Velike slike ili kako ponavljanje gradiva učiniti smislenijim | Profil Klett
Tragovi

30. travanj 2021.

Velike slike ili kako ponavljanje gradiva učiniti smislenijim

Autor: Valerija Turk - Presečki

Repetitio mater studiorum est. Kad učenicima govorimo da je ponavljanje majka znanja, nastojimo ih podučiti osnovama učenja. Pritom vjerojatno nismo mislili na mehaničko ponavljanje činjenica iz bilježaka i njihovo doslovno pamćenje. Smisleno ponavljati znači logički povezati dijelove i uočiti veze u gradivu koje učimo. Što je smislenija obrada informacija, to je veća njihova trajnost.

Ponavljanje gradiva sastavni je dio planiranja nastave. Redovno ga provodimo nakon niza nastavnih aktivnosti ili obrade teme. Ponavljanje predstavlja stanovito zaokruživanje cjeline, pomaže nastavniku da sistematizira obrađeno gradivo, a učenicima da konsolidiraju znanje te lakše prate gradivo koje će učiti. Kako metodički kreiramo sate ponavljanja i razmišljamo li o svrsi ponavljanja u pojedinim fazama učenja? Ponavljanje gradiva u nastavi povijesti često se poistovjećuje s utvrđivanjem usvojenosti činjeničnoga znanja. O važnosti činjeničnoga znanja više smo puta dosad govorili, no nije na odmet spomenuti da, iako je neophodno, ne bi trebalo biti jedina svrha nastave. Zamislimo da su nastavne aktivnosti i sadržaj učenja stabla u šumi. Nakon što upozna različite vrste stabala, učeniku je potrebno pomoći da razumije kako izgleda i funkcionira cijela šuma. Znanje dobiveno partikularnim aktivnostima potrebno je uklopiti u šire razumijevanje prošlosti kako bi učenik stvorio veliku sliku razdoblja koje proučava. Takvo znanje odlikuje se velikom otpornošću na zaborav.

Izraz velika slika (eng. big picture) dolazi iz anglosaksonske nastavne prakse povijesti i stručne literature te je u vezi s engleskim kurikulumom povijesti. Teme se obrađuju tako da se sastoje od pregleda koji služi kako bi se ljudi, događaji i procesi stavili u širi kronološki kontekst i sadržaja za dublju obradu na kojima se analiziraju povijesni fenomeni primjenjujući, prije svega, učenje istraživanjem i aktivnom konstrukcijom znanja. Pregled omogućuje učenicima da dobiju veliku sliku o razdoblju koje proučavaju te da smisleno reorganiziraju sadržaje.

Ideja velike slike može se primijeniti i na satovima ponavljanja. Ponavljati se može pomoću jedne osmišljene aktivnosti u dijelu sata, može se produžiti na cijeli sat ili više nastavnih sati. Ponavljati možemo nakon jedne ili više obrađenih tema ili nakon obrade cijele domene ukoliko gradivo obrađujemo dijakronim pristupom. Ponavljanje gradiva cijeloga razreda čini njegovo usustavljivanje što je iznimno korisno kako bi učenik sagledao procese kojim se bavio tijekom cijele školske godine. Ponoviti gradivo možemo tako da stavimo naglasak na povijesne koncepte. Tako npr. srednjovjekovnu ekonomiju možemo ponoviti samo kroz koncept vremena i prostora te kontinuiteta i promjena upotrebom nekoliko povijesnih karata i dobro usmjerenim pitanjima. Ponavljanja mogu poslužiti da lokalnu ili nacionalnu povijest kroz, primjerice, lentu vremena ili tablicu stavimo u širi kontekst Europe i svijeta. Sve će ovisiti o dobro planiranoj i osmišljenoj metodičkoj pripremi i našoj ideji kako učenici mogu što uspješnije sagledati veliku sliku.

Ponavljanje gradiva nikako ne bi smjelo biti suhoparno za naše učenike. Izgradnja velikih slika može biti kognitivno izazovna te potaknuti aktivno učenje i rješavanje problema. Učenici bi na satu ponavljanja ipak trebali nešto raditi i razmišljati o tome što rade, a ne mehanički odabirati i prepisivati određene podatke.

U nastavku slijede tri primjera strategija za ponavljanje gradiva. Uz svaki primjer opisani su koraci kako se strategija može koristiti i njezine moguće varijacije ovisno o kognitivnoj težini zadatka.

Primjer 1. - Izrada lente vremena

Ponavljanje gradiva pomoću lente vremena strategija je koju često koriste nastavnici povijesti. Umjesto da učenici mehanički popunjavaju lentu događajima ili ih redaju kronološkim redom, ovaj pristup možemo učiniti kreativnijim na ove načine:

Prvi korak

Podijelite učenicima kartice na kojima su ispisani povijesni događaji. Svaki učenik neka uzme jednu karticu. Nastavnik zadaje zadatak da učenik o navedenome događaju na poleđini kartice ispiše mjesto, vrijeme, što se dogodilo, u kojoj zemlji, koji su ljudi bili uključeni i slično. Na ploči ili na zidu nalijepite od papira izrađenu lentu vremena. Kreativnija verzija bila bi da u razredu pripremite rastegnuti konopac koji predstavlja lentu vremena. Lenta vremena može se izraditi i u nekome digitalnom alatu. Nakon što učenici ispišu podatke o događaju, lijepe karticu (ili kvače kvačicama na konopac) na lentu vremena pazeći pritom na kronološki slijed događaja. Učenici čitaju događaje kronološkim redom. Nastavnik proziva učenika da razredu objasni događaj koji je obrađivao kad dođe na njega red.

Drugi korak

Nakon što su poredali događaje kronološkim slijedom, nastavnik može zatražiti od učenika da događaje grupiraju po određenome ključu. Ukoliko, primjerice, obrađuju srednji vijek, možemo zatražiti da izdvoje one događaje koji govore o moći srednjovjekovnih vladara, ulozi Crkve, pitanju investiture, životu običnih ljudi, ulozi plemstva i slično.

Treći korak

Od učenika zatim možemo zatražiti da zamisle kako pišu knjižicu o povijesti srednjega vijeka. Od navedenih procesa opisanih u koraku 2., potrebno je izdvojiti one za koje smatraju da mogu biti podnaslovi u njihovoj knjizi. Druga je mogućnost da navedene procese poredaju po određenome redoslijedu u njihovoj knjižici, a zatim objasne zašto je to tako. Time s učenicima vježbamo procjenu važnosti i njihovu sposobnost argumentacije odabira.

Slika 1. Grafički organizator u obliku sata za ponavljanje. Tema Gospodarstvo i komunikacije. Za svaki podnaslov predviđeno je 10 minuta.
Slika 1. Grafički organizator u obliku sata za ponavljanje. Tema Gospodarstvo i komunikacije. Za svaki podnaslov predviđeno je 10 minuta.
Primjer 2. - Upotreba grafičkih organizatora

Grafički organizatori mogu biti vrlo motivirajući način ponavljanja gradiva, osobito ako su učenicima vizualno privlačni i izazovni. U obilju grafičkih organizatora dobar izbor za nastavu povijesti čini tzv. sat za ponavljanje (engl. revision clock). Radi se o vrsti grafičkoga organizatora koji je podijeljen na 12 dijelova po 5 minuta. U svaki dio nastavnik upisuje pitanje na koje učenik treba odgovoriti u zadanome vremenu od 5 minuta. Uloga nastavnika je da učenike upozori kad je vrijeme isteklo, nakon čega se pomiču na iduće pitanje u smjeru kazaljke na satu. Učenike je važno prethodno informirati da zbog ograničenoga vremena u polje upisuju samo ono što je ključno kao odgovor na pitanje. Sat za ponavljanje možemo koristiti i u kognitivno složenijim zadacima. U polja, primjerice, možemo upisati događaje pa od učenika zatražiti da procijene njihov značaj ili utjecaj na pojedine skupine ljudi. Sat je moguće podijeliti na manje polja, npr. na 6 polja po 10 minuta ako je učenicima potrebno dati više vremena za odgovor. Također ga je moguće zadati za domaću zadaću i zatražiti od učenika da u pojedino polje dodatno ucrtaju određene simbole ili ubace sliku/fotografiju ili graf.

Članak o korištenju grafičkih organizatora potražite na ovoj poveznici.

Slika 2. Ponavljanje gradiva radom na konceptima. Kako se poimala moć i autoritet vladara u srednjemu i ranome novom vijeku?
Slika 2. Ponavljanje gradiva radom na konceptima. Kako se poimala moć i autoritet vladara u srednjemu i ranome novom vijeku?
Primjer 3. - Upotreba slikovnih izvora

Ponavljanje gradiva može se odraditi pomoću slikovnih povijesnih izvora. U jednostavnijoj verziji učenicima možemo dati set slikovnih izvora, a zatim zadati da ih poslažu kronološki ili kategoriziraju po određenim obilježjima.

Strategija ponavljanja pomoću slikovnih izvora iznimno je korisna ako želimo da učenici gradivo ponove radom na povijesnim konceptima. U prvome primjeru (slika 2.) učenici će ponoviti koncept usporedbe i sučeljavanja te kontinuiteta i promjena. Također je svrha ponoviti koncepte prvoga reda – srednjovjekovnu monarhiju i apsolutnu monarhiju. Nastavnik ponavljanje započinje postavljanjem ključnoga pitanja: Kako se poimala moć i autoritet vladara u srednjemu i ranome novom vijeku?. Iz samoga pitanja jasno je da se naglasak stavlja na usporedbu i sučeljavanje te na promjenu. Učenici dobivaju dva slikovna izvora: prikaz Rikarda Lavljeg Srca i portret Luja XIV. U prvome koraku analiziraju prikaze koristeći pitanja za analizu slikovnih izvora. U drugome koraku dopunjavaju izvore naučenim podatcima o vladavini pojedinih vladara. Vladavina Rikarda Lavljeg Srca obilježena je sudjelovanjem u križarskim ratovima i odsustvom iz kraljevstva. Vladaru su važni simboli kraljevske vlasti, kruna i prijestolje, predstavlja se kao ratnik što su mogli vidjeti i na kraljevskome pečatu. Luj XIV. prikazuje se raskošno i bogato odjeven. Luksuzna odjeća i stav tijela oličenje su izreke „Država, to sam ja!“ i apsolutnoga stila vladavine.

U trećemu koraku učenici bi trebali izdvojiti sličnosti i razlike te uočiti što se s vremenom promijenilo, a što je ostalo isto. Zaključuju kako su vladari u različitim povijesnim razdobljima drugačije poimali svoju ulogu u državi i društvu.

Slika 3. Turner, The fighting Temeraire, 1838. Ponavljanje gradiva radom na konceptima. Znači li promjena ujedno i napredak?
Slika 3. Turner, The fighting Temeraire, 1838. Ponavljanje gradiva radom na konceptima. Znači li promjena ujedno i napredak?

Idući primjer kognitivno je zahtjevniji i primjereniji srednjoškolskome uzrastu, a govori o tome kako umjetničku sliku možemo upotrijebiti na satu ponavljanja radeći pritom na složenim konceptima kontinuiteta i promjene te povijesne perspektive. Slika 3. prikazuje brod Temeraire, a naslikao ju je engleski slikar William Turner 1838. godine. Radi se o engleskome ratnom jedrenjaku koji je sudjelovao u povijesnoj Bitki kod Trafalgara 1805. godine. Posljednja plovidba jedrenjaka kojega parobrod vuče prema posljednjemu sidrištu označava njegov kraj i uništenje. Zalazak sunca simbolički prikazuje dolazak doba industrije i pare te nestanak staroga vremena i vrijednosti. Jedrenjake će zamijeniti moderni parobrodi. Turnerova slika izvrsno može poslužiti na satu ponavljanja tako da učenici ponove gradivo odgovarajući na pitanja:

  • Kako Turnerova slika prikazuje novo doba?
  • Što donosi novo doba?
  • Koja je njezina poruka?
  • Kako umjetnik vidi novo doba?

U drugome koraku učenici se dijele u grupe. Svaka grupa dobiva zadatak napisati koje su bile posljedice industrijske revolucije. U idućemu koraku učenici dobivaju T-tablicu. Posljedice koje su naveli trebaju sortirati u kolonu napredovanje ili nazadovanje. Ako želimo ponoviti koncept povijesne perspektive, učenike možemo usmjeriti da istovremeno razmisle za koji je društveni sloj promjena značila napredak, a za koji ne.

Literatura
  1. Foster, Rachel. “Speed cameras, dead ends, drivers and diversions: Year 9 use a road map to problematise change and continuity”. Teaching History 131 (2008), Assessing Differently Edition.
  2. Foster, Rachel, Kath Goudie. “‘Miss, did this really happen here?’ Exploring big overviews through local depth”. Teaching History, 160 (2015), Evidential Rigour Edition.
  3. Riley, Michael. Big stories and big pictures: making outlines and overwiews interesting. Teaching History 88 (1997): 20–22.
  4. Nutall, Dan. Possible futures: using frameworks of knowledge to help Year 9 connect past, present and future. Teaching History 151 (2013), Continuity Edition.
  5. Big-Picture Thinkers and Detail-Focused Thinkers: Implications for Students and Teachers. https://inservice.ascd.org/big-picture-thinkers-and-detail-focused-thinkers-implications-for-students-and-teachers/ (Pristup: 4. 5. 2021.)

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke
Zanima nas

Nove udžbeničke serije u Profil Klettu

Kako bismo aktivno sudjelovali u kreiranju nove paradigme poučavanja za sve škole i učitelje koji ove godine počinju raditi prema eksperimentalnom programu pripremili smo IZZI program za Školu za život te nove udžbeničke komplete za Informatiku od petog do osmog razreda.

O studiji slučaja kao strategiji u nastavi povijesti

Članak iz kolumne o poučavanju povijesti

Studija slučaja (eng. case study) kao istraživačka je metoda prvi put primijenjena u školi za poslovnu administraciju harvardskoga sveučilišta u Bostonu početkom prošloga stoljeća. Studija slučaja podrazumijeva analizu specifične pojave, procesa ili događaja koji mogu poslužiti da se razjasne pojedini fenomeni i donesu relevantni zaključci.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Neven Budak, Miljenko Hajdarović, Manuela Kujundžić, Šime Labor
udzbenik
Vesna Đurić
udzbenik
Šime Labor, Manuela Kujundžić, Tin Pongrac, Jelena Šilje Capor, Snježana Vinarić