Vremeplov 5 - novi pristup poučavanju povijesti | Profil Klett
Novi Vremeplov 5

02. rujan 2018.

Vremeplov 5 - novi pristup poučavanju povijesti

Autor: Miljenko Hajdarovic

Uz Vas smo i ove školske godine kako bismo zajedno oblikovali interaktivne obrazovne pristupe i načine zabavnoga, zanimljivog poučavanja te istražili inkluzivna rješenja u poučavanju povijesti. Novi komplet Vremeplova za poučavanje povijesti sadrži udžbenik, radnu bilježnicu i digitalne obrazovne sadržaje.

Iskustvo stručnog tima

Peteročlani stručni tim je pri izradi materijala iskoristio više od sedam desetljeća zajednički prikupljenog iskustva u osnovnoj školi. Udžbenik su napisali Manuela Kujundžić, Neven Budak i Šime Labor. Dodatne izvore i mnogobrojna pitanja u radnoj bilježnici oblikovali su Duša Šarunić, Manuela Kujundžić i Šime Labor. Digitalne obrazovne sadržaje oblikovao je Miljenko Hajdarović. 

 

Novi Vremeplov 5, udžbenik povijesti za peti razred, donosi promjene u poučavanje povijesti.

 

Uz znatno smanjenje količine činjenica i bolju prilagođenost dobi učenika, materijali u udžbeniku, radnoj bilježnici i digitalni obrazovni sadržaji usmjereni su na istraživanje i razvoj vještina. Učenici uz pomoć učiteljica/učitelja počinju istraživati povijest proučavanjem raznih vrsta povijesnih izvora koji ih vode od prilagođenih metoda istraživanja do samostalnog kritičkog promišljanja, zaključivanja i prezentiranja istraženog.

 

Vremeplov 5 tako ostvaruje temeljnu ideju novog kurikuluma da "školski predmet Povijest pridonosi osobnom rastu i sazrijevanju učenika te daje temelje za cjeloživotni razvoj i napredovanje". Tiskano izdanje obuhvaća osnovni tekst i različite vrste izvora za pet tematskih cjelina od upoznavanja s historiografijom preko kronoloških razdoblja od prapovijesti do kraja starog vijeka. 

 

Teme iz prošlosti su povezane s današnjim prostorom Hrvatske gdje god se takva poveznica može ostvariti te su kroz brojna pitanja aktualizirane s današnjim vremenom.

Digitalna povijest

IZZI digitalni obrazovni sadržaj tematski prati udžbenik i učenicima pruža mogućnost samostalnog istraživanja na različitim vrstama izvora (uz korištenje animacija, video isječaka, ilustracija i karata). Učenici u brojnim kvizovima samostalno provjeravaju svoje znanje i vještine koje su razvili. Učenicima će tijekom godine na raspolaganju biti čak 51 digitalni obrazovni sadržaj za samostalno istraživanje. Na kraju svake cjeline otvoreni su i ispiti za provjeru znanja.

 

Koristeći oba izdanja učiteljice i učitelji mogu lakše poučavati povijest pružajući učenicima različite metode učenja sukladno učeničkim interesima i potrebama. Digitalni obrazovni sadržaji ne ponavljaju sadržaj udžbenika i mogu biti izvrstan dodatak poučavanju.

 

Digitalni obrazovni sadržaji omogućuje inkluzivni prikaz učenicima s posebnim obrazovnim potrebama. 

Prijedloge priprema nastavnih sati i planova za eksperimentalni program naći ćete u našem Metodičkom kutku ili ovdje. Za kreativniji i lakši rad pripremamo za Vas i seriju webinara, a uvodni webinar Vremeplov 5 - uvod u školsku godinu pogledajte na poveznici i upoznajte članove autorskog tima.

 

Galerija: 

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Zašto obilježavamo Dan antifašističke borbe?

Partizanke na Visu, 1944.

 

Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kraj Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba u Hrvatskoj, ali i u ovome dijelu Europe. Istoga je dana osnovana i partizanska grupa kod Vrgorca.

 

O studiji slučaja kao strategiji u nastavi povijesti

Članak iz kolumne o poučavanju povijesti

Studija slučaja (eng. case study) kao istraživačka je metoda prvi put primijenjena u školi za poslovnu administraciju harvardskoga sveučilišta u Bostonu početkom prošloga stoljeća. Studija slučaja podrazumijeva analizu specifične pojave, procesa ili događaja koji mogu poslužiti da se razjasne pojedini fenomeni i donesu relevantni zaključci.

Stotinu godina od završetka Velikog rata

Proslava kraja rata

Učenici petih razreda, na početku učenja povijesti, nauče da povijesna znanost smatra završetak Prvoga svjetskog rata krajem povijesnog razdoblja koje nazivamo novim vijekom. Dakle, Prvi svjetski rat, odnosno njegov završetak početak je suvremenog doba u kojem živimo, a Veliki rat ipak nije okončao sve sukobe. Razlog tome treba tražiti u Versajskome poretku koji je nastao nakon mirovne konferencije u Parizu.

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja

udzbenik
Đurić, Peklić
udzbenik
Manuela Kujundžić, Šime Labor, Neven Budak
udzbenik
Damir Agičić

Komentari

Slika korisnika leona.zebec@skole.hr

Jedan jako bitan predmet i strucan.Naravno da nije bilo povijesti nebi bilo ni sadasnjosti a tako se nebi ni razvila buducnost.
Slika korisnika patrik.sneperger@os-fkfrankopan-krk.skole.hr

loše jer nema zadataka
Slika korisnika Borna Delavec

Zanimljivo