UN-ovi Ciljevi održivog razvoja

09. travanj 2018.

UN-ovi Ciljevi održivog razvoja u radu s djecom i mladima

Autor: Veljko Armano Linta

“Naša generacija je posljednja koja može stati na kraj najgorim posljedicama klimatskih promjena i prva s bogatstvom i znanjem da iskorijeni siromaštvo. Zbog toga je potrebno neustrašivo vodstvo svih nas” - Helen Clark, UNDP administrator

 

Posebnost UN-ovih Ciljeva održivog razvoja iz 2015. g. jest to što je u njihovoj izradi, koja je trajala dvije godine, putem mreže službenih institucija i udruga, sudjelovalo oko sedam milijuna ljudi. I premda su Ciljevi uvelike rezultat kompromisa, radi se o jednom od najvećih participativnih pothvata u povijesti, što im daje poseban legitimitet i relevantnost.

I Hrvatska je, kao članica UN-a, potpisnica Ciljeva te je preuzela na sebe obvezu da ih provede. Način provedbe Ciljeva održivog razvoja ovisi o dobroj volji svake pojedine države i ne postoje kazne za neprovođenje Ciljeva, pa stoga postoje i razlike u konkretnoj akciji koju države poduzimaju: dok Estonija, u suradnji s organizacijom Gaia Education, radi kurikularnu reformu s fokusom na održivost, mnoge države ne rade sustavno na obrazovanju za održivost i ne shvaćaju da je zadnji čas za temeljitu preobrazbu civilizacije.

Koja je uloga učitelja u provedbi Ciljeva održivog razvoja?

Svi obrazovni djelatnici jedini imaju priliku unutar postojećih kurikularnih i organizacijskih okvira, kakvi god ti okviri bili, pronaći način da nastavne sadržaje povežu s održivošću i da teme održivosti obrađuju interdisciplinarno i međupredmetno.

Naime, održivost se često pogrešno poistovjećuje s ekologijom. I premda je ekološka održivost nevjerojatno bitna jer o njoj ovisi hoćemo li moći disati, piti, jesti, i imati energije i materijala za bilo što što hoćemo učiniti, ona nije jedini aspekt održivosti. Dovoljno je pogledati popis 17 Ciljeva održivog razvoja i shvatit ćemo da postoji društvena, ekonomska i svjetonazorska strana održivosti.

Kakve to veze ima sa mnom?

Čitajući Ciljeve energetske održivosti, moglo bi nam se učiniti da se neki Ciljevi bave problematikom koja je relevantnija za jedan dio svijeta, dok se neki drugi Ciljevi bave pitanjima koja su veći problem negdje drugdje. Nemojmo se zavaravati: Zahvaljujući tehnologiji, ekonomiji, rastućem broju ljudi i klimatskim promjenama, toliko smo povezani da ne postoji niti jedan Cilj koji se ne tiče svih nas. Štoviše, nećemo ništa postići ako se globalna koordinacija ne uskladi s lokalnom akcijom.

U odgoju i obrazovanju odgovorne i proaktivne generacije ljudi koji ovaj planet zovu domom, svi koji radimo s djecom i mladima trebamo proniknuti u taj holistički pristup održivosti kako bismo im ga mogli prenijeti i osmisliti aktivnosti u tom smjeru.

Ciljevi održivog razvoja odličan su alat za strukturiranje vlastitih misli, ali i planova za suradnju unutar škole, lokalne zajednice i šire.

K tome, Ciljevi održivog razvoja su nešto što trebamo prenijeti djeci i mladima, ne kao popis 17 razdvojenih pojmova, već kao kostur povezanih dijelova, navodeći ih da što proaktivnije otkrivaju veze među njima i projektiraju pozitivne domino-efekte te osmišljaju aktivnosti kojima bi se ti efekti mogli postići u stvarnosti.

'Overshoot day'

Prošle godine smo na globalnoj razini ušli u ekološki dug 2. kolovoza (Earth Overshoot Day). Zamislite to kao branje bosiljka: Ako imamo bosiljak u teglici i povremeno uberemo koji listić, bosiljak će – uz dovoljno sunca, vode, zraka i kvalitetnog tla – i dalje uspijevati. Ali ako krenemo prebrzo tamaniti listove, bosiljak se neće stići regenerirati i nakon nekog vremena ćemo ga uništiti. Tako je i s našim planetom. Ako trošimo prirodne resurse brže nego što se stignu regenerirati, uništavamo i ekosustave i vlastitu civilizaciju. A prošle godine smo trošili resurse kao da imamo 1,7 planeta, a ne samo jedan! U Hrvatskoj smo još rastrošniji od svjetskog prosjeka: trošili smo kao da imamo 2,2 planeta na raspolaganju!

Je li tehnološki napredak odgovor?

Ako ga dobro usmjerimo i promijenimo svoje navike, tehnološki napredak nam može pomoći. Tu spada, primjerice, odvajanje otpada i recikliranje, korištenje obnovljivih izvora energije, učinkovitiji uređaji za grijanje itd. Ali istraživanja pokazuju da to nije dovoljno i da moramo proizvoditi, kupovati i konzumirati manje stvari, a to znači i da smisao života moramo naučiti pronaći u nečemu što nije shopping, kao i da društvenu predodžbu «uspjeha» moramo razdvojiti od statusnih simbola i eksponencijalnog bogaćenja. Na sreću, istraživanja pokazuju da kvalitetan društveni život ima jako pozitivan utjecaj na zadovoljstvo životom, samo trebamo naučiti kako rješavati konflikte i graditi skladne zajednice, od malih do velikih.

Ekonomski rast ili održivi razvoj?

Jedan od problema s kojim smo suočeni je da ako smanjimo proizvodnju, gradnju i ostale aktivnosti kojima ugrožavamo naš planet, smanjit ćemo i bruto društveni proizvod (BDP), onu brojku koju svi političari obećavaju povećati. To je nezgodno jer ćemo, ako ne budemo povećavali BDP, imati problem s otplatom dugova. A to je paradoks s kojim je suočena većina svijeta: rast BDP-a je povezan s ekološkim problemima, a istovremeno je nužan za vraćanje dugova. Na sreću, i pravila igre u ekonomiji se mogu mijenjati – ona ne moraju biti ovakva na kakva smo navikli, niti su uvijek bila takva. Ali bitno je da što više ljudi zna osnove o tome kako mudro baratati svojim novcem, i kako su politika i ekonomija povezani.

Održivost, dakle, nije samo pitanje ekologije.

Da bismo očuvali ekosustave koji nam doslovno omogućuju da dišemo, pijemo, jedemo, stvaramo i uživamo u životu, moramo bolje razumjeti i preobraziti način na koji nam funkcioniraju društvo, ekonomija i kultura, odnosno svjetonazor. Ne možemo računati na stručnjake s čarobnim štapićima, nego se svi trebamo zainteresirati i angažirati u pravom smjeru. Taj interes i angažman počinju od malih nogu, kako s «malim» stvarima poput sadnje i branja bosiljka, tako i s velikim idejama i inovacijama.

Uloga obrazovanja u promjeni

No je li kurikularni sadržaj toliko usredotočen na održivost koliko bi morao biti s obzirom na hitnost svjetskih i lokalnih kriza? Je li način na koji je organizirana nastava toliko integrativan koliko bi morao biti s obzirom na to da održivost zahtijeva interdisciplinarnu sinergiju, gledanje iz više perspektiva, suradnju intuicije i intelekta, i snalaženje u složenim sustavima? Kakvi god bili odgovori na ta pitanja, ključna je interakcija između svakog pojedinog nastavnika i nastavnice i njihovih učenika i učenica.

Iako ćemo možda još neko vrijeme pričekati da Hrvatska pođe putem Estonije i preradi cijeli kurikul u smjeru obrazovanja za održivost, sve je veći broj učitelja i učiteljica koji pronalaze načine da u rad s djecom uvrste teme i aktivnosti koje podižu njihovu svijest i senzibilitet. Osim toga, sve je veći broj vrtića, škola, knjižnica... koje surađuju s nevladinim udrugama koje organiziraju eko-radionice, od kompostiranja i vrtlarenja, do izrade hotela za kukce, recikliranja, uređenja prostora materijalom koji bi inače završio na otpadu, i još puno toga.

UN-ovi Ciljevi održivog razvoja

Nevladine udruge su odigrale veliku ulogu i u definiranju UN-ovih Globalnih ciljeva održivog razvoja pa je u tom procesu putem različitih kanala sudjelovalo oko sedam milijuna ljudi iz cijelog svijeta. Ciljevi pokrivaju ekološke, društvene i ekonomske aspekte, ali su međusobno povezani pa upoznavanjem s Ciljevima možemo shvatiti kako rad na postizanju jednog cilja utječe i na druge ciljeve, ali i kako potpuno postizanje jednog cilja nije moguće bez paralelnog angažmana na ostalim ciljevima. Zato nam Ciljevi mogu poslužiti kao nit vodilja i mjerilo kada razmišljamo – i dogovaramo se – o tome kako međupredmetno integrirati nastavne teme.

Osim toga, Ciljevi održivog razvoja nas mogu nadahnuti na to da u najrazličitijim nastavnim sadržajima pronađemo prostor za aspekt održivosti, ali i da razvoj učeničkih vještina i kompetencija uparimo s razvijanjem senzibilnosti za održivost i konkretnim akcijama za povećanje održivosti u svakodnevnom životu i lokalnoj zajednici. Uz to, Ciljevi održivog razvoja nam daju priliku da povežemo svijest o lokalnim procesima sa sviješću o globalnim procesima, što je jako važno jer je zbog samog broja ljudi u svijetu, ali i zbog tehnološke i ekonomske povezanosti, nužno problemima pristupati iz obje perspektive.

Zato je bitno upoznati se s Ciljevima u kontekstu holističke održivosti, a ne ih tretirati kao pjesmicu za učenje na pamet ili «petoljetku» koju ćemo fragmentirano i bez razumijevanja pokušati ostvariti.

Ukoliko želite saznati više o primjeni UN-ovim Ciljevima održivog razvoja, prijavite se na besplatni webinar ovdje ili naknandno pogledajte snimku, a više o Ciljevima možete pročitati ovdje.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Obilježavanje Dana planeta Zemlje u Osijeku kroz ekološki osviještene umjetničke intervencije

ReArt festival, koji se  već treću godinu održava u Osijeku, predstavlja mjesto susreta raznih tipova umjetnika i kreativaca te povezuje kreativnost, umjetnost, znanost i ekologiju. Kao najava samog festivala održat će se „ReArt piknik“ u subotu 22. travnja 2017. na livadi kod Državnog arhiva u Osijeku.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja