Učenici šestog razreda kroz nastavu Prirode istraživali su temu „Prijatelji i neprijatelji u vrtu” te sudjelovali u edukativnoj aktivnosti koja ih je povezala s praktičnim radom u školskome plasteniku.
Kroz suradničko učenje učenici su istraživali koje se biljke međusobno dobro surađuju, koje si pomažu u rastu i zaštiti od nametnika, a koje je bolje ne saditi jednu pokraj druge. Aktivnost im je pokazala da vrt nije samo prostor za uzgoj povrća, nego i pravo malo živo učilište u kojemu se može učiti o prirodi, biljkama, kukcima, tlu, zdravlju i odgovornom odnosu prema okolišu.
Učenici su kroz praktične primjere upoznali kako biljke mogu međusobno surađivati. Neke biljke svojim mirisom odbijaju štetnike, neke privlače korisne kukce, neke poboljšavaju kvalitetu tla, a neke štite susjedne biljke od bolesti i nametnika. Tako su učili o dobrim susjedima u vrtu, poput rajčice i bosiljka, mrkve i luka, krastavaca i kopra, salate i rotkvice te graha, tikvice i kukuruza. Upoznali su i primjere biljaka koje nije dobro saditi zajedno jer mogu usporavati rast, natjecati se za hranjive tvari ili privlačiti iste štetnike.
Stečeno znanje učenici su povezali s praktičnim radom u školskom plasteniku. Učenici u Jarmini izradili su edukativni sadržaj s prikazom biljaka „prijatelja“ i „neprijatelja“ te su ih pričvrstili na plastenik. Na taj je način plastenik postao još zanimljiviji, korisniji i poučniji prostor za učenje. Sadržaj će učenicima služiti kao podsjetnik pri sadnji i njezi biljaka, ali i kao poticaj da naučeno primijene kod kuće, u vlastitim vrtovima i povrtnjacima.
Posebna vrijednost ove aktivnosti je u tome što učenici znanje stječu istraživanjem, promatranjem i radom vlastitim rukama. Takvo znanje ostaje trajnije jer je povezano sa stvarnim životom. Učenici uče kako mogu uzgojiti zdravu hranu, smanjiti potrebu za uporabom kemijskih sredstava te pravilnim kombiniranjem biljaka pomoći prirodi da sama održava ravnotežu.
Kroz ovakve aktivnosti potiče se ekološka proizvodnja hrane, važna za očuvanje zdravlja ljudi, tla, vode, zraka i cijeloga okoliša. Ekološki uzgoj usmjeren je na prirodne načine zaštite biljaka, očuvanje plodnosti tla i smanjenje uporabe kemijskih sredstava. Povrće uzgojeno na prirodniji način ima i veliku odgojnu vrijednost jer djeca uče cijeniti trud, vrijeme i brigu potrebne da bi hrana došla od sjemena do stola.
Učenici su razgovarali i o tome zašto se u ekološkom vrtlarstvu nastoji izbjegavati pretjerana uporaba umjetnih, odnosno mineralnih gnojiva. Iako se ona u poljoprivredi ponekad koriste radi bržega rasta biljaka, njihova nepravilna ili prekomjerna uporaba može narušiti prirodnu ravnotežu tla. Tlo nije samo zemlja u koju sadimo biljke, nego živi sustav pun korisnih mikroorganizama, glista i drugih organizama koji pomažu biljkama pri rastu. Previše umjetnih gnojiva može osiromašiti tlo, smanjiti njegovu prirodnu plodnost i onečistiti podzemne vode ispiranjem hranjivih tvari, osobito nitrata.
Zato se učenike potiče da upoznaju prirodnije načine prihrane biljaka, poput korištenja komposta, stajskog gnoja, malča, biljnih pripravaka i pravilnog plodoreda. Na taj način ne hrane samo biljku, nego dugoročno čuvaju i obogaćuju tlo. Takav pristup razvija svijest da se hrana ne proizvodi samo za danas, nego i za buduće generacije.
Aktivnost „Prijatelji i neprijatelji u vrtu” ima višestruku vrijednost. Ona povezuje učenike dviju škola, potiče suradnju, istraživački rad, odgovornost i praktične vještine, ali i razvija svijest o važnosti zdrave prehrane i očuvanja okoliša. Učenici uče da svatko od nas može dati doprinos zdravijem, čišćem i održivijem načinu života.
Ovakvi primjeri pokazuju koliko je važno povezivati školu sa stvarnim životom. Znanje o biljkama „prijateljima“ i „neprijateljima“ nije korisno samo za nastavu Prirode, nego i za svakodnevni život. Ono učenicima može pomoći da jednoga dana samostalno uzgajaju vlastito povrće, donose odgovorne odluke o prehrani i razumiju koliko su čovjek, biljke, životinje i okoliš međusobno povezani.
Na taj način školski plastenik postaje mnogo više od prostora za sadnju – postaje mjesto učenja, suradnje, zdravih navika i razvijanja ekološke svijesti.
Članak priredile:
- Dijana Penava, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
- Snježana Crčić, prof. biologije i kemije, učitelj savjetnik
