Tekst pripremila profesorica kemije, Lidija Žišković iz OŠ M.J. Zagorke iz Zagreba
Pisanje ispita nikada ne prođe bez stresa, a pogotovo kada ga moramo pisati kemijskom olovkom. Greške se događaju i najboljima, ali kako ih ispraviti? Nema brisanja, samo križaj. Ako križamo, test izgleda neuredno. Ah, ta kemijska! Tko te izmisli!?
Slavoljub Penkala!
Slavoljub Penkala rođen je 20. travnja 1871. u slovačkome gradiću Liptovskom Mikulašu. Dobio je ime Eduard koje je poslije, nakon što se zaljubio u Zagreb, kroatizirao (pohrvatio) u Slavoljub.
Jedan je od najvažnijih izumitelja s početka 20. stoljeća.
Od najranije mladosti Penkala je pokazivao zanimanje za prirodno-tehničke znanosti: fiziku, kemiju, teorijsku i praktičnu mehaniku, te za njihovu primjenu u praksi.
Sam je ispričao da u kući nije bilo sata koji nije rastavio da bi vidio kako rade mali zupčanici. Kad bi ga zaprepaštena majka zatekla kako rastavlja satne mehanizme, izgrdila bi ga, a on bi smireno i pribrano opet sastavio sat, koji bi i dalje točno radio. Često je skidao i brave na ladicama stola želeći otkriti što točno pomiče ključ u bravi.
Ima li i među vama, mladima, osoba s takvim zanimanjem za prirodne znanosti?
Dok su njegovi vršnjaci vrijeme provodili igrajući se, mali je Eduard dane provodio u svojoj „radionici“. Boravio je u prirodi gdje je mogao otkrivati mnoge stvari. Oduševljavale su ga ptice i leptiri, a razumijevanje i oponašanje njihove sposobnosti letenja postat će Slavoljubu životni san.
Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Bielitzu. Nakon mature, 28. rujna 1892. godine počinje studirati medicinu u Beču. U Dresdenu je diplomirao kemijsko inženjerstvo na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi 25. ožujka 1898. Doktorsku disertaciju napisao je iz područja organske kemije.
Penkala je govorio, čitao i pisao njemački, slovački, poljski i mađarski, a služio se i francuskim jezikom. Pohađao je sate violine gdje je upoznao svoju buduću suprugu, pijanisticu Emiliju Stoffregen. Penkala je bio i glazbeno vrlo nadaren. Svaki instrument koji bi uzeo u ruke svirao bi izrazito dobro, iako je bio amater.
U Zagrebu se nastanjuje sa suprugom na tadašnjem Trgu cara Franje Josipa 15 (današnjem Trgu kralja Tomislava 17). Na toj adresi otvara svoju prvu radionicu u kojoj proizvodi svoje izume.
Slavoljubov najpoznatiji izum je automatska mehanička olovka – današnja „penkala“.
Kao ilustraciju kolika je na samome početku bila popularnost Penkalina izuma zanimljivo je reći da je samo na osnovi 10 uzoraka mehaničke olovke koje je odaslao po Europi Penkali stiglo narudžbi za izradu 100.000 olovaka.
Mnogo je pažnje posvećivao reklamiranju svojih izuma. Sam je osmislio dizajn zaštitnoga znaka svojega poduzeća – simpatičnoga čovječuljka s golemim ušima i špicastim nosom (što je zapravo Penkalina karikatura koju je nacrtala njegova šogorica). Penkala je imao guste, crne brkove, češljao se prema gore i imao živ pogled. Uvijek je nosio elegantna odijela, a u ruci štap, što je tada bilo vrlo moderno.
Ministarstvo financija u Budimpešti 1904. godine imenuje ga kraljevskim kontrolorom mjera u Zagrebu. Zagreb se Penkali toliko svidio da je odlučio svoju službenu prisegu potpisati hrvatskim imenom Slavoljub.
U doba ministra Khuena Héderváryja, kada je vladala opća mađarizacija, takva se gesta tumačila kao politički istup, što je imalo veliki odjek među hrvatskim intelektualcima. Penkala je bio žestoki protivnik mađarske vlasti te ogorčen i nesretan što je svaki svoj patent morao prijaviti Mađarskomu kraljevskom patentnom uredu. No Penkalino znanje, obrazovanje i sposobnosti respektirale su i ugarske vlasti, te je 2. siječnja 1917. imenovan za natkontrolora.
Ing. Slavoljub Penkala od početka svojega poduzetničkog i inovatorskog pothvata stalno povećava proizvodnju i iz svoje radionice na Trgu kralja Tomislava 17 ubrzo se seli u Prašku ulicu 3.
Godine 1906. počinje suradnja između Edmunda Mostera i ing. Slavoljuba Penkale, iz koje nastaje tvrtka Penkala-Moster. Zajednički počinju graditi novu tvornicu u današnjoj Branimirovoj ulici, koju 1911. završavaju i stvaraju zajedničko dioničko društvo Penkala-Edmund Moster d.d.
Izum mehaničke olovke koju ne treba šiljiti, penkale, Slavoljub Penkala patentirao je na gotovo svim kontinentima. No mnogi ljudi koji svakoga dana drže penkalu u ruci još ne znaju da je taj epohalni izum djelo Zagrepčanina i smatraju da naziv „penkala“ dolazi od engleske riječi pen, tj. pero.
Današnja je penkala kemijska olovka koja ima kuglicu od karbida ili nehrđajućega čelika promjera 0,7 mm, a tinta je vodootporna na bazi ulja i akrilnih boja.
- U koju ćemo vrstu tvari smjestiti tinte za kemijske olovke, flomastere, printere?
- Koja svojstva moraju imati bojila/tinte kojima se pune kemijske olovke?
- Koja je uloga metalne kuglice u kemijskim olovkama? Što je karbid?
- Kojega agregatnog stanja mora biti tvar koja služi kao tinta?
- Što bi mogao/mogla upotrijebiti kao tintu, a nalazi se u tvojoj kuhinji?
- Gdje ćeš odbaciti stare sasušene tonere, flomastere i boje kojima se koristiš na satu likovne kulture?
- Prouči čime su pisali ljudi tijekom povijesti? Što su upotrebljavali kao „tintu“?
- Zašto je važno bilježiti svoje spoznaje, opažanja, zaključke?
- Kako i zašto kemičari bilježe svoja opažanja i zaključke?
Pokušajte!
Pribor i kemikalije: polovica svježega limuna, nekoliko kapi vode, posuda, komadić tkanine (može vam poslužiti pamučni štapić za uši, kist, čačkalica), bijeli papir i izvor topline.
Tijek rada:
Napravite nevidljivu tintu na sljedeći način:
- iscijedite limun u posudu i dodajte nekoliko kapi vode
- žlicom promiješajte tekućinu
- umočite komadić tkanine (kist, štapić) u zdjelu i njome napišite nekoliko riječi na bijelome papiru
- pričekajte dok se potpuno ne osuši
- kada želite pročitati poruku, stavite papir u blizinu izvora topline – ispred ručne baterije ili žarulje koja svijetli i poruka će izići na vidjelo.
Obrazloženje:
Limunov sok oksidira pod utjecajem topline i tamni, a taj proces omogućit će vam otkrivanje zapisanih tajni. Ako nemate limun, nevidljivu tintu možete napraviti i s mlijekom, sokom od naranče, jabuke ili luka, sodom bikarbonom, sapunicom, medom, octom ili bijelim vinom.
Proširenje pokusa matematičkim računom: Odredite najmanji omjer limunova soka i vode potreban da se vidi napisana poruka na papiru.
Recept se zasniva na kiselo-baznim indikatorima. Među njih spada fenolftalein, indikator koji je u lužnatom ružičast, u neutralnom i kiselom bezbojan.
Napišemo li nešto na papiru otopinom fenolftaleina kao tintom, neće se vidjeti. Za otkrivanje pisma najbolje je poprskati papir vodenom otopinom amonijaka.
Mjesta prethodno natopljena fenolftaleinom bit će ružičasta. Amonijak postupno isparava (i djelomično veže CO2 iz zraka) pa se trag ponovno gubi.
Nezgodno je što je amonijak otrovan, a njegove pare jako zagušljive. Umjesto amonijaka može se upotrijebiti otopina sode bikarbone, ali tada pismo neće nestati samo od sebe, nego se mora navlažiti nekom kiselinom, npr. limunskom ili octom.
Kad se tinta osuši, tragovi se prikrivaju vidljivim pismom preko nevidljivoga.
Nevidljiva tinta (preuzeto sa http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=2105 )
Pridružite se Penkala Facebook grupi za mlade hrvatske znanstvenike / istraživače, one koji to tek žele postati i sve simpatizere.
Budite široke ruke i u grupi svakako podijelite:
- opis vlastitoga (ili tuđeg) istraživanja, objavljeni rad ili znanstveni nastup
- informacije koje su korisne drugima (primjerice ljetne škole, doktorski programi, konferencije) ili zanimljive popularnoznanstvene članke
- istraživačke probleme i prijedloge, pitanja i nedoumice vezane uz određenu temu.
Na https://medium.com/penkala-blog pratite tekstove mladih hrvatskih znanstvenika (i istraživača iz industrije) te članke o njihovim istraživanjima, idejama i otkrićima!
Grupa se okuplja i izvan virtualnoga svijeta na druženju Mutimir https://udruga-penkala.hr/ i prigodnim okupljanjima i predavanjima.
IZVORI:
- http://www.tozpenkala.hr/slavoljub-penkala
- http://geniuscroatia.com/dt_portfolio/eduard-slavoljub-penkala/
- http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=2105
- https://www.facebook.com/groups/penkala/?ref=br_rs
- https://alternativaza-vas.com/index.php/clanak/article/nevidljiva-tinta-od-samo-dva-sastojka
