28. veljača 2018.

Marija Jurić Zagorka – žena snažna karaktera i velikih ambicija

avatar
Autor: Klara Šarčević

Na današnji dan, prije 145 godina rodila se najpoznatija hrvatska novinarka i književnica, Marija Jurić Zagorka.

Još kao djetetu nekakav unutarnji glas govorio joj je da mora učiti, raditi, čitati i obrazovati se, jer se jedino radom može oduprijeti svim životnim teškoćama i izazovima kojima su bile izložene žene toga doba. Bio je to za nju prvi i najveći životni uspjeh, njezina životna formula. Svoju prvu pravu sreću Zagorka je pronašla onaj dan kada je pošla u školu. Za cijelog svog školovanja bila je odličan đak te nadareno i talentirano dijete koje je svojim uspjehom dokazivalo i sebi i drugima vrijednosti svoje ličnosti.

 

Njezina je velika ambicija bila ući u krug hrvatskog novinarstva. Godine 1896. dobiva stalno zaposlenje u redakciji Obzora, uglednih zagrebačkih dnevnih novina te tako postaje prva hrvatska novinarka toga doba. Od 1925. do 1938. godine izlazio je časopis Ženski list kojemu je ona bila glavna urednica. Njime je htjela ukazati da žena može biti snažnija od muškarca, da se može samostalno brinuti o sebi i ne mora zavisiti ni o kome. Unatoč njezinom velikom i impresivnom radu u novinarstvu dominanta njezine ličnosti bila je književnost, odnosno književno stvaralaštvo.

Krajem tridestih godina postala je plodna i omiljena spisateljica pustolovno-povijesnih romana. Upravo zbog novinarstva i političke uloge prava ljubav bila joj je feljton-roman. Romani koji su proslavili Zagorku i dali joj izgled pisca koji ponajprije piše za čitaoca i njegovu dušu su: Grička vještica (Tajna krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus maleficarum, Suparnica Marije Terezije, Dvorska kamarila i Buntovnik na prijestolju), romani Kći Lotršćaka, Gordana, Jadranka, Kraljica Hrvata, Republikanci.

Tijekom cijeloga života Marija Jurić Zagorka izrazito se borila za svoja prava i ideje te bila dosljedna svojim načelima i tumačenjima. Pokazala je da žena nije samo majka i kućanica, već da se može samostalno brinuti o sebi, raditi kao i muškarac te ostvarivati ista prava. Zahvaljujući svojoj borbenosti, velikom trudu i radu te neodustajanju od svojih želja ostavila je snažan dojam na mnoge današnje književnike, ali i na čitaoce te se mnogi nanovo vraćaju njezinim djelima.

 

Budući da je bitna odrednica svih njezinih romana grad Zagreb, predlažemo Vam da zajedno sa Zagorkom prošećete ulicama grada Zagreba, vratite se u njegovu prošlost i pogledate u čemu je to ona pronašla inspiraciju za svoja djela...

https://www.profil-klett.hr/system/files/repozitorij/pdf/s.badic_-_sa_za...

 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Hrvatski jezik u Saboru - 170 godina

Razloga je za takav kritički govor bilo i više nego dovoljno. Naime, početkom 19. stoljeća hrvatski krajevi nisu imali zajednički standardni jezik. Svi govori i saborski zapisnici, počevši od druge polovice 13. stoljeća, bili su na latinskom jeziku, a u javnom se životu i radu, u pojedinim hrvatskim krajevima, nastojao nametnuti talijanski, odnosno njemački i mađarski jezik.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Budinski, Marina Diković, Gordana Ivančić, Saša Veronek Germadnik
udzbenik
E. Družijanić Hajdarević, Z. Lugarić, Z. Romić, L. Sykora-Nagy, G. Bartol, D. Jarec Tomorad, I. Đaković
udzbenik
Vesna Budinski, Katarina Franjčec, Saša Veronek Germadnik, Marijana Zelenika Šimić, Ivana Lukas