Tekst napisale:
mr. Sanja Basta, izvrsna savjetnica; OŠ 22. lipnja, Sisak
Nataša Svoboda Arnautov, izvrsna savjetnica; Osnovna škola Đure Deželića Ivanić-Grad
Stres je prirodna reakcija organizma na zahtjeve koji se doživljavaju kao izazovni ili ugrožavajući. Kada je učestao i neadekvatno reguliran, može negativno utjecati na osobno zdravlje, odnose i profesionalnu učinkovitost. Učitelji su svakodnevno izloženi brojnim stresorima, a pritom se od njih očekuje emocionalna stabilnost, profesionalna smirenost i stalna prilagodba promjenama u obrazovnom sustavu. S obzirom da učiteljska profesija nosi sa sobom sve veće zahtjeve, odgovornosti i pritiske, ističe se kao jedno od najstresnijih zanimanja u današnjem društvu.
Uzrok stresa na radnom mjestu mogu biti različite prepreke i problemi, a prema Kyriacou (2001), stres u učiteljskoj profesiji izazivaju sljedeći faktori.
Istraživanja provedena u Hrvatskoj i svijetu (prema Basta i Svoboda Arnautov, 2025) pokazala su da su najčešći izvor stresa za učitelje: poučavanje nemotiviranih učenika, održavanje discipline, vremenski pritisak, administrativni poslovi, promjene, izloženost stalnoj procjeni drugih osoba, odnos s kolegama, loši radni uvjeti, samopoštovanje i status u društvu. Učitelji su sve više opterećeni administrativnim poslovima – pisanjem planova, izvještaja, evaluacija, dokumentacije za učenike s teškoćama, raznih izvješća i sl. Povećan je broj učenika s teškoćama u ponašanju, sve je izraženija učenička pasivnost, uočene su poteškoće u postavljanju granica te otežana suradnja s roditeljima i sve to dovodi do emocionalne iscrpljenosti i osjećaja nemoći. Reforme obrazovnoga sustava, kurikulske promjene, digitalizacija nastave od učitelja traže stalno prilagođavanje i učenje, često bez odgovarajuće edukacijske i tehničke podrške. Nedostatak sustavne emocionalne i profesionalne podrške, slaba ulaganja u mentalno zdravlje djelatnika, kao i nedovoljno priznanje za svakodnevni rad, pogoršavaju naš osjećaj iscrpljenosti.
Da bi učitelj mogao uspješno funkcionirati i komunicirati na svim razinama – biti produktivan na poslu, poučavati i rješavati probleme, biti fleksibilan i otvoren za promjene, izazove i prevladavanje prepreka treba biti otporan i mentalno zdrav. Mentalno zdravlje podrazumijeva pozitivan stav i odnos prema sebi i drugima, pozitivnu sliku o sebi, visoku razinu samosvijesti i samopoštovanja, osjećaja kontrole i optimizma te sposobnost suočavanja s problemima. O kvaliteti mentalnog zdravlja ovisi naša komunikacija, doživljavanje prisnosti, empatije i ispunjavajućih odnosa s osobama u okruženju. Mentalno zdravi učitelji su emocionalno i psihološki otporni i time sposobniji oporaviti se od čestih izazova, trauma i anksioznosti. Zadovoljan i zdrav učitelj puno će lakše postići i održavati pozitivno razredno ozračje u kojem će kvalitetnije poučavati svoje učenike i surađivati s roditeljima i kolegama.
Početkom 2025. godine autorice ovog članka provele su istraživanje o stavovima učitelja vezanim uz njihovo mentalno zdravlje, te načinima i strategijama brige o sebi koje im pomažu u očuvanju mentalnog zdravlja. Anketni upitnik je, osim osnovnih demografskih podataka, sadržavao 22 pitanja, a ispunio ga je 71 ispitanik. U članku će biti prikazani samo pojedini dijelovi provedenog istraživanja.
Odgovori ispitanika potvrđuju rezultate prethodnih istraživanja jer učitelji u velikom postotku ističu da ih stresnima čine adminstrativni poslovi (provođenje pravila i procedura), rad s učenicima koji nisu motivirani za rad i koji se neprimjereno ponašaju, zatim nedostatak profesionalnog priznanja i poštovanja društva i nadležnih službi te nezadovoljstvo plaćom za vrlo zahtjevan i odgovoran učiteljski posao. Manje od polovine ispitanika kao uzrok navodi ograničene resurse, tj. nedostatak materijala u učionicama i zastarjelu tehnologiju.
U nastavku članka slijede grupirani odgovori ispitanika na pitanje Što još osjećate kao uzrok stresa i tjeskobe u Vašem učiteljskom poslu?.
- Loši odnosi u kolektivu – s kolegama i ravnateljem.
- Pritisak ravnatelja.
- Rad u smjeni i ulazak na zamjene ako su kolegice bolesne jer na birou nema učiteljskog kadra.
- Neodgovarajući radni prostor – zbog potresa smo smješteni u drugoj školi.Ž
- Međuljudski odnosi koji nisu dobri, nisu pozitivni i opušteni.
- Nedostatak kolegijalnosti i podrške u zbornici.
- Nerazumijevanje nadređenih.
- Pedagoška administracija – bavljenje silnom "papirologijom " umjesto učenicima.
- Pritisak na redovitost u vođenju pedagoške administracije.
- Osjećaj da ću nešto zaboraviti napisati ili predati na vrijeme.
- Pedagoška dokumentacija, osobito svakodnevne i individualizirane različite vrste vrednovanja.
- Administracija i provođenje različitih aktivnosti koje su nam odrežene (MZOM, AZOO, Forum i slične institucije).
- Nemotiviranost roditelja da potaknu djecu na učenje, da prihvate situaciju/savjet/suradnju.
- Roditeljima nedostaje osnovnog znanja i to otežava suradnju i svakodnevni rad u učionici.
- Učenici s teškoćama, neprimjereno ponašanje učenika.
- Nemotivirani i nezainteresirani učenici.
- Suradnja s roditeljima koji me uvjeravaju da rade s djecom, a zapravo ne rade.
- Nemam vremena posvetiti se povučenijim učenicima.
- Teške obiteljske situacije nekih učenika i kako im pomoći.
- Pritisak roditelja na što više ocjene koje su iznad očekivanja i nemaju uporište u stvarnom angažmanu učenika i rezultatima provedenih vrednovanja.
- Puno toga što trebamo napraviti, voditi učenike na izlet, na nastavu plivanja i klizanja, a sve nakon ili prije redovne nastave.
- Neprimjereni udžbenici u odnosu na mogućnosti i interese učenika.
- Previše gradiva, a premalo vremena za ponavljanje i uvježbavanje.
- Nastavne jedinice samo idu obrada za obradom, neodrživo, opterećujuće za sve.
- Nezadovoljstvo plaćom.
- Nedostatak financija za kvalitetno i redovito stručno usavršavanje.
- Nejasno formulirani ishodi u kurikulumu.
- Velika očekivanja od učitelja.
- Nametanje obveza koje nemaju jasnu svrhu.
- Nepoštovanje učitelja u društvu.
- Neistiniti natpisi u medijima (kratko radno vrijeme, tri mjeseca godišnjeg odmora, visoka plaća...).
Bilo bi lijepo da društvo konačno shvati da učitelji nemaju tri mjeseca godišnjeg odmora, da se svakodnevno pripremaju za rad te da njihovo radno vrijeme nije tri sata dnevno, da se uz obveze koje im nameće zanimanje bave mnogim problemima učenika i roditelja jer su ovaj posao odabrali kao poziv i (uglavnom) su posvećeni svojem pozivu. (učiteljski komentar iz anketnog upitnika)
Svatko od nas najbolje zna što ga čini frustriranim i stresnim i kako to stanje utječe na naše tjelesno i mentalno zdravlje. Provedeno istraživanje upućuje na važnost očuvanja zdravlja učitelja, a pritom je važno osvijestiti da stres kod nastavnika nije samo povremena i bezazlena pojava, već da može postati ozbiljan problem s brojnim posljedicama.
Učiteljska profesija zahtijeva emocionalnu stabilnost, visoku razinu odgovornosti i stalnu prilagodbu. Kako bi mogli kvalitetno i dugoročno podržavati učenike, učitelji trebaju sustavnu podršku i razumijevanje. Suočavanje sa stresom u obrazovanju nije samo osobna odgovornost pojedinca, već i društveni prioritet – briga za mentalno zdravlje učitelja trebala bi biti zajednička odgovornost škole, sustava i društva.
Korištena literatura:
Basta, S., Svoboda Arnautov, N. (2025) Brinemo li o svom mentalnom zdravlju?/ Do we care about our mental health?. Zbornik s X. međunarodne on-line konferenca Promocija zdravja zaposlenih v VIZ, Željeznov Seničar, M. (ur.), organised by MIB d.o.o. and MIB EDU, 278.-280.
Jagarinec, A. (2019). Metode i tehnike savladavanja stresa kod učitelja. Varaždinski učitelj: digitalni stručni časopis za odgoj i obrazovanje, 2(2), 91-100
Jokić, B., Ristić Dedić, Z., Šimon, J., Peharda, A. (2022) Nemamo tri mjeseca godišnjeg - perspektive učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola o radu u školi i društvenom statusu u Republici Hrvatskoj. Project Report. Institut za društvena istraživanja, Zagreb.
Kyriacou, C. (2001). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.
Pavin, T., Rijavec, M., Miljević-Riđički, R. (2005). Percepcija kvalitete učiteljskog i nastavničkog obrazovanja i nekih aspekata učiteljske i nastavničke profesije iz perspektive studenata Učiteljske akademije, visokih učiteljskih škola i nastavničkih fakulteta // Cjeloživotno obrazovanje učitelja i nastavnika: višestruke perspektive; str. 161-173. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
Podjed, K. (2013). Kako prepoznati svoj stres. Didakta , 22(162), 45–46. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-BS2TN934
Tomašević, S., Horvat, G., Leutar, Z. (2016). Intenzitet stresa kod učitelja u osnovnim školama. Socijalne teme, 1 (3), 49-65. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/176987
Vanek, K., Maras, A. i Karabin, P. (2021). Tko su dobri učitelji?. Školski vjesnik, 70 (2), 349-370.
