21. travanj 2020.

Znanstvenici – što ih čini junacima?

Autor: Maja Jelić Kolar

Ovih je dana vrlo popularno biti znanstvenik. Živimo u vremenu u kojemu su znanstvenici djeci pravi junaci. Oni im govore najvažnije upute, čuvaju njihovo zdravlje i pomažu im da lakše razumiju svijet oko sebe.

Zato smo izdvojili mladoga hrvatskog znanstvenika i inovatora. Riječ je o Luki Posiloviću, rođenome u Zagrebu 11. travnja 1995. godine. Luka je trenutačno na doktorskome studiju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Uz brojna aktivna sudjelovanja na konferencijama, jedan je od osnivača startup tvrtke, dobitnik je više nagrada na studentskim natjecanjima, a da su znanstvenici danas doista i junaci pokazuje svojim altruističkim pristupom svijetu i ljudima oko sebe. Luka Posilović ujedno je i potpredsjednik humanitarne udruge Kolajna ljubavi koja pomaže potrebitima u Hrvatskoj, ali i u svijetu te je izgradila sirotište u Tanzaniji. Razgovor s Lukom pročitajte u nastavku.

 

Djeca su tijekom odrastanja radoznala. Brzo uče i sve ih zanima, no na tome se putu usmjere na nešto što im pobuđuje najviše interesa i čime se najviše vole i žele baviti. Budući da ste i Vi jednom bili radoznalo dijete, postoji li neki događaj koji Vas je poticao da se bavite znanošću?

 

Kao mali bio sam jako znatiželjan. Imao sam tu sreću da sam u svojoj blizini imao osobu kojoj sam se uvijek mogao obratiti s pitanjima Kako radi motor?, Što je to gravitacija?, Kako nastaje struja?. Najviše su me zanimale stvari koje direktno utječu na život i poboljšavaju ga. Sjećam se kada mi je tata napravio praćku, bio sam jako malen i htio sam da moja praćka može što dalje izbaciti svoj projektil. Tako sam istraživao pod kojim kutom moram postaviti praćku da bi kamen što dalje odletio. Tek niz godina poslije u srednjoj školi otkrio sam da se to zove problem kosoga hitca i da sam dobro odredio kut od 45°. Mislim da odrasli često podcjenjuju svoju djecu i misle da im znanost ne bi bila zanimljiva. To je šteta, jer svako dijete u sebi ima tu znatiželju i razigranost, ono želi naučiti kako svijet funkcionira.

Mislite li da trenutačna situacija s koronavirusom može potaknuti djecu da se i ona bave znanošću?

 

Koronavirus će potpuno promijeniti način na koji živimo, komuniciramo i radimo. Klasični celebrityji neće više biti nogometne zvijezde, nego liječnici i znanstvenici. Posebnu će prednost u budućnosti imati ona djeca koja se sada igraju programiranjem i kreativnim znanstvenim radom.

 

Mnogi izumi pomažu liječnicima u medicini. Nedavno smo mogli vidjeti priloge o robotima koji pacijentima nose lijekove i mjere tjelesnu temperaturu te tako onemogućuju prijenos virusa s pacijenta na liječnika. Jeste li i Vi sudjelovali u stvaranju nekoga izuma?

 

Roboti će u budućnosti promijeniti svijet i preuzeti mnoge zadatke koji su za ljude opasni ili zamorni. Tako će se otvoriti mnogo novih radnih mjesta – za sve one koji znaju logički razmišljati i kreativno rješavati probleme. Sudjelovao sam u stvaranju više izuma koji bi mogli bitno promijeniti svijet. Sudjelovao sam u projektu procjene ozljeda sportaša beskontaktnim mjerenjem temperature tijela, identifikacije i hranjenja životinja s veće udaljenosti i mnogim drugim. Trenutačno radim na projektu analize ultrazvučnih slika na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

 

Kako taj izum pomaže ljudima u njihovu poslu?

 

Svaki izum i svako znanstveno otkriće mora biti usmjereno poboljšanju ljudskoga života i napretku čovječanstva. Trudim se da projekti na kojima radim ne ostanu samo na razini „znanosti“, nego da budu korišteni u praksi. Sve što radim ima cilj povećavanja sigurnosti i efikasnosti nekoga posla.

Trenutačno radim na povećanju sigurnosti nuklearnih elektrana. U znanosti su naizgled nepovezane stvari zapravo duboko isprepletene i međuovisne. Često me pitaju kakve veze imaju ultrazvuk i nuklearna elektrana. Jako je važno da građani budu zaštićeni od zračenja nuklearne elektrane. Da bi se to postiglo, njezina struktura mora biti stabilna i neuništiva. To znači da mora izdržati najjače potrese, poplave, terorističke napade i slično. Čvrstoću bi mogle narušiti mikropukotine koje utječu na stabilnost pa ih je važno otkriti na vrijeme. Da bi se te male pukotine otkrile, provodi se ultrazvučna analiza, pri čemu se upotrebljavaju i roboti s obzirom na to da čovjek ne smije ići u središte nuklearne elektrane. Moj je cilj učiniti ultrazvučnu analizu bržom i sigurnijom.

 

Ljudi se danas svakodnevno služe mnogim izumima te ih podrazumijevaju u svojemu životu. Možete li nam navesti neke izume koji su svojedobno bili velika prekretnica i korak naprijed, a danas se svi njima koristimo?

 

Vjerojatno najvažniji izum nakon kotača je onaj koji pokreće taj kotač – elektromotor. Elektromotore pronalazimo u gotovo svakome uređaju kojim se koristimo – četkicama za zube, vjetroelektranama, perilicama, automobilima...

 

Već smo više puta vidjeli djecu koja crtaju znanstvenike kao junake. Vjerujemo da ste i vi jedan od njihovih junaka. Kojim biste riječima ohrabrili djecu da i ona postanu superjunaci čija se posebna moć krije u mozgu?

 

Najbolja je stvar u znanosti da takav superjunak može postati bilo tko, sve što je potrebno je biti razigran i znatiželjan – ostalo dođe samo od sebe.

Vezani Članci

Pogledajte tematski slične članke

Vezani Sadržaj

Pogledajte našu ponudu sadržaja