Pucanj u objektiv – „Slomljeni pejzaž“, spomenik Gordanu Ledereru | Profil Klett
Spomenik Gordanu Ledereru "Slomljeni pejzaž" (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)

Spomenik Gordanu Ledereru "Slomljeni pejzaž" (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)

28. srpanj 2016.

Pucanj u objektiv – „Slomljeni pejzaž“, spomenik Gordanu Ledereru

Autor: Ivona Ivanišević

Jedno od najljepših spomen-obilježja žrtvama Domovinskog rata spomenik je fotografu i snimatelju Gordanu Ledereru. Prije godinu dana, na 24. obljetnicu Ledererove smrti, u kolovozu 2015. godine javnosti je predstavljen spomenik nazvan „Slomljeni pejzaž“, autora kipara Petra Barišića i arhitektonskog studija NFO. Spomenik je postavljen kod Hrvatske Kostajnice, na brdu Čukur, upravo tamo gdje je Lederer i poginuo, na svom radnom mjestu, stradajući od hitca iz snajpera dok je snimao hrvatske vojnike u akciji tijekom srpskih napada na Pounje, u kolovozu 1991. godine u 33. godini.  

Spomenik je predstavljen na 24. obljetnicu Gordanove smrti (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik je predstavljen na 24. obljetnicu Gordanove smrti (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik "Slomljeni pejzaž"

Spomen-obilježje Gordanu Ledereru izrađeno je u obliku ogromnog fotografskog objektiva, unutar kojega je velika leća napukla, slomljena i propucana snajperskim metkom, simbolizirajući i samu Ledererovu smrt, smrt snimatelja koji je umro „naoružan“ samo svojom kamerom. Dizajniran na taj način spomenik predstavlja autentično svjedočanstvo o smrti snimatelja i novinara, ali istovremeno simbolizira i sirovu silu oružja, zaustavljeno izvještavanje i bilježenje istine o Domovinskom ratu. Time je spomenik posvećen ne samo Ledereru nego i ostalim fotografima, snimateljima i novinarima poginulima tijekom rata.

Spomenik je smješten u prekrasnoj prirodi na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik je smješten u prekrasnoj prirodi na brdu Čukur iznad Hrvatske Kostajnice (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Staza i spomenik

Smješten unutar prekrasne prirode i divnog okruženja, spomen-obilježje „Slomljeni pejzaž“ zapravo počinje stazom koja vodi prema spomeniku i koja se sastoji od 33 betonske ploče koje predstavljaju broj godina poginulog Lederera odnosno 33 okvira role filma, s brojevima utisnutim u beton ploča.

Kraj staze završava većom pločom na kojoj stoji klupa i pored nje napisana rečenica „… sada kad mirom dišu kolovoška jutra sja kroz banijska praskozorja svijetla sjeta u očima Gordana Lederera“. Na kraju te ploče, ali nešto dalje, na samoj je travi postavljen taj veliki fotografski objektiv odnosno propucana leća.

Staza s 33 ploče koje vode do spomenika (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Staza s 33 ploče koje vode do spomenika (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Snimatelj i fotograf Gordan Lederer

Iznimno talentirani fotograf i snimatelj HRT-a, Gordan Lederer je ostavio mnoge video zapise o prvim danima rata, koji su sakupljeni i montirani u dokumentarcu „Banijska ratna praskozorja“. Gordanove snimke svjedoče o posebno potresnim trenucima u kojima je u ranoj jutarnjoj magli uhvatio lica hrvatskih vojnika, njihova razmišljanja, poglede i kretanje tijekom izviđanja neprijateljskih položaja.

Spomenik Ledereru snimljen u noći (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Spomenik Ledereru snimljen u noći (fotografija: I. Dorotić i M. Bosnić)
Snaga zabilježenih sjećanja

Svojom jednostavnošću i jakom simbolikom, snagom koju nam svima daju zabilježena sjećanja, spomenik Gordanu Ledereru se na poseban način ističe među ostalim spomenicima Domovinskom ratu i posjetitelju ostavlja iznimno upečatljiv dojam, ali i prolazniku kroz grad Hrvatsku Kostajnicu koji spomenik može primijetiti kroz odbljesak slomljene leće.

http://www.hrt.hr/gordan-lederer/

http://vizkultura.hr/slomljeni-pejzaz/

http://vizkultura.hr/napuknuta-leca-kao-memorija/

http://petapixel.com/2016/06/29/giant-shattered-lens-memorial-fallen-photographer/

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Germanizmi u hrvatskom jeziku

Procjenjuje se da u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizama. Neki od njih su se već toliko ustalili u svakodnevnom govoru da nam se čini gotovo neprirodnim upotrijebiti hrvatski ekvivalent, a često ga se ne možemo ni sjetiti. Zato smo pripremili kratak pregled germanizama u hrvatskome jeziku i zadatke za obradu u razredu.

O studiji slučaja kao strategiji u nastavi povijesti

Članak iz kolumne o poučavanju povijesti

Studija slučaja (eng. case study) kao istraživačka je metoda prvi put primijenjena u školi za poslovnu administraciju harvardskoga sveučilišta u Bostonu početkom prošloga stoljeća. Studija slučaja podrazumijeva analizu specifične pojave, procesa ili događaja koji mogu poslužiti da se razjasne pojedini fenomeni i donesu relevantni zaključci.

Refleksija o protekloj školskoj godini – izazovi, napredak i kojim putem dalje

Samorefleksija?

Samorefleksija nastavnika najbolji je način za analizu i procjenu vlastite nastavne prakse. Vrijeme za samorefleksiju nije uzalud potrošeno vrijeme. Time zapravo skraćujemo put do zaključaka što je našu nastavu učinilo uspješnijom i sprečavamo ponavljanje onoga što nije bilo učinkovito. Refleksija se može činiti na različite načine, važno je samo postaviti prava pitanja. Evo nekih prijedloga:

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Vesna Đurić
udzbenik
Manuela Kujundžić, Anita Gambiraža Knez
udzbenik
Snježana Koren