Rad s učenicima oštećenog sluha u redovnoj nastavi | Profil Klett

02. ožujak 2020.

Rad s učenicima oštećenog sluha u redovnoj nastavi

Autor: Marija Galović

Svjetski dan uha i sluha – 3. ožujka posvećen je očuvanju sluha i zdravlju uha. Cilj obilježavanja tog dana je podizanje svijesti i promicanje aktivnosti u zajednici koje će unaprijediti zdravlje uha i sluha. Kako raditi s učenicima oštećenog sluha u razredu, posebno na nastavi stranog jezika, istražila je naša kolumnistica Marija Galović. Konkretne savjete potražite u tekstu!

 

Gluhoća ili oštećenja sluha koja se manifestiraju nagluhošću mogu nastati zbog urođenih, odnosno stečenih oštećenja, no gluhoća ili nagluhost mogu biti posljedice fizičkih oštećenja ili oboljenja nastalih tijekom života. Najteži problem predstavlja prelingvalna gluhoća koja nastaje prije rođenja i prije početka razvoja govora. Nažalost dijete koje ne čuje, ne može razviti niti normalan govor jer se jezik/govor uči oponašanjem onog što čujemo.

Veliki napredak u liječenju gluhoće predstavlja ugradnja umjetne pužnice kojom se oštećeni sluh znatno popravlja, no još uvijek je postotak djece s oštećenjima sluha značajan. Praksa je da se takvu djecu u što je moguće većem postotku uključuje u redovnu nastavu.

 

Bez obzira radi li se o prelingvalnoj ili kasnije stečenoj gluhoći, odnosno oštećenju sluha, posljedice se uglavnom manifestiraju kao:

- otežano usvajanje jezika i govora

- otežana komunikacija s okolinom

- otežano emocionalno i socijalno sazrijevanje

- otežani odgoj i obrazovanje

- mentalni umor zbog kojeg se često javlja i motorički nemir.

Oštećenja sluha imaju veliki utjecaj na razvoj govora i jezika

 

Što se nastave tiče, a posebno nastave jezika (bez obzira radi li se o nastavi materinskog ili stranog jezika), moramo svakako uzeti u obzir da oštećenja sluha imaju veliki utjecaj na razvoj govora i jezika. Posljedice koje primjećujemo kod takvih učenika su sljedeće:

- zaostajanje u usvajanju govora i jezika

- siromašniji vokabular

- učenik se fokusira na vizualno (obavezno uspostavlja vizualni kontakt s govornikom i to najčešće iz što je moguće veće blizine)

- produciranje jednostavnijih i kraćih rečenica.

Provođenje individualiziranog pristupa u nastavi

 

U sklopu individualiziranog pristupa u radu s takvim učenikom valja obratiti pozornost na sljedeće:

- prilagodba nastavnih sadržaja sastoji se u tome da se oni prilagode mogućnostima učenika, odnosno da se sačuva i interes i pažnja učenika tijekom nastavnog sata (nikada ti nastavni sadržaji ne bi smjeli biti duži vremenski period tijekom sata prezentirani isključivo verbalno).

- prilagodba prostora podrazumijeva adekvatan razmještaj učenika u razredu. Preporučuje se amfiteatralno organiziranje klupa (u polukrug), a učenik s oštećenjem sluha sjedi otprilike negdje u sredini polukruga. Tako vizualno, ali i slušno optimalno raspolaže pristiglim informacijama.

- prilagodba govora preporučuje izražavanje nastavnika (a po mogućnosti i ostalih učenika u razredu kad se obraćaju učeniku s oštećenjem sluha) jasnim, razgovijetnim i malo sporijim govorom. Često treba koristiti metafore i uvažiti aspekt njegovog smanjenog vokabulara.

- prilagodba jezika pak podrazumijeva pisanje kratkim i jasnim rečenicama zbog sporijeg procesuiranja informacija.

- prilagodba tekstualnih sadržaja podrazumijeva jednostavne i razumljive tekstove s čim je moguće više slikovnog materijala koji upotpunjuje one informacije koje dijete ne percipira sluhom. Osim slika zgodne su i sheme, grafikoni, te umne mape i slično. Učenika treba najprije uputiti kako se koristiti navedenim.

- prilagodba vremena se sastoji u tome da se učeniku po potrebi produlji vrijeme potrebno za rješavanje kako usmenih, tako i pisanih zadataka. Kod zadavanja domaće zadaće (količine i sadržaja) također je potrebno voditi računa o učenikovim mogućnostima i sposobnostima.

Trebaju li djeca s oštećenjima sluha učiti strane jezike?

 

Slušajući predavanje djelatnice iz poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG osjetila sam potrebu na kraju njezinog izlaganja postaviti pitanje je li preporučljivo djecu s oštećenjem sluha motivirati na učenje stranih jezika.

 

Odgovor je pozitivan, uz obrazloženje kako učenje stranog jezika pridonosi razvoju komunikacije i elokvencije jednako kod osoba s normalnim razvojem sluha, kao i kod onih kod kojih je taj osjet oštećen.

 

I za kraj jedan univerzalan savjet: U radu s učenikom/učenicom oštećenog sluha treba se posvetiti njegovim/njezinim mogućnostima tako da se uvažavaju njegove/njezine nemogućnosti. No naglasak je na mogućnostima učenika/učenice koje je potrebno staviti na prvo mjesto te maksimalno poticati njihov razvoj.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vodič za vrednovanje na daljinu u Njemačkom jeziku

Kako nastava na daljinu odmiče, sakupljamo sve više vrijednih iskustava, a uhvatili smo se u koštac i s vrednovanjem i ocjenjivanjem u Njemačkom jeziku. Naša stalna kolumnistica Marija Galović nakon našeg webinara sažela je sve mogućnosti vrednovanja uz tiskane i digitalne materijale Profil Kletta. U tekstu pronađite iskustva, načine i materijale za vrednovanje, kliknite na poveznice i uputite se u još jedan tjedan nastave na daljinu.

 

Valentinovo uz međupredmetne teme u Njemačkom jeziku

 

Međupredmetne teme jedan su od načina za ostvarivanje međusobnog povezivanja područja i tema različitih nastavnih predmeta. One su jednako tako i poveznica sa svakodnevnim životom, pa u nastavu, tako i Njemačkoga jezika, unose holistički pristup, fleksibilnost rada i životnost, čime se potiče motivacija učenika. Kako to izgleda na primjeru udžbenika Maximal 2, provjerite u tekstu.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja