Fizika | Profil Klett

Fizika

SPACE WEEK 2023 - Dvojezična radionica na otvorenom

Učenici šestih razreda OŠ Eugena Kumičića iz Slatine su nastavom na otvorenom, koju su vodile nastavnica engleskog jezika Silvija Mađarić i nastavnica fizike Martina Bukvić, kroz igru i druženje pokušali naučiti što više o planetima Sunčevog sustava i općenito o Svemiru kroz međupredmetnu poveznicu engleskog jezika i izvannastavne aktivnosti astronomije.  

DEMONSTRACIJA INERCIJE

Laboratorijske vježbe povezane su s razvijanjem kritičkog mišljenja, znanstvenog zaključivanja i rješavanje problema. Učenici su upoznati i primjenjuju zakone koji upravljaju kretanjem u raznovrsnim situacijama. Od učenika se očekuje da izračunaju učinak djelovanja sila na tijela, uključujući zakon inercije, povezanost između sile i ubrzanja, i narav sile između tijela.

Što fizičar kaže o sunčanju

Saša Ceci, fizičar s Instituta Ruđera Boškovića, na zabavan je način objasnio istine i zablude o sunčanja te dao lako razumljive odgovore na najčešća pitanja o koristi i štetnosti Sunčeva zračenja.

Upoznajte "kul" izraze u edukaciji

  • Koliko god “kul” i sjajno zvučao, STEM je zapravo akronim za prirodoslovlje, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (Science, Technology, Engineering & Mathematics). Odnosi se na skupinu disciplina koje prakticiraju prirodoslovci i inženjeri, koje bi se trebale poučavati na obuhvatan i interdisciplinaran način. Nasreću, skorašnji dodatak “A” koji se odnosi na “umjetnosti” (Arts), preinačio je STEM u još sjajniji akronim: STEAM.

Kako će nastajati zanimanja budućnosti?

Roboti neće zamijeniti svakoga radnika, a njihova će uporaba na radnome mjestu dovesti do više poslova namijenjenih kreativnim ljudima, poručuje tvrtka koja nastoji predvidjeti budućnost „The Future Laboratory“.

Umjetna inteligencija (AI) djelovat će zajedno s ljudima, preuzimajući teži i dosadniji dio posla, omogućujući ljudima da budu maštovitiji i produktivniji, tvrde stručnjaci iz tvrtke.

Aktivna učionica

Većina osnovnoškolske djece provede prosječno 70 posto svojeg vremena u učionici sjedeći. Štoviše, i izvan učionice opao je broj učenika koji pješače do škole dok, istodobno, sve veći broj provodi više vremena pred zaslonima. Djeca u dobi od pet do šesnaest godina danas provode prosječno šest i pol sati pred zaslonima u usporedbi s oko tri sata u 1995. godini.

Čudo japanskoga školskog sustava

Koliko vam vremena treba da pomnožite 21 puta 13? Jedna minuta, vjerojatno. A koliko za 123 puta 321? Više od minute, sigurno. Međutim japanska su djeca sposobna to riješiti u trenutku, pomoću nekoliko redaka. Svako dijete to može čak i petogodišnje. Oni ne uče brojeve napamet. Umjesto toga, crtaju i igraju se.

Pitate se kako je to moguće.

Moguće je zato što se nastava u toj zemlji usmjerava na kvalitetu poučavanja, a ne na kvantitetu.