. prođu formalnu svečanost prijema na Sveučilište) i dobiju diplomu koja im je sada dodijeljena (opet, na svečanoj ceremoniji). Stoga je na prvoj ceremoniji na kojoj su žene mogle diplomirati, to učinilo više od četrdeset žena.” - Oxford University Archives 2018

Pariški je Sorbonne  još 1906. dobio prvu ženu profesoricu, Marie Curie. Ova dobitnica dviju Nobelovih nagrada za vrijeme rata  naučila je voziti automobil u želji da mobilna radiografija pomogne spašavati živote ranjenih vojnika. Tako je na jedinstven način sudjelovala u ratnim naporima.

Većina je europskih država 1918. i u godinama nakon Prvog svjetskog rata promijenila svoje zakone pa su žene izjednačene u političkim pravima s muškarcima. Žene su već 1918. stekle pravo da biraju i budu birane u Velikoj Britaniji, Irskoj, Kanadi, Njemačkoj, Mađarskoj, Austriji, Poljskoj itd. Amerikanke su na to pravo čekale još dvije godine, a ironično je da je Francuska, poznata kao kolijevka borbe za građanska prava, svojim ženama isto pravo dala tek 1944. godine.

Žene u Hrvatskoj (odnosno tadašnjoj Jugoslaviji) dobile su pravo glasa tek 1945., ali žene u Hrvatskoj nisu zaostajale za Europljankama u pokušaju da nadrastu okvire društvene nejednakosti. To pokazuje život i djelovanje Marije Jurić Zagorke, prve hrvatske novinarke.

“Upućena u Beograd da izvještava iz parlamenta, povučena je natrag u Zagreb nakon samo nekoliko dana jer je svojim napisima toliko naljutila Pašića da joj je - kada je zatražila intervju - odbrusio da on ženama diže suknje, a ne daje intervjue, na što mu je ona opalila pljusku. Ne znamo pouzdano je li pljuska bila stvarna ili samo verbalna, ali znamo da je Zagorka – umjesto da i dalje bude politička reporterka – od tada morala pisati vijesti za crnu kroniku.” - Vladimir Matek

Sličnih primjera u odnosu prema ženama (novinarkama) može se, nažalost, pronaći u javnom prostoru i danas, što pokazuje da je puna jednakost žena, vrijednost koju tek treba dostići.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Pet najboljih izvora za učenje geografije

Na koje sve načine učitelj geografije može poučavati svoje učenike geografskim vještinama i znanjima? Koji su najbolji izvori i materijali pomoću kojih učitelj može osmisliti zanimljivu i korisnu nastavu geografije? Koji oblici IKT-a su najučinkovitiji u nastavnom procesu? Zanimljive i konkretne odgovore na ova pitanja donosi australski učitelj geografije Keith Heggart iz Sydneya.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Neven Budak, Miljenko Hajdarović, Manuela Kujundžić, Šime Labor
udzbenik
Snježana Koren
udzbenik
Ana Tomljenović, Domagoj Švigir
udzbenik
Šime Labor, Manuela Kujundžić, Tin Pongrac, Jelena Šilje Capor, Snježana Vinarić