Pomaknuto vrijeme - ljetno i zimsko računanje vremena | Profil Klett

01. srpanj 2016.

Pomaknuto vrijeme - ljetno i zimsko računanje vremena

Autor: Ivona Ivanišević

Svake jeseni i proljeća, u listopadu i ožujku, mediji nas iznova podsjećaju na pomicanje kazaljki na satu. Zašto postoji ljetno i zimsko računanje vremena i tko je prvi došao na tu ideju?

Svake jeseni i proljeća, u listopadu i ožujku, mediji nas iznova podsjećaju na pomicanje kazaljki na satu. Najčešće objašnjenje toga fenomena je pomoć poljoprivrednicima pri iskorištavanju jednog sunčanog sata više u brizi za svoje usjeve. No, ovo je zapravo opća zabluda. Prema novijim istraživanjima, poljoprivrednici širom svijeta smatraju da je to vrlo loš običaj jer pri mijenjanju uobičajenog vremena ustajanja oni sami moraju promijeniti cijeli raspored sjetve i žetve. Pravi razlozi uvođenja ljetnog odnosno zimskog računanja vremena leže u namjeri uštede električne energije. Na taj se način želi u potpunosti iskoristiti dnevno svjetlo za dnevne i radne obaveze umjesto nekontroliranog trošenja energije.

Sunčani sat, najstariji instrument za mjerenje vremena
Sunčani sat, najstariji instrument za mjerenje vremena
Prva ideja

Na ideju o pomicanju vremena prvi je došao američki učenjak i izumitelj Benjamin Franklin daleke 1784. godine. Kako je naveo u časopisu Journal of Paris, na taj način građani bi mogli bolje iskoristiti sunčane ljetne dane. Nakon toga, Britanci su čak pri Parlamentu počeli zagovarati pomicanje satova u jesen i proljeće kako bi ljudi mogli dulje uživati u dnevnoj sportskoj rekreaciji.

Slavni Shepherd gate clock u Kraljevskom opservatoriju u Greenwichu u Velikoj Britaniji
Slavni Shepherd gate clock u Kraljevskom opservatoriju u Greenwichu u Velikoj Britaniji
Ratni početak

Prve ozbiljne eksperimente s pomicanjem vremena potaknuli su Nijemci tijekom Prvoga svjetskog rata, 1916. godine zbog uštede energije za ratne akcije, što su prihvatile i Velika Britanija i SAD. Nakon međuratnog razdoblja, pomicanje sata je ponovno uveo američki predsjednik Roosevelt 1942. godine opet zbog ratnih uvjeta. Kao i većina europskih zemalja, sve su američke države pomicanje sata prihvatile 1960-tih godina. U Hrvatskoj je pomicanje vremena uvedeno 1983. godine.

Najstariji sačuvani mehanički sat iz 16. stoljeća pronađen je u Njemačkoj
Najstariji sačuvani mehanički sat iz 16. stoljeća pronađen je u Njemačkoj
Suvremeni svijet i posljedice

Ljetno i zimsko računanje vremena je i dalje tema rasprava znanstvenika i industrijalaca, a danas tu mjeru upotrebljava svega sedamdesetak zemalja svijeta. Mnoge su studije pokazale kako su uštede energije neznatne, odnosno u nekim zemljama tropskog pojasa energetski troškovi se čak i povećavaju zbog pretjerane uporabe klimatskih uređaja. Ipak, promjene sata i dalje izazivaju velike probleme u autobusnom i željezničkom prometu te u brojnim elektrotehničkim službama i zrakoplovstvu. Kako god bilo, nemojte zaboraviti pomaknuti kazaljke sata unazad 29. 10. 2016.!

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Nataša Svoboda Arnautov, Sanja Škreblin, Sanja Basta, Maja Jelić Kolar
udzbenik
Balenović Tomislav, Mirta Balenović
udzbenik
Tatjana Somer, Vesna Janko, Đurđica Regelja
udzbenik
Slaven Imre, Vesna Janko, Renata Kanceljak, Ivan Paradi, Zoran Stiperski